Zabrana uvoza mesa i mesnih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu hrvatskih proizvođača koji ne ispunjavaju standarde Evropske unije ostaje na snazi i nakon ocjene Bruxellesa da BiH izvoznicima iz Hrvatske ne bi trebao nametati kriterije više od onih koje primjenjuje na vlastite tvrtke.
Vlasti BiH su od 1. jula zabranile uvoz za više od 50 firmi iz Hrvatske koje se bave proizvodnjom mesa i mesnih prerađevina s obrazloženjem da one ne ispunjavaju uslove za izvoz na tržišta EU, pa svoju robu ne mogu plasirati ni u BiH.
Samo dva dana nakon što su iz Evropske komisije poručili kako se proizvodi RH i bez evropskog izvoznog broja mogu izvoziti na bh. tržište, stiglo je još oštrije pismo evropskih zvaničnika vlastima BiH.
U novoj izjavi navodi se da Evropska komisija žali zbog kontinuiranog zastoja u pregovorima sa Bosnom i Hercegovinom o bilateralnom trgovinskom režimu nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.
Sadašnji stav Bosne i Hercegovine odgodiće uspostavu zajedničke zone slobodne trgovine sa EU, jer BiH i dalje odbija da prihvati metodologiju Evropske unije. A metodologija, kako se navodi, podrazumijeva:
„Ako je, naprimjer, za dati proizvod kvota na koju se carinske dažbine nisu obračunavale iznosila 1000 tona, i ako je obim tradicionalne trgovine Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom na osnovu CEFTA-e iznosio 100 tona, nova kvota za taj proizvod nakon tehničkog prilagođavanja iznosila bi 1.100 tona za EU-28, ponovo bez carinskih dažbina. I sve zemlje Zapadnog Balkana prihvatile su ovu metodologiju, sve osim Bosne i Hercegovine.“
A BiH je odlučila ostati dosljedna svom stavu da firme zemalja članica EU, pa tako i Hrvatska, koje izvoze u BiH to ne mogu raditi bez broja EU, sukladno i CEFTI čiji je BiH potpisnik.
Izuzeće od ovog pravila je postojanje državnog sporazuma o veterinarstvu koji je RH samoincijativno ukinula 1. jula, ili pak certificiranje zaintersiranih firmi od strane Ureda za veterinarstvo BiH.
"Nije moguća varijanta da se kaže da iz određenih objekata iz nama susjedne zemlje jedna vrsta robe ide za EU, a ona koja ne može da ide za EU da se pošalje u BiH - jer tamo primaju sve i svašta. Mi jasno kažemo da to nije moguće“, kaže Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekomskih odnosa.
Suprotno interesima bh. ekonomije
Izvoz iz Hrvatske u BiH bez problema se obavljao na temelju bilateralnog sporazuma dviju država sve do 1. jula kada je Hrvatska ušla u EU. U Hrvatskoj danas smatraju da se izvoz treba nastaviti sukladno tzv. tradicionalnoj trgovini. Ili, kako pojašnjava Vesna Pusić, ministarica vanjskih i europskih poslova RH:
„Ona pravila i oni trgovinski uvjeti koji su važili do članstva se sa zemljama u njihovim izmijenjenim sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nastavljaju. To je jedno pravilo koje uvijek važi i koje Komisija uvijek brani.“
No bh. analitičari se slažu da su ovakavi zahtijevi EK i RH prije svega suprotni interesima ekomije BiH.
„To je apsolutno pritisak koji postaje sve jači i kojim se sada ne preza ni od vrlo ozbiljnih prijetnji, a BiH u ovoj situaciji apsolutno poštuje i postojeće međunarodne sporazume i sve obaveze koje je preuzela od EU. Dozvoliti nastavak prekomjernog uvoza koji je godinama uništavao BiH iz Hrvatske, da raniji pogubni bilateralni sporazumi dalje nastave nanositi štetu BiH, i to u situaciji kada će Hrvatska biti još jača zbog sredstava iz evropskih fondova, kada bi cijela EU ustvari u te dodatne kvote mogla da se uklopi, bilo bi samoubilački za BiH, nanijelo bi štete koje bi se mjerile desetinama i stotinama miliona maraka“, navodi Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Uvoz mesa i mesnih prerađevina u Bosnu i Hercegovinu prošle godine bio je 3,3 puta veći od izvoza. Najveće količine mesa Bosna i Hercegovina je uvezla upravo iz Hrvatske, zbog čega su posljednje mjere resornog ministarstva pozdravljene u Udruženju poljoprivrednika BiH.
„U pitanju je zaštita domaće proizvodnje. Uzmite meso i mlijeko, samo te dvije pozicije u carinskim tarifama, pa ćete vidjeti da carinske tarife koje su dogovorene sa EU uništavaju domaću proizvodnju“, kaže predsjednik Udruženja Mehmed Nikšić.
Profesor Vjekoslav Domljan sa Ekonomskog fakulteta ipak na kraju zaključuje:
„Sigurno je 15 posto otprilike BiH više, gledano u odnosu na zemlje komparatore, otvorena nego što bi trebala biti. Nije dovoljno štitila domaće tržište. A s druge strane, bolje je imati ofanzivnu politiku nego defanzivnu. Prva stvar je da se ne radi na tome da se štiti domaće nego da se izvozi domaće, za šta treba povećati konkurentnost. Nije nikada dobro biti u ekonomskom ratu, a naročito ne sa svojim susjedima. U tom smislu trebalo bi nešto poraditi da se diplomatskim putem pokuša riješiti ovaj problem.“
Vlasti BiH su od 1. jula zabranile uvoz za više od 50 firmi iz Hrvatske koje se bave proizvodnjom mesa i mesnih prerađevina s obrazloženjem da one ne ispunjavaju uslove za izvoz na tržišta EU, pa svoju robu ne mogu plasirati ni u BiH.
