U sjedištu UN neposredno uoči redovnog 65. zasijedanja Generalne skupštine svetske oraganizacije danas će se raparavljati o ostvarivanju milenijumskih razvojnih ciljeva u borbi protiv siromaštva u svijetu.
Više od 130 šefova država i vlada svijeta u sjedištu će svjetske organizacije u naredna dava dana rapravljati o tome šta je sa osam razvojnih ciljeva, koje su 2000. godine usaglasile 192 članice UN-a i 23 međunarodne organizacije.
Riječ je o iskorjenjivanju potpunog siromaštva i gladi u svijetu, smanjivanje stope smrtnosti djece i rodilja, borbi protiv epidemija AIDS-a, malarije i drugih bolesti, obezbjeđivanje osnovnog obrazovanja za svu djecu, smanjenje zloptrebe djece kao i ekološku održivost te uspostavljanje globalnog partnerstva za razvoj. Krajnji rok za ispunjenja, određena je 2015. godina.
Deceniju kasnije nije teško utvrditi da je ispunjavanje plana bilo neuspješno, između ostalog najviše zbog svijetske finsijske krize. Generlani sekretar UN Ban Ki-moon uoči sastanka, međutim, služio se tipičnim diplomatskim riječnikom.
"Bio sam veoma ohrabren snažnom podrškom koju smo dobili za ovaj događaj. Još jednom se uvjeravamo da, bez obzira na problem, visok nivo političkog angažamana svih može promijeniti stvari nabolje. U ovoj trci sa vremenom, svi smo dali obećanja koja moramo održati", rekao je on.
Generalni je sekretar UN ipak je veoma jasno nazanačio da to podrazumijava još milijrde dolara od donatora u narednih pet godina.
Deset godina nakon prihvaćanja na Milenijskom samitu UN-a, na East Riveru priznaju da bi usprkos sporadičnog napretka samo dva od mnogih ciljeva mogla biti ostvarena - smanjivanje na polovinu broja ljudi koji nemaju osiguranu pitku vodu i smanjivanje, takođe na pola broja ljudi koji žive s najviše na 1,25 dolara na dan.
S obzirom na takav skromni napredak i novu krizu koja prijeti globalnim naporima, "Samit će biti važna prilika da udvostručimo napore kako bismo ispunili ciljeve", porčio je Ban Ki-moon.
Sredstva za ostvarivanje ciljeva
Mark Lagon, iz njujorškog Savjeta za spoljne poslove, kaže da u ostvrivanju plana postoji jedan osnovni problem. Dok UN mogu da pruže korisne inforamcije na globalnom planu o pitanjima kao što su siromaštvo, svjetska oraganizacija kao međunarodna institucija, ima malo uticaja na ono što se zovu stvarni prihode ljudi.
"Ujedinjene nacije su forum za nacije da izraze zabrinutost zbog siromaštva u svijetu. Ali, mehanizmi za kreiranje povećavanje prosperiteta i ekonomskog rasta, imaju veoma malo veze sa Ujedinjenim nacijama."
Svetska banka i Međunarodni monetarni fond igraju mnogo veću ulogu u promeni finansijske situacije ljudi kroz razvojne projekte koje kreiraju, nadgledaju i finasiraju.
Stjuart Patrik, koji rukovodi Program na međunarodne institucije i Globalne vlade u Savjetu za spoljne poslove, kaže da se na globalnim skupovima kao što je ovaj može srenuti pažnja međunarodne zajednice na pojedina važana pitanja. Ali Patrik nije optimista da će to promijeniti, ono što on naziva “tamnim izgledima za Milenijumskie razvojne ciljeve“.
"Ovi ciljevi su veoma ambiciozni i teško ih je ostvariti u s obzirom na globalnu ekonomsku krizu koja je pogodila svijet u drugoj polovini 2008. što je dodatno otežalo cijelu situaciju. Dakle ovdje je priča zato da se međunarodna zajednica suoči sa zaostajenjem u ispunjavanju milenijumskih ciljeva", kaže on.
Globalna finansijska kriza ima ozbiljan uticaj na sposobnost donatorskih zemalja da ispune obaveze prema ogromnom novcu potrebnom za ispunjenje Milenijumskih ciljeva.
Ban Ki mon kaže da UN trebaju 26 milijardi dolara odmah i više od 100 milijardi dolara do 2015. kako bi se ciljevi koje treba ispuniti ostvarili.
Očekuje se da će 140 svjetskih državnika potpisati novi sporazum u kojem će se ponovo obavezati na ostvarivanje Milenijskih ciljeva razvoja do 2015. godine.
U tom "akcionom planu ", dokumentu na 31 stranici, pozivaju se razvijene zemlje da troše 0,7 posto svog bruto nacionalnog proizvoda za pomoć zemljama u razvoju do 2015. godine, što je nivo koji sada ostvaruju samo pet skandinavskih zemalja.
