„Undiplomatic Art“ za rušenje predrasuda i barijera

Predstavljanje savremenog umjetničkog stvaralaštva dva najveća bh. grada namjera je projekta „Undiplomatic Art“ (Nediplomatska umjetnost) koji se od 12. do 17. marta održava u Sarajevu, a potom u Banjoj Luci. Diskutovati o aktuelnim problemima bh. društva također je lajtmotiv ovih susreta. A da je ova inicijativa međunarodnog teatarskog festivala MESS itekako značajna, svjedoči i da su je podržali Fond otvoreno društvo BiH i Ambasada Sjedinjenih Država.

„Undiplomatic Art“ je program koji se bori za slobodu umjetničkog izražavanja i uopšte za demokratizaciju društva u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, upravo je umjetnost, pogotovo ona vaninstitucionalna, učinila najviše rušeći mentalne zidove, koje su političari zazidali i ogradili bodljikavom žicom, kaže za RSE direktor festivala MESS i pokretač projekta „Undiplomatic Art“ Dino Mustafić.

„Umjetnička zajednica, ma koliko ona bila skromna u Bosni i Hercegovini, jedino je zdravo tkivo koje nije zahvatio karcinom raspadanja. Umjetnici su upravo bili ti koji su prvi probijali barijere i uspostavljali relacije Sarajeva sa Beogradom, sa Zagrebom, sa svojim susjedima. Vjerujem da je svojevrsni paradoks što nemamo takvu unutrašnju komunikaciju između Sarajeva i Banje Luke. Ovo je pokušaj intenziviranja jedne unutrašnje komunikacije između ljudi koji žive i jedu isti hljeb - umjetnički hljeb“, kazao je Mustafić.

Prvog dana „Undiplomatic Arta“ predstavili su se banjalučki likovni, pozorišni i muzički umjetnici.

Grupnu izložbu „Individualne strategije“ otvorio je umjetnik i direktor Centra za vizuelne komunikacije „Protok“ Radenko Milak.

„Svakako je neophodno graditi dijalog. Meni je apsolutno bilo suludo da unutar Bosne i Hercegovine nemamo dijalog u razmjeni kulture, u nekakvim mogućim budućim zajedničkim koprodukcijskim projektima, jer je to, prosto, jedna normalna stvar. Ako sarađujete sa nekim iz Beča ili Londona, zašto ne bismo mi ovdje, unutar Bosne i Hercegovine, radili na nekim projektima, tako da je opravdana ta inicijativa od strane MESS-a“, smatra Milak.

Na sceni Kamernog teatra 55 odigrana je predstavu „Gavrilo“ Gradskog pozorišta „Jazavac“ iz Banje Luke. Ovaj mladi tim glumaca i ranije je gostovao u Sarajevu.

„Mislim da mnogo više Banjalučani znaju o sarajevskim umjetnicima, a da je veći 'problem' kod Sarajlija sa banjalučkim umjetnicima“, ocjenjuje jedan od osnivača „Jazavca“ i glumac Dejan Zorić.

Na upit zbog čega je to tako, Zorić kaže:

„Nema tu nekog direktnog razloga. Jednostavno, to je tako. Banjalučka kulturna scena 'trpi' ne samo sarajevsku scenu nego i beogradsku i zagrebačku. Mi pokušavamo da stanemo u rang sa ta tri grada, ali, zasad, nekad nam uspije a nekad ne. Nas češće stavljaju u ravan sa gradovima kao što su Tuzla, Zenica, Osijek, Kruševac ili Split.“

Iskorak koji puno znači

Sarajlije su u ponedjeljak uživale i u muzici elektrobenda „Sopot“, koji je svirao numere sa svoja dva albuma „dUBaLKAN“ (2007.) i „Equilibrium“ (2009.). Već u srijedu predstaviće se i banjalučka književna scena. Biće priređeno književno veče „Oni dolaze“. Naziv aludira na nove poetike oslobođene stereotipa, predrasuda i postojećih kanonskih ograda. Svoja dva romana predstaviće književnica i novinarka Radmila Karlaš.

„'Undiplomatic Art', zapravo, čini male korake jer je drugačije nemoguće. Mora se ići polako. Ako približi dva čovjeka na relaciji Banja Luka – Sarajevo, učinilo se nešto. Ne treba očekivati da će se preko noći nešto početi dešavati, silno neko bratimljenje, da će ljudi shvatiti koliko su izmanipulisani, da će gledati jedan drugog kao čovjek čovjeka. Trebaće još ovakvih manifestacija. Mi jesmo odruženi jednom nevidljivom bodljikavom žicom i svaki pomak ili iskorak iz takve sredine puno znači“, ističe Karlaš.

Od četvrtka 15. do subote 17. marta projekat „Undiplomatic Art“ seli se u Banju Luku. Mnogi savremeni sarajevski umjetnici predstaviće se banjalučkoj publici. Neki od njih prvi put gostuju u ovom gradu, a među njima je i mlada režiserka Selma Spahić sa svojom predstavom „Hipermnezija“.

„Baš sam razmišljala o tome koliko je moje znanje o banjalučkim umjetnicama i umjetnicima, i zapravo, osim pozorišta sa kojim imam kontakt i za koji znam repertoar, druge umjetnosti vrlo malo znam. Meni je jako drago da je tekst sljedeće predstave koji radim mlade banjalučke autorice Tanje Šljivar. Meni je to izuzetno zadovoljstvo. Predstavu režiram u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici. Dakle, te vrste saradnje već postoje i meni su vrlo značajne. 'Hipermnezija' je sama po sebi idejno partner 'Undiplomatic Artu' zato što je misija vrlo slična“, kazala je Spahić.

Program „Undiplomatic Art-a“ će do kraja ove godine prirediti još dva susreta, kaže Dino Mustafić, pokretač projekta.

„Mi ćemo se truditi da već u junu u programu koji će se baviti rodnim jednakostima otvorimo također neke tabu teme bh. društva. To ćemo raditi i u novembru u programu koji će se zvati 'Umjetnost u službi mira' gdje ćemo govoriti o etnički podijeljenim gradovima. U Mostaru ćemo raditi jedan workshop sa gimnazijalcima 'dvije škole pod jednim krovom', a potom ćemo tu predstavu zavrtiti po svim takvim bosanskohercegovačkim sredinama. Ovaj će se program razvijati i potrudićemo se, zajedno sa svojim partnerima, da ostanemo dosljedni ovoj jednoj godišnjoj prezentaciji banjalučke i sarajevske umjetničke scene u ovim gradovima“, rekao je on.

Projekat „Undiplomatic Art“ održava se od 12. do 17. marta u Sarajevu, a zatim u Banjoj Luci. 100 umjetnika će različitim sadržajima istaći značaj prevazilaženja predrasuda i barijera. Da je projekat dobio naklonost publike, pokazuje i naša anketa.