Slovenski parlament potvrdio je vladin prijedlog Zakona o obeštećenju štediša Ljubljanske banke u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj za deviznu štednju koja im nije dostupna od 1991. godine. Bh. štediše smatraju kako se usvojenim Zakonom nastavljaju kršiti prava štediša iz BiH.
Stare devizne štediše u BiH nezadovoljne su usvojenim prijedlogom Zakona o obeštećenju štediša Ljubljanske banke. Njime se pravno neosnovano osporava većini štediša u FBiH pravo da naplate svoja potraživanja tvrdi predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić.
"Slovenija sada osporava pravo svim štedišama čija je devizna štednja pretvorena u privatizacijsko pravo, nepoštujući presudu Ustavnog suda FBiH, kojom je to pravo poništeno, dakle da se štednja nije mogla koristiti u privatizaciji. Ne poštuje ni presudu Doma za ljudska prava, koji je utvrdio da se štedišama ne može osporiti pravo na potraživanja od banaka", objašnjava Omersoftić.
Zakonom se provodi rješenje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koje je Sloveniji naložio povratak depozita svojom prošlogodišnjom presudom.
Naknadno će Vijeće Evrope zasjedati te utvrditi da li je usvojeni prijedlog zakona u skladu sa preporukama Europskog suda za ljudska prava. Iako trenutno BiH predsjedava Vijećem Evrope, Omersoftić tvrdi kako niko od nadležnih institucija u BiH nije želio čuti njihove zahtjeve.
"BiH u ovom trenutku biće najodgovornija, govorim moralno, materijalno će to biti Slovenija, ali moralna odgovornost leži na Vijeću ministara BiH, posebno na ministru vanjskih poslova BiH, Igoru Crnadku da li će se ovaj zločin Slovenije nad štedišama iz BiH nastaviti provoditi", ističe Omersoftić.
Prema podacima udruženja štediša iz Bosne i Hercegovine, oni od Srbije potražuju oko 200 miliona eura. Slovenija bi za štediše Ljubljanske banke iz drugih nekadašnjih republika bivše SFRJ morala u budžetu osigurati za odštete između 200 i 300 miliona eura.
