U Udruženju mljekara Republike Srpske najavili su proteste i blokiranje carinskih prelaza ukoliko se u BiH dozvoli uvoz visokosubvencionisanog mlijeka. Subvencija evropskim farmerima od 110 miliona evra zbog nemogućnosti izvoza u Rusiju mogla bi, kako kažu, dovesti velike količine mlijeka iz EU po vrlo niskim cijenama i tako uništiti domaće tržšte.
U Bosni i Hercegovini su do prije majskih poplava radile 93 farme krava. Pet domaćih velikih mljekara otkupljuje od tih farmi 200 miliona litara mlijeka godišnje. Zbog neredovne isplate podsticaja neki od farmera su prepolovili godišnju proizvodnju, te razmišljaju i o gašenju nekad kvalitetnih farmi za proizvodnju mlijeka. Dodatnu nervozu unosi zategnutost odnosa Evropske unije i Rusije, jer domaći proizvođači strahuju da bi sada bh tržište mogli preplaviti evropski proizvodi po damping cijenama.
U Udruženju mljekara Republike Srpske poslali su upozorenje bh vlastima da se mora zaštiti domaća proizvodnja. Ukoliko se nekontrolisani uvoz dozvoli, vlast će se suočiti sa bijesom proizvođača, poručuje predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac.
„Mi se bojimo da će se trgovinski rat između Evropske unije i Rusije premjestiti na nas tako što će visokosubvencionirana roba doći u BiH i osušiti domaću proizvodnju. Mi to ne možemo dozvoliti, jer bi nastali socijalni nemiri. Mi želimo da upozorimo vlast da moraju da zaštite domaću proizvodnju, kao što štite ostale države – evo, primjer im je Evropska unija. Ako država ne bude bila u stanju da zaštiti proizvođače, onda mi moramo uzeti stvari u svoje ruke, zatvoriti dva terminala preko kojih se uvozi roba animalnog porijekla i zabraniti uvoz tih roba, dok sav ostali saobraćaj može slobodno da se odvija“, kaže Usorac.
I mljekari iz Federacije Bosne i Hercegovine slično razmišljaju. Mevludin Ikanović iz Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona kaže da bi vlasti trebale dobro da razmisle u sadašnjoj situaciji, te da se nada da neće biti dozvoljen uvoz većih količina mlijeka.
„Vjerujte da smo u stanju i da podignemo bunu. Nećemo dozvoliti da se to tako bahato prihvata. Poslije svega šta nas je zadesilo ove godine, da se i to pojavi, bili bismo gotovi“, navodi Ikanović.
Mljekar iz Prijedora Dragan Janjić uložio je sve što ima u govedarsku farmu sa koje danas godišnje prema mljekarama ode više od 250.000 litara mlijeka. Samo jedan dan zaustavljanja isporuke ili smanjenje cijene otkupa zbog uvoza iz Evropske unije moglo bi, kaže, da mu uništi dvadesetogodišnji rad.
„Oni to mogu i džabe. Kad daju za 10, 20, 30 feninga, nebitno, mogu doći ovdje na tržište koje će zaustaviti prodaju naših domaćih proizvoda. Onda znate šta to znači. Jedan, dva, tri dana kad stane otkup, kad stane prodaja, mljekare ... koliko je ljudi povezano u to sve, koliko je firmi, trgovina vezano za sve to. To je lanac koji puca vrlo lako“, kaže naš sagovornik.
Tržište Bosne i Hercegovine nikako ne može biti zamjena evropskim proizvođačima za izgubljeno rusko tržište, ali postoje određeni rizici da se na domaćem tržištu pojavi evropsko mlijeko po dampinškim cijenama, smatra ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran. On je mišljenja da takvu situaciju domaće institucije vrlo lako mogu spriječiti.
„Nadležnim organima, kada u mjerama utvrđivanja carinske vrijednosti, ukoliko se pojave proizvodi sa nerealno niskim cijenama, svakako da postoji mogućnost naplate dodatnih dadžbina, zadržavanja takve robe i drugih mjera, tako da mislim da nema nekog velikog rizika. Oni na koje bi naši mljekari trebali biti ogorčeni jesu oni koji su odgovorni zato što naši proizvodi animalnog porijekla ne mogu biti na tržištu Evropske unije, a to su domaće nadležne institucije“, objašnjava Gavran.
Do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina je izvozila mlijeko i mliječne prerađevine u vrijednosti oko 22 miliona evra godišnje. No, zbog neispunjavanja potrebnih uslova za izvoz, količine mlijeka koje se danas izvoze, blago bi se mogle nazvati jadnim.
