UN preporučuje zapadnjacima da počnu jesti insekte
UN preporučuje zapadnjacima da počnu jesti insekte
Heather Maher (prevela Ena Stevanović)
U novom UN-ovom izvještaju se navodi da bi problemi nestašice hrane, dječije pothranjenosti pa čak i pretilosti mogli biti riješeni kada bi ljudi više jeli insekte. Azijci i Afrikanci su odavno prihvatili insekte kao namirnice, ali mogu li zapadne zemlje preboljeti svoju odbojnost prema njima?
Za više od dvije milijarde ljudi širom svijeta insekti su ukusan obrok. Za mnoge Azijce i Afrikance insekti su dio svakodnevne prehrane, navodi se u UN-ovom izvještaju.
U novom izvještaju UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu se navodi da bi zapadne zemlje trebale preboljeti svoje „gnušanje“ pri pomisli na to i pridružiti se.
Ose, pčele, kukci, mravi i skakavci su bogati proteinima, ima ih u izobilju i imaju mali utjecaj na okoliš u usporedbi sa ostalim životinjskim izvorima hrane, navodi se u pomenutom izvještaju.
Organizacije za prehranu i poljoprivredu kaže da bi uzgoj insekata mogao riješiti problem nestašice hrane, kako za ljude tako i za stoku i bio bi osobito koristan u rješavanju problema dječije pothranjenosti, s obzirom da su insekti vrlo hranjiva namirnica.
Skakavci imaju tri puta više proteina od recimo govedine i sadrže hranjive tvari kao što su cink i željezo. To nije novost u jugoistočnoj Aziji, gdje farme za uzgoj insekata već odavno postoje.
Eva Muller, direktorica Organziacije za ekonomsku politiku zaštite šuma i raspodjelu proizvoda pri UN-u kaže da je „potencijal insekata za ishranu prilično neiskorišten, posebno kod životinja.“
Muller je optimista i smatra da će insekti postepeno biti prihvaćeni i u zapadnim društvima i kaže da su insekti već na jelovnicima restorana mnogih europskih prijestolnica te da se prehrambene preferencije ljudi stalno mijenjaju, što dokazuje činjenica da, kada se japanski sushi prvi put pojavio na zapadu, ljudi su odbijali jesti sirovu ribu. Sada bi mnogi platili mnogo novaca za tu delikatesu.
Muller također računa na činjenicu da jedenje insekata može imati zdravstvene prednosti.
„Dugoročno gledano, smatram da će insekti biti prihvaćeni i u zapadanim zemljama. Zašto bi to bilo dobro? Pa znamo da svjetska populacija raste i da će potražnja za hranom i za proteinima biti sve veća, a insekti su jedna od mogućnosti koja nudi te proteine. A u zapadnim zemljama u kojim imamo veliki probelem sa pretilošću i prekomijernom tjelesnom težinom, insekti su vrlo hranjiv element koji može osigurati zdravu prehranu.“
Mnoge američke organizacije poput one pod nazivom „Insekti su hrana“ su već svjesne koristi insekata za ishranu i pokušavaju u to uvjeriti i druge.
Međutim, insekti će vjerovatno biti prihvaćeni samo ako se počnu pojavljivati u jelovnicima. UN je pozvao kuhare i vlasnike restorana da „podignu status“ insekata tako što će ih početi koristiti u pripremi jela.
Škampi sa zemlje
Na nekoliko mjesta u Europi i Sjedinjenim Državama se to već počelo događati.
Poznati španski kuhar Jose Andres služi sve popularniji taco od skakavca u svom restoranu Oyamel u Washingtonu. U restoranu Typhoon u Santa Monici u Californiji se služi „Tajvanski zrikavac“ pržen sa sirovim češnjakom, čili paprikom i azijskim bosiljkom.
Vlasnik restorana Guelaguetza u Los Angelesu u kojem se služe meksička jela koji nudi „chapulines a la Mexicana“- skakavci prženi na luku, paprikama i paradajzu, se pohvalio časopisu „The New Yorker“ da gosti smatraju da je moderno jesti insekte.
„Ovdje se jedu skakavci, nešto više od cool faktora je uključeno u to,“ rekao je Bricia Lopez.
Izvještaj UN-a je objavljen u vrijeme kada se stanovnici istočne obale SAD-a bore sa invazijom zrikavaca- velikih krilatih buba koje ispuštaju zvuk visokih frekvencija.
Milijarde njih je u proljeće počelo izlaziti iz zemlje nakon godina mirovanja. Rojevi su toliko gusti da vozači u nekim područjima moraju koristiti brisače kako bi ih se riješili.
To oduševljava Isu Betancourt, asistenticu etimologije na Akademiji znanosti Drexel u Philadelphiji koji voli jesti mlade mekane zrikavce koji su tek izašli iz zemlje.
Za nju oni imaju isti okus kao škampi.
„Ja ih zovem škampima sa zemlje zato što spadaju u istu biološku grupu kao i rakovi. Oni su svi člankonožci, što znači da svi imaju egzoskelet koji ih štiti. I tako, jedemo jastoge, jedemo rakove i škampe cijelo vrijeme."
Ona također ističe da su zrikavci koji se hrane biljnom tekućinom mnogo čišći od škampa koje često zovemo „žoharima okeana“ zato što jedu sve što im se približi.
Međutim, čistoća nije nešto što zapadnjaci povezuju sa insektima. Muhe i žohari se uvijek povezuju sa izrazito prljavim uvjetima.
Betancourt kaže da mnogi inekti žive u čistom okruženju i hrane se biljkama, što im daje vrlo blag ukus kada se skuhaju.
„Insekti obično imaju okus kakav vi želite jer su inače vrlo blagog okusa. Jela sam zrikavce, crve i muhe pohovane i pržene na gljivama i to je bilo vrlo ukusno. Sa zrikavcima možete napraviti i čokoladne kolačiće.“
Međutim, ona priznaje da postoji jedna prepreka koju ljudi moraju prevazići:
„Mislim da je ono što se ljudima najviše gadi kada jedu insekte jeste zvuk koji nekako uvijek osjećate kad ih zagrizete. Zvuk nastaje kada se slomi egzoskelet, zbog strukture insekata.“
