Rumunjski Ustavni proglasio je nevažećim referendum kojim se tražio opoziv predsjednika Triana Basescua i on se može vratiti na svoju dužnost. Podsjetimo, parlament u kojem većinu ima Socijalno liberalni savez je suspendirao Basescua s dužnosti predsjednika, a nakon toga su građani na referendumu trebali odlučiti o sudbini šefa države. Na birališta je 29. jula izašlo 46 posto građana s pravom glasa, od kojih je 88 posto bilo za opoziv predsjednika.
Najviše sudsko tijelo u Rumunjskoj odluku je trebalo donijeti 2. augusta, no od onda ju je stalno prolongiralo. Od suda je vlada zatražila da utvrdi da li je popis birača bio valjan, te da li su se na popisu našli mrtvi ili oni koji žive u inozemstvu, a koji na referendumu ne mogu glasati, već samo na parlamentarnim izborima. Premijer Victor Ponta na brznu je priredio reviziju biračkog popisa i utvrdio da je na popisu bio „višak“ od tri i po milijuna glasača, i po njemu je onda izlaznosti bila veća od 51 posto, pa je po njegovoj računici Trian Basescu opozvan. Zanimljivo je da je Ponta ponavljao da će priznati stav Ustavnog suda samo ukoliko šest od devet sudaca bude glasalo da se Basecu može vratiti u svoj ured.
Basescu je konzervativni političar, Ponta ljevičar. No, politička kriza u Rumunjskoj nije ideološke prirode, kaže za Radio Slobodna Evropa Dan Alexe, novinar iz Bukurešta.
„To je borba između političkih struktura i organiziranog kriminala. Ljudi koji su postali izuzetno bogati tokom privatizacije koja je obavljena pod vladom socijaldemokrata danas kontroliraju medije, i neke grane nacionalne ekonomije. U posljednjih šest godina vlasti Triana Basescua i njihovi „poslovi“ su postali predmet istrage. Basescu, želeći rumunjsku istinu približiti EU, uveo je niz reformi i ti pojedinci su osjetili da im se izmiče tlo pod nogama. Jedan od njih, bivši socijaldemokratski premijer Adrian Nastase je u zatvoru. Cijeli smisao ove političke borbe je zaustaviti policijsku istragu, i spriječiti da se otkrije način na koji su se pojedinci bliski tadašnjim vlastima obogatili. Želim još jednom naglasiti da ovo nije borba između ljevice i desnice, već dvije strukture vlasti. Ipak, paradoksalno je da je u Rumunjskoj ljevica, socijaldemokrati pod Illiescuom, bila više korumpirana, nego što je to bila desnica“, ističe Alexe.
Rumunjska se nalazi u recesiji, a politička kriza dodatno će pogoršati ekonomiju, jer investitori gube povjerenje u zemlju. MMF poručuje da vlada mora provesti oštre mjere štednje do kraja septembra kako ne bi izgubila dogovoreni stand by aranžman u visini od pet milijardi eura.
Najviše sudsko tijelo u Rumunjskoj odluku je trebalo donijeti 2. augusta, no od onda ju je stalno prolongiralo. Od suda je vlada zatražila da utvrdi da li je popis birača bio valjan, te da li su se na popisu našli mrtvi ili oni koji žive u inozemstvu, a koji na referendumu ne mogu glasati, već samo na parlamentarnim izborima. Premijer Victor Ponta na brznu je priredio reviziju biračkog popisa i utvrdio da je na popisu bio „višak“ od tri i po milijuna glasača, i po njemu je onda izlaznosti bila veća od 51 posto, pa je po njegovoj računici Trian Basescu opozvan. Zanimljivo je da je Ponta ponavljao da će priznati stav Ustavnog suda samo ukoliko šest od devet sudaca bude glasalo da se Basecu može vratiti u svoj ured.
Basescu je konzervativni političar, Ponta ljevičar. No, politička kriza u Rumunjskoj nije ideološke prirode, kaže za Radio Slobodna Evropa Dan Alexe, novinar iz Bukurešta.
„To je borba između političkih struktura i organiziranog kriminala. Ljudi koji su postali izuzetno bogati tokom privatizacije koja je obavljena pod vladom socijaldemokrata danas kontroliraju medije, i neke grane nacionalne ekonomije. U posljednjih šest godina vlasti Triana Basescua i njihovi „poslovi“ su postali predmet istrage. Basescu, želeći rumunjsku istinu približiti EU, uveo je niz reformi i ti pojedinci su osjetili da im se izmiče tlo pod nogama. Jedan od njih, bivši socijaldemokratski premijer Adrian Nastase je u zatvoru. Cijeli smisao ove političke borbe je zaustaviti policijsku istragu, i spriječiti da se otkrije način na koji su se pojedinci bliski tadašnjim vlastima obogatili. Želim još jednom naglasiti da ovo nije borba između ljevice i desnice, već dvije strukture vlasti. Ipak, paradoksalno je da je u Rumunjskoj ljevica, socijaldemokrati pod Illiescuom, bila više korumpirana, nego što je to bila desnica“, ističe Alexe.
Rumunjska se nalazi u recesiji, a politička kriza dodatno će pogoršati ekonomiju, jer investitori gube povjerenje u zemlju. MMF poručuje da vlada mora provesti oštre mjere štednje do kraja septembra kako ne bi izgubila dogovoreni stand by aranžman u visini od pet milijardi eura.