Ujedinjeni narodi apelirali su na prekid razvoja programa, kao i eventualnu primjenu u vojne svrhe, takozvanih robota ubojica – poznatijih kao "smrtonosni samostalni roboti" ili Lars. Stručnjaci za ljudska prava upozorili su da njihovo djelovanje teško može biti u skladu s medjunarodnim humanitarnim pravom.
U pojavljivanju pred UN-ovim vijećem za ljudska prava, Christof Heyns, posebni izvjestitelj UN-a o izvansudskim, grupnim ili samovoljnim pogubljenjima, u pitanje je doveo sposobnost autonomnih robota da razlikuju borce i nevine civile koji bi tako mogli postati takozvana „kolateralna šteta“.
"Rat bez razmišljanja je mehaničko klanje", rekao je Heyns.
On je istaknuo da sistem pravne odgovornosti ne može biti stvoren da bi regulirao postupke strojeva za ubijanje. Istina, trenutno ni jedna zemlja u svijetu ne koristi robote ubojice, ali nekoliko ih, uključujući i Sjedinjene Države, razvijaju takav program.
U novembru 2012, Human Rights Watch i Sveučilište Harvard objavili su zajednički izvještaj navodeći američke vojne procjene da bi "do 2030., smrtonosni roboti mogli biti razvijeni do točke gdje će čovjek biti najslabija komponenta u širokoj lepezi sustava i procesa."
Stephen Gosse, ekspert za vojna pitanja u Human Rights Watch, rekao Radiju Slobodna Evropa da se radi o prvom značajnijem izvještaju koji tek sada izaziva širu pozornost javnosti.
Roboti kao vojno oružje predstavljaju "ozbiljnu opasnosti za civile" i posljedice njihova razvoja moraju biti promišljene:
"To je oružje koje nadilazi bespilotne letjeljice, može funkcionirati bez ljudske intervencije kada je riječ o meti i kada treba povući okidač na bojnom polju."
Gosse ističe da HRW podržava UN-ov poziv za moratorij na istraživanje i razvoj te vrste oružja, ali dodaje da bi ta organizacija za ljudska prava voljela vidjeti potpunu zabranu takve vrste oružja.
"Predaleko se otišlo u razvoju i preteča potpuno autonomnih vrsta oružja. Smatramo da takvi roboti nadilaze svaku moralnu, etičku, kao i pravnu granicu“, dodaje Gosse.
Nekoliko zemalja članica Vijeća za ljudska prava UN –a složilo se da postoji hitna potreba za proučavanje ovog pitanja, no malo ih je podržalo neposredan moratorij na njihov razvoj.
Iako ovo oružje još uvijek ne postoji, Heyns upozorava da "ako se sada ne zaustavi rad na robotima vojnicima, to će biti vrlo teško učiniti poslije."
Jody Williams, koja je 1997. godine dobila Nobelovu nagradu za mir zbog Inicijative za zabranu upotreba mina, kao i drugi aktivisti za ljudska prava širom svijeta, takodjer pozivaju na zabranu strojeva, robota, koji mogu napadati bilo kakvu metu bez ikakve ljudske kontrole.
U pojavljivanju pred UN-ovim vijećem za ljudska prava, Christof Heyns, posebni izvjestitelj UN-a o izvansudskim, grupnim ili samovoljnim pogubljenjima, u pitanje je doveo sposobnost autonomnih robota da razlikuju borce i nevine civile koji bi tako mogli postati takozvana „kolateralna šteta“.
"Rat bez razmišljanja je mehaničko klanje", rekao je Heyns.
On je istaknuo da sistem pravne odgovornosti ne može biti stvoren da bi regulirao postupke strojeva za ubijanje. Istina, trenutno ni jedna zemlja u svijetu ne koristi robote ubojice, ali nekoliko ih, uključujući i Sjedinjene Države, razvijaju takav program.
U novembru 2012, Human Rights Watch i Sveučilište Harvard objavili su zajednički izvještaj navodeći američke vojne procjene da bi "do 2030., smrtonosni roboti mogli biti razvijeni do točke gdje će čovjek biti najslabija komponenta u širokoj lepezi sustava i procesa."
Stephen Gosse, ekspert za vojna pitanja u Human Rights Watch, rekao Radiju Slobodna Evropa da se radi o prvom značajnijem izvještaju koji tek sada izaziva širu pozornost javnosti.
Roboti kao vojno oružje predstavljaju "ozbiljnu opasnosti za civile" i posljedice njihova razvoja moraju biti promišljene:
"To je oružje koje nadilazi bespilotne letjeljice, može funkcionirati bez ljudske intervencije kada je riječ o meti i kada treba povući okidač na bojnom polju."
Gosse ističe da HRW podržava UN-ov poziv za moratorij na istraživanje i razvoj te vrste oružja, ali dodaje da bi ta organizacija za ljudska prava voljela vidjeti potpunu zabranu takve vrste oružja.
"Predaleko se otišlo u razvoju i preteča potpuno autonomnih vrsta oružja. Smatramo da takvi roboti nadilaze svaku moralnu, etičku, kao i pravnu granicu“, dodaje Gosse.
Nekoliko zemalja članica Vijeća za ljudska prava UN –a složilo se da postoji hitna potreba za proučavanje ovog pitanja, no malo ih je podržalo neposredan moratorij na njihov razvoj.
Iako ovo oružje još uvijek ne postoji, Heyns upozorava da "ako se sada ne zaustavi rad na robotima vojnicima, to će biti vrlo teško učiniti poslije."
Jody Williams, koja je 1997. godine dobila Nobelovu nagradu za mir zbog Inicijative za zabranu upotreba mina, kao i drugi aktivisti za ljudska prava širom svijeta, takodjer pozivaju na zabranu strojeva, robota, koji mogu napadati bilo kakvu metu bez ikakve ljudske kontrole.