Ustavni sud RS odlučiće sredinom maja da li postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u Zakonu o katastru koji je Narodna skupština tog entiteta donijela u februaru.
Bošnjaci ističu da se donesenim zakonom gruntnovne knjige stavljaju pod kontrolu izvršne vlasti – čime imovinska pitanja dolaze pod uticaj politike. Zaštitu ne očekuju od Ustavnog suda RS, kojeg takođe smatraju ispolitiziranim, ali se uzdaju u Ustavni sud BiH.
Zakon o katastru koji uređuje upravne i stručne poslove koji se odnose na premjer Republike Srpske već mjesecima izaziva polemike u javnosti. Dok politički predstavnici Bošnjaka u RS smatraju da se Zakonom želi promijeniti vlasnička struktura na teritoriji tog entiteta na štetu građana nesrpske nacionalnosti, predlagači Zakona uvjeravaju da je njegov cilj uvođenje jedinstvene evidencije nekretnina u okviru izvršne vlasti, što je, tvrde, od opšteg i javnog interesa.
Ipak, predstavnici Bošnjaka od samog početka upozoravaju da je cilj vlasti RS bio da donošenjem Zakona o katastru zloupoptrijebe državnu imovinu.
„I da će se ono što je, ja lično smatram, državna imovina BiH knjižiti ili gruntovno uvoditi na neke entitetske institucije vodeći je kao državnu imovinu“, ocjenjuje poslanik SDA u NSRS Ramiz Salkić.
Prethodno je katastar u RS bio pod entitetskom Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a gruntovnica u nadležnosti sudske vlasti.
Prebacivanje te nadležnosti striktno na izvršnu vlast alarmiralo je i Savjet za implementaciju mira u BiH, koji je upozorio NSRS, pred samo donošenje Zakona, da bi njegovo usvajanje moglo da ima značajne posljedice u odnosu na vlasništvo nad imovinom u tom entitetu.
OHR: Pokušaj promjene prava vlastništva bio bi ništavan
Nakon što je Zakon ipak usvojen, predstavnici međunarodne zajednice u BiH ocijenili su taj potez kao pokušaj da se zaobiđe odluka visokog predstavnika o zabrani knjiženja državne imovine na teritoriji RS.
Odluka je na snazi dok se Ustavni sud BiH ne izjasni o Zakonu o državnoj imovini koja se nalazi na teritoriji RS i pod zabranom je raspolaganja - podsjetili su u OHR-u.
„Svaki pokušaj da se promijeni pravo vlasništva nad državnom imovinom u okviru zakona koji je osporen pred Ustavnim sudom BiH, bez obzira da li ga provode zemljišno-knjižni uredi unutar sudova ili katastarski uredi kao izvršni organ RS, bi predstavljalo kršenje naloga visokog predstavnika - i kao takav bio bi ništavan“, kaže portparol Kancelarije visokog predstavnika Ljiljana Radetić.
Dragan Čavić
„Ne želimo ništa da zaobiđemo ovim zakonom, samo da budemo efikasniji“, poručuje predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić.
Lider Demokratske partije Dragan Čavić, međutim, podsjeća da se odluka visokog predstavnika u BiH tiče imovine koja je bila predmet sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine.
Ona se ne bavi zabranom same evidencije nepokretnosti i njome se ne definiše gdje će se ta evidencija voditi, podsjeća Čavić.
„Ja ne mislim da se promjenom mjesta evidencije može bilo šta negirati od onoga što je trenutno na snazi, uključujući i odluke visokog predstavnika. Kome može da smeta danas da se skupe, komplikovane sudske procedure u gruntovnoj evidenciji pojednostave na osnovama i principima na kojima su to uradile većina zemalja?“ rekao je Čavić.
Zbog svega toga Dragan Čavić nije siguran da će Ustavni sud RS u Zakonu o katastru naći osnov za povredu vitalnog nacionalnog ineteresa Bošnjaka.
