Desetljeća napretka u smislu životnog vijeka, obrazovanja i ekonomskog prosperiteta počela su nazadovati od pandemije COVID-a 19, kaže se u novom izvješću UN-a.
U posljednje dvije godine devet od deset zemalja nazadovalo je na UN-ovom Indeksu ljudskog razvoja.
COVID-19, rat u Ukrajini i utjecaj klimatskih promjena okrivljuju se promjene u globalnom razvoju.
Indeks ljudskog razvoja pokrenut je 1990. godine u nastojanju da se na BDP gleda šire, a ne samo kao na mjeru blagostanja.
Švicarska je ove godine na vrhu indeksa s očekivanim životnim vijekom od 84 godine, s prosječno 16,5 godina provedenih u obrazovanju i prosječnom plaćom od 66.000 dolara.
Na drugom kraju ljestvice je Južni Sudan, u kojem je očekivani životni vijek 55 godina, ljudi u prosjeku provedu samo 5,5 godina u školi i zarađuju 768 dolara godišnje.
Neuspjesi u većini od 191 zemlje koja je uključen u indeks, posebno u pogledu očekivanog životnog vijeka, vratili su razine razvoja na one zabilježene u 2016., preokrenuvši 30-godišnji trend.
U SAD-u je, naprimjer, očekivani životni vijek pri rođenju pao za više od dvije godine od 2019. godini. U drugim zemljama pad je puno veći.
Tijekom godina otkako je indeks uveden, mnoge su se zemlje suočile s krizama i nazadovale, no globalni trend stalno je išao prema gore.
U prošloj godina indeks je prvi put sveukupno pao od početka mjerenja, a ovogodišnji rezultati učvrstili su taj silazni trend.
Učinak je ipak neujednačen. Dvije trećine bogatih zemalja prošle su se godine oporavile, dok je većina ostalih nastavila padati.
Ovogodišnji indeks temelji se na podacima iz 2021. "Ali izgledi za 2022. su sumorni", kaže Achim Steiner, jedan od njegovih autora, koji ističe da se više od 80 zemalja suočava s problemima otplate državnog duga.
"Osamdeset zemalja biti na korak od suočavanja s takvom vrstom krize je vrlo ozbiljna perspektiva", kaže Steiner.
