Proces ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini mogao bi biti pokrenut već u ovom mjesecu i odvijaće se pod nadzorom i uz učešće predstavnika američke administracije, kaže za naš radio direktor banjalučkih «Nezavisnih novina» Željko Kopanja. Tu informaciju, Kopanja je dobio iz krugova u Vašingtonu.
Ističe kako će će američka administracija poslati nekoga u Bosnu i Hercegovinu ko će pomoći bh. političarima kako bi postigli kompromis kojim bi se sa mrtve tačke pokrenule ustavne promjene. Na pitanje ko bi mogao biti američki izaslanik, Kopanja odgovara:
„Mislim da su se opredijelili za bivšeg ambasadora Kliforda Bonda koji je bio neka vrsta specijalnog predstavnika uza Ustav u ime Stejt Dipartmenta.“
Na moguće učešće Amerikanaca o ustavnim promjenama različito se gleda u BiH. U Republici Srpskoj smatraju kako u svakoj suverenoj zemlji, kakva je i BiH, ustav mijenjaju isključivo domaće institucije, te da nikakvo učešće međunarodne zajednice na tom planu neće dozvoliti. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik:
Milorad Dodik„Međunarodna zajednica nema šta da traži u ustavnim promjenama. To je vlasništvo lokalnih političkih lidera.“
Iako nemaju zvaničnih informacija, u kabinetu člana bh. Predsjedništva Harisa Silajdžića podržavaju svaku pomoć međunarodne zajednice kada je o promjenama Ustava riječ, kaže Silajdžićev pravni savjetnik Damir Arnaut:
„Mi se nadamo da će zvanični Vašington prepoznati i priliku i potrebu za aktivnijim angažmanom oko ustavnih reformi.“
Prudski dogovor ili arilski paket?
Inače, u dvodnevnu posjetu BiH je doputovala delegacija koju čine predstavnici američke administracije i Evropske unije. Prvog dana posjete, u Banjoj Luci, susreli su se sa predstavnicima stranaka i izvršne i zakonodavne vlasti. Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić koji je razgovarao sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Stjuartom Džonsom kaže kako nije stvorio dojam da će američka administracija biti aktivnije uključena u bosanskohercegovačke ustavne promjene:
„Nemam osjećaj da su razradili koncepte i da znaju tačno šta hoće, ali da su jako nezadovoljni trenutnim stanjem - sigurno jesu.“
Uprkos najavama o učešću SAD-a u ustavnim promjenama, opozicija smatra suprotno. Tako predsjednik SDS-a Mladen Bosić kaže kako su se lideri vodećih političkih partija u BiH Sulejman Tihić, Dragan Čović i Milorad Dodik već dogovorili o planu i sadržaju usvajanja izmjena Ustava:
Sulejman Tihić„Prema izjavama sa raznih strana da je to dobar dio aprilskog paketa i da će se koplja lomiti oko onoga što su već potpisali u Prudu oko teritorijalne reorganizacije BiH.“
Aprilski paket ustavnih amandmana, kojeg Bosić pominje i o kojem se nisu prije nekoliko godina mogli dogovoriti bh. političari, predviđao je veći broj poslanika iz jednog od entiteta, jednog predsjednika BiH koji bi se birao u Zastupničkom domu državnog Parlamenta, kao i jednostavnije izglasavanje zakona u Vijeću ministara.
Za predsjednika SDA Sulejmana Tihića aprilski paket bi trebao biti polazna osnova za ustavne promjene u zemlji:
„Svi budući razgovori o ustavnoj reformi vrtiće se oko oko, približno plus ili minus, aprilskih rješenja jer to predstavlja neku vrstu mogućega kompromisa, realnoga kompromisa i dogovora.“
U promjenu Ustava Bosne i Hercegovine umiješala se i susjedna Srbija. To je definitivno potvrđeno susretom tamošnjeg predsjednika Borisa Tadića sa čelnim ljudima HDZ BiH i SNSD-a, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom. Tadić ih je podržao u nastojanjima da se promijeni Ustav BiH. Portparol HDZ BiH Mišo Relota:
„Gospodin Čović je informirao gospodina Tadića kako HDZ BiH vidi sve procese, odnosno rješavanje svih ovih otvorenih pitanja koji se tiču BiH.“
Više pojedinosti o tome hoće li biti ustavnih promjena u BiH, ali i detaljima na koji način će biti provedene, znaće se nakon što predstavnici američke administracije i Evropske unije sutra u Sarajevu završe dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da je povod njihovog dolaska, osim podrške putu zemlje ka evroatlantskim integracijama, i procjena u kom pravcu će djelovati kada je o promjeni Ustava riječ.
