Zakon kojim Republika Srpska (RS) formira agenciju za lijekove u tom entitetu, kao prvi u nizu nekoliko koraka preuzimanja nadležnosti od države BiH, može biti objavljen u Službenom glasniku RS.
To je prema proceduri naredni korak, nakon što je Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS u ponedeljak (13. decembra) odbilo zahtjev za razmatranje povrede vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u RS.
Vijeće je saopštilo da je "odbilo zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnoga bošnjačkog naroda u Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske".
Zakon sada može biti objavljen u Službenom glasniku RS a prije toga ga mora ukazom proglasiti predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
Zakon stupa na snagu šest mjeseci od dana objavljivanja.
Prema najavama, bošnjački zvaničnici bi nakon njegovog stupanja na snagu mogli pokrenuti i apelaciju pred državnim Ustavnim sudom BiH, kao što su ranije pokretali apelacije nakon donošenja zakona o šumama i poljoprivrednom zemljištu u RS-u.
Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na sjednici održanoj 20. oktobra 2021. godine. Zakonom je predviđeno osnivanje entitetske agencije za lijekove i medicinska sredstva.
Na sjednici Vijeća naroda RS 18. novembra Klub Bošnjaka je pokrenuo postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.
U saopćenju Ustavnog suda RS od 13. decembra se navodi da je Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS raspravljalo o prihvatljivosti zahtjeva i ustanovilo da se u njemu "ukazuje na povredu ustavnih vrijednosti garantovanih Ustavom BiH”, a ne RS.
Iz Ustavnog suda RS su naveli kako zahtjev Kluba bošnjačkog naroda nije u skladu s poslovnikom tog suda koji, kako je navedeno, odlučuje o usklađenosti s odredbama nekog zakona s Ustavom Republike Srpske.
Vijeće naroda RS čini 28 delegata, po osam delegata iz reda Srba, Bošnjaka i Hrvata, kao predstavnika konstitutivnih naroda, te četiri delegata iz reda Ostalih.
Po proceduri, zakon na koji klub nekog naroda pokrene "pitanje zaštite nacionalnog interesa" se potom upućuje na usaglašavanje na Zajedničku komisiju Narodne skupštine RS i Vijeća naroda RS. Ako ni tu ne bude kompromisa, o zakonu odlučuje Ustavni sud RS.
Osnivanje entitetske agencije za lijekove, prema ocjenama Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH i izjavama međunarodnih zvaničnika, nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Daytonskog sporazuma, kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
Usvajanje entitetskog zakona o lijekovima oštro su osudile i Sjedinjene Američke Države (SAD) te Evropska unija (EU).
Iz OHR-a, neposredno prije usvajanja zakona, upozorili su kako entitetski zakon predstavlja "ozbiljno osporavanje nadležnosti Agencije za lijekove BiH", te da je ta agencija "jedina ovlaštena, sposobna i opremljena osigurati da lijekovi i medicinski uređaji koji su u upotrebi u BiH budu sigurni, kvalitetni i efikasni".
Od 2009. godine djeluje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao jedinstveno regulatorno tijelo na nivou države.
Ona je osnovana nakon što je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, a u svom djelovanju preuzela je većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najavio je prenošenje i drugih nadležnosti sa države na entitet RS.
Dodik je najavio da planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoje strukture.
Narodna skupština Republike Srpske je u petak, 10. decembra usvojila "informacije o prijenosu nadležnosti sa BiH na nivo Republike Srpske", u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti.
Usvojena je i Deklaracija o ustavnim principima RS, koja zadužuje institucije RS da sastave ustav po kojem bi Banja Luka bila glavni grad entiteta, a Pale, nedaleko od Sarajeva, prestonica.
U Deklaraciji se precizira da su "svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni“.
„Skupština Republike Srpske usvojenim zaključcima dala je rok rok od šest mjeseci Vladi i nadležnim ministarstvima da pripreme rješenja koja će biti involvirana u pravni sistem ovog entiteta. Kada usvojimo zakone u Narodnoj skupštini Republike Srpske povlačimo svoju saglasnost sa postojećih zakona na nivou BiH i onda ti zakoni postaju sastavni dio pravnog sistema Republike Srpske", rekao je potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti.
Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Najave otcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS su počele kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Inzko, u julu zabranio negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS počeli sa blokadom rada državnih institucija.