S druge strane, Bošnjaci ističu da Ustavni sud RS do sada nije donio nijednu odluku u njihovu korist zbog načina na koji se u toj instituciji glasa. Zbog toga se nadaju da će konačnu riječ o problemu državne imovine, kao i knjiženja one na teritoriji entiteta, dati Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Bošnjaci ističu da se donesenim zakonom gruntnovne knjige stavljaju pod kontrolu izvršne vlasti – čime imovinska pitanja dolaze pod uticaj politike. Zaštitu ne očekuju od Ustavnog suda RS, kojeg takođe smatraju ispolitiziranim, ali se uzdaju u Ustavni sud BiH.
Zakon o katastru koji uređuje upravne i stručne poslove koji se odnose na premjer Republike Srpske već mjesecima izaziva polemike u javnosti. Dok politički predstavnici Bošnjaka u RS smatraju da se Zakonom želi promijeniti vlasnička struktura na teritoriji tog entiteta na štetu građana nesrpske nacionalnosti, predlagači Zakona uvjeravaju da je njegov cilj uvođenje jedinstvene evidencije nekretnina u okviru izvršne vlasti, što je, tvrde, od opšteg i javnog interesa.
Ipak, predstavnici Bošnjaka od samog početka upozoravaju da je cilj vlasti RS bio da donošenjem Zakona o katastru zloupoptrijebe državnu imovinu.
„I da će se ono što je, ja lično smatram, državna imovina BiH knjižiti ili gruntovno uvoditi na neke entitetske institucije vodeći je kao državnu imovinu“, ocjenjuje poslanik SDA u NSRS Ramiz Salkić.
Prethodno je katastar u RS bio pod entitetskom Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a gruntovnica u nadležnosti sudske vlasti.
Prebacivanje te nadležnosti striktno na izvršnu vlast alarmiralo je i Savjet za implementaciju mira u BiH, koji je upozorio NSRS, pred samo donošenje Zakona, da bi njegovo usvajanje moglo da ima značajne posljedice u odnosu na vlasništvo nad imovinom u tom entitetu.
OHR: Pokušaj promjene prava vlastništva bio bi ništavan
Nakon što je Zakon ipak usvojen, predstavnici međunarodne zajednice u BiH ocijenili su taj potez kao pokušaj da se zaobiđe odluka visokog predstavnika o zabrani knjiženja državne imovine na teritoriji RS.
Odluka je na snazi dok se Ustavni sud BiH ne izjasni o Zakonu o državnoj imovini koja se nalazi na teritoriji RS i pod zabranom je raspolaganja - podsjetili su u OHR-u.
„Svaki pokušaj da se promijeni pravo vlasništva nad državnom imovinom u okviru zakona koji je osporen pred Ustavnim sudom BiH, bez obzira da li ga provode zemljišno-knjižni uredi unutar sudova ili katastarski uredi kao izvršni organ RS, bi predstavljalo kršenje naloga visokog predstavnika - i kao takav bio bi ništavan“, kaže portparol Kancelarije visokog predstavnika Ljiljana Radetić.
„Ne želimo ništa da zaobiđemo ovim zakonom, samo da budemo efikasniji“, poručuje predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić.
Lider Demokratske partije Dragan Čavić, međutim, podsjeća da se odluka visokog predstavnika u BiH tiče imovine koja je bila predmet sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine.
Ona se ne bavi zabranom same evidencije nepokretnosti i njome se ne definiše gdje će se ta evidencija voditi, podsjeća Čavić.
„Ja ne mislim da se promjenom mjesta evidencije može bilo šta negirati od onoga što je trenutno na snazi, uključujući i odluke visokog predstavnika. Kome može da smeta danas da se skupe, komplikovane sudske procedure u gruntovnoj evidenciji pojednostave na osnovama i principima na kojima su to uradile većina zemalja?“ rekao je Čavić.
Zbog svega toga Dragan Čavić nije siguran da će Ustavni sud RS u Zakonu o katastru naći osnov za povredu vitalnog nacionalnog ineteresa Bošnjaka.
S druge strane, Bošnjaci ističu da Ustavni sud RS do sada nije donio nijednu odluku u njihovu korist zbog načina na koji se u toj instituciji glasa. Zbog toga se nadaju da će konačnu riječ o problemu državne imovine, kao i knjiženja one na teritoriji entiteta, dati Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