Ističe kako će će američka administracija poslati nekoga u Bosnu i Hercegovinu ko će pomoći bh. političarima kako bi postigli kompromis kojim bi se sa mrtve tačke pokrenule ustavne promjene. Na pitanje ko bi mogao biti američki izaslanik, Kopanja odgovara:
„Mislim da su se opredijelili za bivšeg ambasadora Kliforda Bonda koji je bio neka vrsta specijalnog predstavnika uza Ustav u ime Stejt Dipartmenta.“
Na moguće učešće Amerikanaca o ustavnim promjenama različito se gleda u BiH. U Republici Srpskoj smatraju kako u svakoj suverenoj zemlji, kakva je i BiH, ustav mijenjaju isključivo domaće institucije, te da nikakvo učešće međunarodne zajednice na tom planu neće dozvoliti. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik:
Iako nemaju zvaničnih informacija, u kabinetu člana bh. Predsjedništva Harisa Silajdžića podržavaju svaku pomoć međunarodne zajednice kada je o promjenama Ustava riječ, kaže Silajdžićev pravni savjetnik Damir Arnaut:
„Mi se nadamo da će zvanični Vašington prepoznati i priliku i potrebu za aktivnijim angažmanom oko ustavnih reformi.“
Prudski dogovor ili arilski paket?
Inače, u dvodnevnu posjetu BiH je doputovala delegacija koju čine predstavnici američke administracije i Evropske unije. Prvog dana posjete, u Banjoj Luci, susreli su se sa predstavnicima stranaka i izvršne i zakonodavne vlasti. Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić koji je razgovarao sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Stjuartom Džonsom kaže kako nije stvorio dojam da će američka administracija biti aktivnije uključena u bosanskohercegovačke ustavne promjene:
„Nemam osjećaj da su razradili koncepte i da znaju tačno šta hoće, ali da su jako nezadovoljni trenutnim stanjem - sigurno jesu.“
Uprkos najavama o učešću SAD-a u ustavnim promjenama, opozicija smatra suprotno. Tako predsjednik SDS-a Mladen Bosić kaže kako su se lideri vodećih političkih partija u BiH Sulejman Tihić, Dragan Čović i Milorad Dodik već dogovorili o planu i sadržaju usvajanja izmjena Ustava:
Aprilski paket ustavnih amandmana, kojeg Bosić pominje i o kojem se nisu prije nekoliko godina mogli dogovoriti bh. političari, predviđao je veći broj poslanika iz jednog od entiteta, jednog predsjednika BiH koji bi se birao u Zastupničkom domu državnog Parlamenta, kao i jednostavnije izglasavanje zakona u Vijeću ministara.
Za predsjednika SDA Sulejmana Tihića aprilski paket bi trebao biti polazna osnova za ustavne promjene u zemlji:
„Svi budući razgovori o ustavnoj reformi vrtiće se oko oko, približno plus ili minus, aprilskih rješenja jer to predstavlja neku vrstu mogućega kompromisa, realnoga kompromisa i dogovora.“
U promjenu Ustava Bosne i Hercegovine umiješala se i susjedna Srbija. To je definitivno potvrđeno susretom tamošnjeg predsjednika Borisa Tadića sa čelnim ljudima HDZ BiH i SNSD-a, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom. Tadić ih je podržao u nastojanjima da se promijeni Ustav BiH. Portparol HDZ BiH Mišo Relota:
„Gospodin Čović je informirao gospodina Tadića kako HDZ BiH vidi sve procese, odnosno rješavanje svih ovih otvorenih pitanja koji se tiču BiH.“
Više pojedinosti o tome hoće li biti ustavnih promjena u BiH, ali i detaljima na koji način će biti provedene, znaće se nakon što predstavnici američke administracije i Evropske unije sutra u Sarajevu završe dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da je povod njihovog dolaska, osim podrške putu zemlje ka evroatlantskim integracijama, i procjena u kom pravcu će djelovati kada je o promjeni Ustava riječ.
