U nedjelju je u Sabornom hramu u Tuzli ustoličen vladika Hrizostom na tron episkopa zvorničko-tuzlanskog. Takva odluka donesena je još u svibnju na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC. Ustoličenju su nazočili brojni članovi Svetog arhijerejskog sinoda, politički zvaničnici Tuzle i BiH, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz cijele BiH, hrvatki konzul Davor Zujić, predstavnici javnog, kulturnog i vjerskog života Tuzle te nekoliko stotina vjernika.
Vladika Hrizostom, prije preuzimanja ove dužnosti bio je 22 godine bihačko – petrovački episkop. Iako kaže da na ovu dužnost dolazi svjestan brojnih iskušenja i velike odgovornosti, vladika Hrizostom prohvatio se zadaće upravljati zvorničko – tuzlanskom eparhijom. On je nasljednik vladike Vasilije Kačavende koji je trajno razrješen i ne može nikada više imati nijednu funkciju u bilo kojoj Eparhiji.
U svom obraćanju vjernicima vladika Hrizostom poručio je da će se svim srcem i snagom boriti za ljudska, vjerska i nacionalna prava i slobode svih ljudi na ovim prostorima. „Borba za održivi povratak prognanog srpskog naroda, njihova prava da žive slobodno, dostojanstveno kao i svi drugi narodi, bio je, ostao je i bit će imperativ mog služenja vjernicima“, rekao je vladika Hrizostom i pozvao sve prognane da ostvare prava na povrat svoje imovine.
„Pozivam sve da obnovimo život na našim životnim prostorima. Sve pozitivne religije i sve civilizacije svijeta znaju da je čovjek poslije Boga najveće dobro. I pored te činjenice, pored svih deklaracija svijeta o zaštiti ljudskih, vjerskih i nacionalnih prava, čovjek i narodi su najugroženiji u prostoru sukoba, religija i civilizacija“, upozorio je novi vladika.
On je rekao da je pred vjerskim vođama danas povijesna zadaća – da budu propovjednici ljubavi. Prema njegovim riječima ta ljubav ne smije biti samo tolerantna snošljivost, već duhovne vođe moraju biti primjer istinske ljubavi među narodima. U tom duhu on je pozvao sve nositelje vlasti u BiH da prije svega poštuju čovjeka bez razlike tko je tko, kakav je netko, koje je vjere ili nacije.
„Pozivam ih da poštuju zagarantovana prava svih naroda kako bi se svi u ovoj prelijepoj zemlji osjećali sretni i zadovoljni. Kako bi uživajući ta prava ovu napaćenu zemlju naših predaka svi doživljavali i voljeli kao svoju zemlju. Potrudimo se svi mi zajedno da svojim primjerom i ljubavi prema svima i svakome mijenjamo ono što ne valja u našoj sredini“, rekao je vladika Hrizostom.
On smatra da vrijeme koje dolazi je vrijeme dobrih nada, prilika za stvaranje novih vrijednosti. „Ja bih još dodao i vrijeme obnavljanja starih i dobrih vrijednosti koje su naši očevi, djedovi i pradjedovi znali i čuvali – Bog na nebu, komšija na zemlji“, zaključio je vladika svoje obraćanje ljudima tijekom ustoličenja.
Svi su se složili da je s novim vladikom zvorničko - tuzlanska eparhija dobila jedno novo lice te da je ovo novi iskorak u kojem će se konačno mnogo toga početi mijenjati, a što posljednjih dvadeset godina nije bilo moguće.
„Ovo je veliki dan za BiH i grad Tuzlu. Mi u ovoj zemlji moramo ohrabrivat sve dobre ljude koji šire mir i toleranciju među narodima. Čini mi se da često u BiH zaboravimo da, iako smo svi različiti, Bog nam je jedan. Kada je god religija bila okrenuta svom duhovnom poslanju ona je bila snaga u društvu koja je širila ljubav i toleranciju među narodima“, rekao je presjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Bečirović.
Dobrodošlicu u Tuzlu vladiki Hrizostomu poželio je načelnik Tuzle Jasmin Imamović. „Radi se o dobrom i tolerantnom čovjeku i nama je drago da se Srpska pravoslavna crkva odlučila da ovdje dođe novi vladika Hrizostom. On je pozvao na toleranciju, ali on je čovjek ljubavi, a to je viši stupan od tolerancije“, rekao je Imamović.
Još uvijek nije poznato hoće li vladika Hrizostom se vratiti u u Tuzlu gdje je sve do rata bilo sjedište zvorničko - tuzlanske eparhije ili će kao i njegov prethodnik koristiti privremeno sjedište u Bijeljini.
Biografija
Episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom rođen je 4. ožujka 1952. u selu Bosanskom Petrovcu. Osnovnu školu završio je u rodnom selu Vođenici, Bogosloviju u manastiru Krka od 1968. do 1973. Monaški čin primio je 20. rujna 1971. i dobio ime Hrizostom. Službovao je u Eparhiji dalmatinskoj kao tajnik episkopa Stefana Boce i Crkvenog suda. Bogoslovske studije pratio je na Aristotelovom univerzitetu u Solunu od 1976. do 1980, kada je i diplomirao.
Od 1981. do 1991. radio je kao profesor i vaspitač u Bogosloviji „Sveta Tri Jerarha“ u manastiru Krka, a 23. svibnja 1991. izabran je za prvog episkopa novoosnovane Eparhije bihaćko-petrovačke. Patrijarh srpski Pavle hirotonizirao ga je u čin episkopa 12. srpnja 1991., a u tron episkopa bihaćko-petrovačkog ustoličen je 4. kolovoza 1991.