Samo dva dana nakon što su iz Evropske komisije poručili kako se proizvodi RH i bez evropskog izvoznog broja mogu izvoziti na bh. tržište, stiglo je još oštrije pismo evropskih zvaničnika vlastima BiH.
U novoj izjavi navodi se da Evropska komisija žali zbog kontinuiranog zastoja u pregovorima sa Bosnom i Hercegovinom o bilateralnom trgovinskom režimu nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.
Sadašnji stav Bosne i Hercegovine odgodiće uspostavu zajedničke zone slobodne trgovine sa EU, jer BiH i dalje odbija da prihvati metodologiju Evropske unije. A metodologija, kako se navodi, podrazumijeva:
„Ako je, naprimjer, za dati proizvod kvota na koju se carinske dažbine nisu obračunavale iznosila 1000 tona, i ako je obim tradicionalne trgovine Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom na osnovu CEFTA-e iznosio 100 tona, nova kvota za taj proizvod nakon tehničkog prilagođavanja iznosila bi 1.100 tona za EU-28, ponovo bez carinskih dažbina. I sve zemlje Zapadnog Balkana prihvatile su ovu metodologiju, sve osim Bosne i Hercegovine.“
A BiH je odlučila ostati dosljedna svom stavu da firme zemalja članica EU, pa tako i Hrvatska, koje izvoze u BiH to ne mogu raditi bez broja EU, sukladno i CEFTI čiji je BiH potpisnik.
Izuzeće od ovog pravila je postojanje državnog sporazuma o veterinarstvu koji je RH samoincijativno ukinula 1. jula, ili pak certificiranje zaintersiranih firmi od strane Ureda za veterinarstvo BiH.
"Nije moguća varijanta da se kaže da iz određenih objekata iz nama susjedne zemlje jedna vrsta robe ide za EU, a ona koja ne može da ide za EU da se pošalje u BiH - jer tamo primaju sve i svašta. Mi jasno kažemo da to nije moguće“, kaže Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekomskih odnosa.
Suprotno interesima bh. ekonomije
Izvoz iz Hrvatske u BiH bez problema se obavljao na temelju bilateralnog sporazuma dviju država sve do 1. jula kada je Hrvatska ušla u EU. U Hrvatskoj danas smatraju da se izvoz treba nastaviti sukladno tzv. tradicionalnoj trgovini. Ili, kako pojašnjava Vesna Pusić, ministarica vanjskih i europskih poslova RH:
„Ona pravila i oni trgovinski uvjeti koji su važili do članstva se sa zemljama u njihovim izmijenjenim sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nastavljaju. To je jedno pravilo koje uvijek važi i koje Komisija uvijek brani.“
No bh. analitičari se slažu da su ovakavi zahtijevi EK i RH prije svega suprotni interesima ekomije BiH.
„To je apsolutno pritisak koji postaje sve jači i kojim se sada ne preza ni od vrlo ozbiljnih prijetnji, a BiH u ovoj situaciji apsolutno poštuje i postojeće međunarodne sporazume i sve obaveze koje je preuzela od EU. Dozvoliti nastavak prekomjernog uvoza koji je godinama uništavao BiH iz Hrvatske, da raniji pogubni bilateralni sporazumi dalje nastave nanositi štetu BiH, i to u situaciji kada će Hrvatska biti još jača zbog sredstava iz evropskih fondova, kada bi cijela EU ustvari u te dodatne kvote mogla da se uklopi, bilo bi samoubilački za BiH, nanijelo bi štete koje bi se mjerile desetinama i stotinama miliona maraka“, navodi Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Uvoz mesa i mesnih prerađevina u Bosnu i Hercegovinu prošle godine bio je 3,3 puta veći od izvoza. Najveće količine mesa Bosna i Hercegovina je uvezla upravo iz Hrvatske, zbog čega su posljednje mjere resornog ministarstva pozdravljene u Udruženju poljoprivrednika BiH.
„U pitanju je zaštita domaće proizvodnje. Uzmite meso i mlijeko, samo te dvije pozicije u carinskim tarifama, pa ćete vidjeti da carinske tarife koje su dogovorene sa EU uništavaju domaću proizvodnju“, kaže predsjednik Udruženja Mehmed Nikšić.
Profesor Vjekoslav Domljan sa Ekonomskog fakulteta ipak na kraju zaključuje:
„Sigurno je 15 posto otprilike BiH više, gledano u odnosu na zemlje komparatore, otvorena nego što bi trebala biti. Nije dovoljno štitila domaće tržište. A s druge strane, bolje je imati ofanzivnu politiku nego defanzivnu. Prva stvar je da se ne radi na tome da se štiti domaće nego da se izvozi domaće, za šta treba povećati konkurentnost. Nije nikada dobro biti u ekonomskom ratu, a naročito ne sa svojim susjedima. U tom smislu trebalo bi nešto poraditi da se diplomatskim putem pokuša riješiti ovaj problem.“
