Zavod za poljoprivredu Federacije BiH (FZZP) sa sjedištem uSarajevu, povećao je broj metoda za kontrolu uzoraka hrane i poljoprivrednih proizvoda namijenjenih za izvoz u Evropsku uniju (EU). To znači da će poljoprivrednicima - izvoznicima biti olakšan put na međunarodna tržišta, jer su metode ispitivanja kvaliteta proizvoda usklađene s najvišim standardima EU.
Esad Brković, pomoćnik direktora za laboratoriju u Federalnom zavodu za poljoprivredu, naglašava da je postignut potreban kvalitet u izradi i provođenju analiza, koje je potvrdio Institut za akreditiranje BiH (BATA), nacionalno tijelo koje je međunarodno priznato.
"Ovim certifikatom laboratorija Federalnog zavoda za poljoprivredu je potvrđena kao ona koja može odgovoriti evropskim zahtjevima kontrole kvaliteta. Pored ostalih to su temeljne metode vezane za fizičko-hemijska i mikrobiološka ispitivanja, a ja bih posebno izdvojio kontrolu kvaliteta svježeg, sirovog mlijeka, određivanje teških metala u tragovima, kontrolu meda", navodi u Brković i dodaje da je Federalni zavod jedini akreditovan za kvalitativno i kvantitativno određivanje GMO.
"Laboratorija je postala odskočna daska za izvoz određenih namirnica prema Turskoj, arapskim zemljama ali i zemljama EU. Za našeg farmera puno znači ako može za nekih 6-8 konvertibilnih maraka (2-4 eura) izvršiti analizu, naprimjer, svježeg mlijeka u našoj laboratoriji. Nema razloga da te provjerene, akreditovane metode sutra ne zadovolje i Evropsku uniju", naglašava Brković.
- Bosni i Hercegovini odobren izvoz jaja u EU
- Šarović: Sporazum sa Turskom je benefit za privredu BiH
- Koliko su kvalitetni proizvodi na tržištu BiH?
Domaći proizvodi u minornim količinama
Harun Kurtagić, tehnički rukovodilac odsjeka za kontrolu životnih namirnica u Federalnom zavodu za poljoprivredu ističe značaj kontrole ostataka pesticida u voću i povrću.
"Pesticidi su najveća opasnost u hrani. Mi smo akreditovali metode i možemo raditi na ispitivanju 280 pesticida u voću i povrću. Dvjesto šezdeset sedam je akreditovano na različitim tehnikama tečne i gasne hromatografije. Najvećim dijelom, tačnije 80 posto naših uzoraka se odnosi na voće i povrće a zatim tu je značajan broj uzoraka meda i sviježeg sirovog mlijeka. Uglavnom su to uzorci iz domaće proizvodnje a mali je broj uzoraka hrane koja se uvozi u BiH. Takođe, mali je postotak službenih uzoraka, odnosno onih koje su dostavile inspekcije u Zavod. Zato se i mi pitamo šta je s hranom iz uvoza i kako se ona kontroliše", kaže Kurtagić.
Kako je nedavno zvanično objavljeno BiH uvozi čak 92 posto hrane. Amila Šehić iz sektora za makroekonomski sistem Vanjsko-trgovinske komore BiH je potvrdila da se domaći proizvodi "konzumiraju u minornim količinama".
Esad Brković iz Federalnog zavoda za poljoprivredu kvalitetu takođe upozorava na nedovoljan broj uzoraka prehrambenih proizvoda koji se uzimaju na granici.
"Uvozna roba dolazi u kamionima, granični inspektor uzorkuje kamion od 20 tona. Taj službeni uzorak dolazi ovdje. I na tome se završava kontrola cijelog kamiona. Nažalost, ne funkcioniše sistem koji bi vršio kontrolu te iste pošiljke od skladišta, preko tezge do domaćinstva. Na svim nivoima vlasti postoje inspekcije koje su spremne i koje mogu dostaviti službeni uzorak. Za nas je inspekcijski uzorak službeni uzorak. Tek se tada može donijeti zaključak kakva je hrana", ističe Brković.
Bez laboratorija na državnom nivou
Više udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, ukazuje na ovaj problem ali i na činjenicu da njihova razjedinjenost ne može dovesti do promjena u odnosu prema kvalitetu uvoznih proizvoda.
"Kao što je već rečeno, naprimjer ulazi u BiH kamion od 20 tona a uzme se jedna gajba za kontrolu. Ko garantuje za ostale gajbe, za njihov kvalitet? Mi se sad pokušavamo organizovati i angažovati da napravimo udruženje na nivou države pa da insistiramo na tome da kontrolu ne vrše entitetske laboratorije nego državna. Ne smije ulaziti roba u BiH bez reda, ista pravila trebaju važiti za cijelu zemlju. Mora se zaštiti domaća proizvodnja, od nenormalnog uvoza do robe sumnjivog kvaliteta. 92 posto jedemo uvoznu hranu, što nije normalno. Za mene je sramota iznijeti takav podatak a kamoli živjeti s takvim stanjem", kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije.
Predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac pozdravlja pojačane kontrole proizvoda koji odlaze u zemlje EU ali navodi da bi to isto trebalo važiti za proizvode koje uvozi Bosna i Hercegovina.
"Šta radi 5 000 ljudi koji su vezani za poljoprivredu, koji su zaposleni u raznim agencijama i ministarstvima na nivou BiH i u entitetima, zatim u opštinama ili kantonima u Federaciji? Žive od poljoprivrednika a nisu u stanju da prekontrolišu šta nam ulazi u državu. Evo u Republici Srpskoj formiraju neke komisije za uspostavu barijera na farmama od afričke kuge. Pa ne brani se država na kućnom pragu nego na granici. Valjda su na granici trebale biti barijere i pojačane kontrole", ističe Usorac.
BiH nema referentnu laboratoriju za analizu prehrambenih proizvoda na državnom nivou. Iz Agencije za sigurnost hrane BiH potvrđuju da laboratorije koje rade i sarađuju u okviru sistema sigurnosti hrane su pod ingerencijom dva bosanskohercegovačka entiteta i Distrikta Brčko.
Facebook Forum