Hrvatski mediji posljednjih dana iznova pišu o navodnim planovima za ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka. Struka kaže kako se radi o špekulacijama bez planskih, materijalnih i logističkih temelja.
Udruge civilnog društva kažu kako si država koja nema građanski odgoj u obrazovnom sustavu ne može dopustiti uvođenje nekog vojnog sigurnosnog odgoja izvan tog sustava.
Otkako je pred više od dvije godine sadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u svojoj izbornoj kampanji navela da će se zalagati za ponovno uvođenje vojnog roka, ta tema svako malo iskrsne u javnosti, pa tako i posljednjih dana.
Za vojnog analitičara Igora Tabaka riječ je o fantomskoj špekulaciji bez ozbiljnih temelja.
„Nijedan vojni strateški dokument to ne spominje, nijedan ozbiljni komad planskog procesa nije nedvojbeno javno proveden na tu temu. Tek se zadnjih dana počinje spominjati neka studija, i to opet je prvo spomenuto iz Ureda predsjednice, a ne od strane Ministarstva obrane kao tijela državne uprave. To je jedna ideja koja u zadnje vrijeme kod nas 'pliva' ali nema temelje. Nema planske temelje, nema logističke temelje, nema materijalne i robne temelje, a veliko je pitanje da li bi imala i kadrovske temelje“, kaže Tabak.
Obavezno služenje vojnog roka ukinuto je 2008. godine, u prvom redu zbog nedostatka novca.
Otada je Ministarstvo obrane ostalo bez većine objekata u kojima su ročnici imali obuku, nema moderne opreme na kojoj bi oni u slučaju vraćanja obaveznog vojnog roka tu obuku imali, a u najvećem broju u sustavu više nema ni ljudi koji su tu obuku vodili, kaže Tabak.
Povremeno podgrijavanje te priče u javnosti tumači naš sugovornik sklonošću hrvatske politike da govori o vojno-sigurnosnim pitanjima i planovima, a da se ne vodi računa o pitanju – ima li za to novaca? Da ne govorimo o tome da je većina ručnika u vrijeme kada je postojao obavezni vojni rok birala civilno služenje, pa se postavlja i pitanje – što ćemo s njima ako se ta praksa iznova uvede?
Najistaknutiji sigurnosni stručnjak sa civilne scene Gordan Bosanac iz zagrebačkog Centra za mirovne studije upozorava da je tema ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka ozbiljna, jer se obavezno vraća u medije bar jednom godišnje otkako ju je predsjednica sugerirala, pa je važno na nju snažno reagirati dok se – kako kaže – „još kuha“.
„Stav Centra za mirovne studije je tu vrlo jasan – da je to loša i štetna ideja i politika. Zemlja koja je zaustavila obrazovnu kurikularnu reformu, koja još uvijek nema građanski odgoj u obrazovnom sustavu naprosto si ne može priuštiti da uvede neku vrstu sigurnosnog vojnog odgoja izvan tog sustava, odnosno kroz Ministarstvo obrane, a da mlade generacije uopće nisu upoznate s time što je to demokratski život i što su ljudska prava.
Na taj način ćemo napraviti nove nakaradne generacije mladih i po nama nema govora o vojnom roku dok Hrvatska ne uvede sustavno građansko obrazovanje za nenasilje“, zaključuje Bosanac.
Bosanac je uvjeren da mladi u Hrvatskoj u velikoj većini ne žele obavezni vojni rok:
„Mladim ljudima u ovoj zemlji – ako će se njih pitati – sigurno ne treba vojni rok. Oni hoće radna mjesta, besplatno dostupno obrazovanje, bolje zdravstvo, da mladi ljudi ne odlaze iz ove zemlje. Ja sam uvjeren da će ideja obaveznog služenja vojnog roka sigurno potjerati još više mladih ljudi iz Hrvatske i ja se nadam da će to mlade generacije odbaciti, kao što je 2007 - prije nego što je zamrznuto obavezno služenje vojnog roka – velika većina mladih uložila prigovor savjesti i na taj način u stvari urušila ideju vojnog roka u Hrvatskoj.“
Kao i svaki puta kada se ova tema reaktualizira, mediji izlaze sa raznim mogućnostima, pa i sa onom da bi se uvelo dvomjesečnu obuku u ljetnim kampovima gdje bi se mladima dala najosnovnija obuka iz baratanja oružjem, života na terenu i pružanja prve pomoći. U ovogodišnjem obrambenom proračunu stavka ponovnog uvođenja vojnog roka nije nigdje predviđena.
Facebook Forum