Episkop Hrizostom govori grčki jezik, a koristi i ruski i francuski. Eparhija zvorničko-tuzlanska ima šest namjesništava, sa 142 parohije i 106 aktivnih sveštenika.
Vladika Hrizostom, prije preuzimanja ove dužnosti bio je 22 godine bihačko – petrovački episkop. Iako kaže da na ovu dužnost dolazi svjestan brojnih iskušenja i velike odgovornosti, vladika Hrizostom prohvatio se zadaće upravljati zvorničko – tuzlanskom eparhijom. On je nasljednik vladike Vasilije Kačavende koji je trajno razrješen i ne može nikada više imati nijednu funkciju u bilo kojoj Eparhiji.
U svom obraćanju vjernicima vladika Hrizostom poručio je da će se svim srcem i snagom boriti za ljudska, vjerska i nacionalna prava i slobode svih ljudi na ovim prostorima. „Borba za održivi povratak prognanog srpskog naroda, njihova prava da žive slobodno, dostojanstveno kao i svi drugi narodi, bio je, ostao je i bit će imperativ mog služenja vjernicima“, rekao je vladika Hrizostom i pozvao sve prognane da ostvare prava na povrat svoje imovine.
„Pozivam sve da obnovimo život na našim životnim prostorima. Sve pozitivne religije i sve civilizacije svijeta znaju da je čovjek poslije Boga najveće dobro. I pored te činjenice, pored svih deklaracija svijeta o zaštiti ljudskih, vjerskih i nacionalnih prava, čovjek i narodi su najugroženiji u prostoru sukoba, religija i civilizacija“, upozorio je novi vladika.
On je rekao da je pred vjerskim vođama danas povijesna zadaća – da budu propovjednici ljubavi. Prema njegovim riječima ta ljubav ne smije biti samo tolerantna snošljivost, već duhovne vođe moraju biti primjer istinske ljubavi među narodima. U tom duhu on je pozvao sve nositelje vlasti u BiH da prije svega poštuju čovjeka bez razlike tko je tko, kakav je netko, koje je vjere ili nacije.
„Pozivam ih da poštuju zagarantovana prava svih naroda kako bi se svi u ovoj prelijepoj zemlji osjećali sretni i zadovoljni. Kako bi uživajući ta prava ovu napaćenu zemlju naših predaka svi doživljavali i voljeli kao svoju zemlju. Potrudimo se svi mi zajedno da svojim primjerom i ljubavi prema svima i svakome mijenjamo ono što ne valja u našoj sredini“, rekao je vladika Hrizostom.
On smatra da vrijeme koje dolazi je vrijeme dobrih nada, prilika za stvaranje novih vrijednosti. „Ja bih još dodao i vrijeme obnavljanja starih i dobrih vrijednosti koje su naši očevi, djedovi i pradjedovi znali i čuvali – Bog na nebu, komšija na zemlji“, zaključio je vladika svoje obraćanje ljudima tijekom ustoličenja.
Svi su se složili da je s novim vladikom zvorničko - tuzlanska eparhija dobila jedno novo lice te da je ovo novi iskorak u kojem će se konačno mnogo toga početi mijenjati, a što posljednjih dvadeset godina nije bilo moguće.
„Ovo je veliki dan za BiH i grad Tuzlu. Mi u ovoj zemlji moramo ohrabrivat sve dobre ljude koji šire mir i toleranciju među narodima. Čini mi se da često u BiH zaboravimo da, iako smo svi različiti, Bog nam je jedan. Kada je god religija bila okrenuta svom duhovnom poslanju ona je bila snaga u društvu koja je širila ljubav i toleranciju među narodima“, rekao je presjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Bečirović.
Dobrodošlicu u Tuzlu vladiki Hrizostomu poželio je načelnik Tuzle Jasmin Imamović. „Radi se o dobrom i tolerantnom čovjeku i nama je drago da se Srpska pravoslavna crkva odlučila da ovdje dođe novi vladika Hrizostom. On je pozvao na toleranciju, ali on je čovjek ljubavi, a to je viši stupan od tolerancije“, rekao je Imamović.
Još uvijek nije poznato hoće li vladika Hrizostom se vratiti u u Tuzlu gdje je sve do rata bilo sjedište zvorničko - tuzlanske eparhije ili će kao i njegov prethodnik koristiti privremeno sjedište u Bijeljini.
Biografija
Episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom rođen je 4. ožujka 1952. u selu Bosanskom Petrovcu. Osnovnu školu završio je u rodnom selu Vođenici, Bogosloviju u manastiru Krka od 1968. do 1973. Monaški čin primio je 20. rujna 1971. i dobio ime Hrizostom. Službovao je u Eparhiji dalmatinskoj kao tajnik episkopa Stefana Boce i Crkvenog suda. Bogoslovske studije pratio je na Aristotelovom univerzitetu u Solunu od 1976. do 1980, kada je i diplomirao.
Od 1981. do 1991. radio je kao profesor i vaspitač u Bogosloviji „Sveta Tri Jerarha“ u manastiru Krka, a 23. svibnja 1991. izabran je za prvog episkopa novoosnovane Eparhije bihaćko-petrovačke. Patrijarh srpski Pavle hirotonizirao ga je u čin episkopa 12. srpnja 1991., a u tron episkopa bihaćko-petrovačkog ustoličen je 4. kolovoza 1991.
Episkop Hrizostom govori grčki jezik, a koristi i ruski i francuski. Eparhija zvorničko-tuzlanska ima šest namjesništava, sa 142 parohije i 106 aktivnih sveštenika.