Više od 130 šefova država i vlada svijeta u sjedištu će svjetske organizacije u naredna dava dana rapravljati o tome šta je sa osam razvojnih ciljeva, koje su 2000. godine usaglasile 192 članice UN-a i 23 međunarodne organizacije.
Riječ je o iskorjenjivanju potpunog siromaštva i gladi u svijetu, smanjivanje stope smrtnosti djece i rodilja, borbi protiv epidemija AIDS-a, malarije i drugih bolesti, obezbjeđivanje osnovnog obrazovanja za svu djecu, smanjenje zloptrebe djece kao i ekološku održivost te uspostavljanje globalnog partnerstva za razvoj. Krajnji rok za ispunjenja, određena je 2015. godina.
Deceniju kasnije nije teško utvrditi da je ispunjavanje plana bilo neuspješno, između ostalog najviše zbog svijetske finsijske krize. Generlani sekretar UN Ban Ki-moon uoči sastanka, međutim, služio se tipičnim diplomatskim riječnikom.
"Bio sam veoma ohrabren snažnom podrškom koju smo dobili za ovaj događaj. Još jednom se uvjeravamo da, bez obzira na problem, visok nivo političkog angažamana svih može promijeniti stvari nabolje. U ovoj trci sa vremenom, svi smo dali obećanja koja moramo održati", rekao je on.
Generalni je sekretar UN ipak je veoma jasno nazanačio da to podrazumijava još milijrde dolara od donatora u narednih pet godina.
Deset godina nakon prihvaćanja na Milenijskom samitu UN-a, na East Riveru priznaju da bi usprkos sporadičnog napretka samo dva od mnogih ciljeva mogla biti ostvarena - smanjivanje na polovinu broja ljudi koji nemaju osiguranu pitku vodu i smanjivanje, takođe na pola broja ljudi koji žive s najviše na 1,25 dolara na dan.
S obzirom na takav skromni napredak i novu krizu koja prijeti globalnim naporima, "Samit će biti važna prilika da udvostručimo napore kako bismo ispunili ciljeve", porčio je Ban Ki-moon.
Sredstva za ostvarivanje ciljeva
Mark Lagon, iz njujorškog Savjeta za spoljne poslove, kaže da u ostvrivanju plana postoji jedan osnovni problem. Dok UN mogu da pruže korisne inforamcije na globalnom planu o pitanjima kao što su siromaštvo, svjetska oraganizacija kao međunarodna institucija, ima malo uticaja na ono što se zovu stvarni prihode ljudi.
"Ujedinjene nacije su forum za nacije da izraze zabrinutost zbog siromaštva u svijetu. Ali, mehanizmi za kreiranje povećavanje prosperiteta i ekonomskog rasta, imaju veoma malo veze sa Ujedinjenim nacijama."
Svetska banka i Međunarodni monetarni fond igraju mnogo veću ulogu u promeni finansijske situacije ljudi kroz razvojne projekte koje kreiraju, nadgledaju i finasiraju
Svetska banka i Međunarodni monetarni fond igraju mnogo veću ulogu u promeni finansijske situacije ljudi kroz razvojne projekte koje kreiraju, nadgledaju i finasiraju.
Stjuart Patrik, koji rukovodi Program na međunarodne institucije i Globalne vlade u Savjetu za spoljne poslove, kaže da se na globalnim skupovima kao što je ovaj može srenuti pažnja međunarodne zajednice na pojedina važana pitanja. Ali Patrik nije optimista da će to promijeniti, ono što on naziva “tamnim izgledima za Milenijumskie razvojne ciljeve“.
"Ovi ciljevi su veoma ambiciozni i teško ih je ostvariti u s obzirom na globalnu ekonomsku krizu koja je pogodila svijet u drugoj polovini 2008. što je dodatno otežalo cijelu situaciju. Dakle ovdje je priča zato da se međunarodna zajednica suoči sa zaostajenjem u ispunjavanju milenijumskih ciljeva", kaže on.
Globalna finansijska kriza ima ozbiljan uticaj na sposobnost donatorskih zemalja da ispune obaveze prema ogromnom novcu potrebnom za ispunjenje Milenijumskih ciljeva.
Ban Ki mon kaže da UN trebaju 26 milijardi dolara odmah i više od 100 milijardi dolara do 2015. kako bi se ciljevi koje treba ispuniti ostvarili.
Očekuje se da će 140 svjetskih državnika potpisati novi sporazum u kojem će se ponovo obavezati na ostvarivanje Milenijskih ciljeva razvoja do 2015. godine.
U tom "akcionom planu ", dokumentu na 31 stranici, pozivaju se razvijene zemlje da troše 0,7 posto svog bruto nacionalnog proizvoda za pomoć zemljama u razvoju do 2015. godine, što je nivo koji sada ostvaruju samo pet skandinavskih zemalja.