Već petnaest godina, policijske i vojne snage BiH učestvuju u misijama mira Ujedinjenih nacija širom svijeta, prelazeći tako put od zemlje u kojoj su drugi osiguravali mir do izuzetno cijenjenih čuvara mira u kriznim područjima širom svijeta. Ujedinjene nacije i dalje računaju na podršku svjetskom miru, koji će davati BiH, ali i druge zemlje Zapadnog Balkana.
Marija Miličević, porijeklom iz Kupresa, učestvovala je u Misiji mira u Avganistanu, kao pripadnica druge rotacije Oružanih snaga BiH u toj zemlji.
“Čast mi je i ponos što sam dobila priliku da budem u jednoj takvoj misiji gdje sam surađivala sa vojnicima Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Kraljevine Danske. Imali smo priliku da surađujemo sa avganistanskom policijom i vojskom, kao i sa civilnim stanovništvom Avganistana", kaže Miličević.
Ale Šiljdedić iz Bihaća je kao policajac proveo u Južnom sudanu dvije godine.
“Svaki pripadnik policije koji učestvuje u mirovnoj misiji osjeća čast i ponos da predstavlja svoju državu negdje u svijetu. BiH je od zemlje u kojoj su drugi čuvali mir, došla u poziciju da šalje svoje ljude kao mirovne čuvare, i da pomažemo državama kojim je to najpotrebnije“, navodi Šiljdedić.
Trenutne misije mira u svijetu, pod okriljem Ujedinjenih nacija, najobimnije su do sada, navodi Piter Dju iz Odjela za mirovne operacije svjetske organizacije. Naglašava takođe kako se ozbiljno računa na doprinos zemalja Zapadnog Balkana.
"Trenutno imamo 16 mirovnih operacija u svijetu u kojim je raspoređeno gotovo 125.000 vojnih, policijskih i civilnih snaga. Nama treba podrška zemalja poput BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana. S jedne strane UN snage, odnosno UN mirovne operacije, ovise i o vašem doprinosu. Znam da BiH, s obzirom na svoju veličinu, zaista daje veliki doprinos i da je zainteresovana za dodatni angažman vojnih snaga, čak i u onim zemljama gdje to predstavlja veliki izazov, kao što je misija u Maliju", naglasio je Dju.
Do sada je više od hiljadu bh. vojnika, među njima 34 žene, bilo u misijama u Kongu, Maliju, u Etiopiji – Eritreji, a u okviru koalicijskih snaga u Iraku i Avganistanu.
Ministarstvo odbrane BiH je povodom 15. godišnjice učešća u mirovnim operacijama istaklo da niko od bh. vojnika nije stradao, niti je bilo incidenata.
„Predstavljanje u mirovnim misijama za Bosnu i Hercegovinu je od velikog značaja, jer je prešla put od države koja je nekada koristila pomoć mirovnjaka, do države koja daje pomoć diljem svijeta. Predstavnici oružanih snaga su istinski i pravi veleposlanici Bosne i Hercegovine u zemljama u kojima su služili kao mirovnjaci“, ističe ministrica Marina Pendeš.
Anto Jeleč, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, naglašava da su bh. vojnici postigli dobre rezultate u mirovnim aktivnostima, te zaslužili pohvale UN-a i NATO-a.
Pripadnici bh. policije takođe učestvuju u mirovnim misijama. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, trenutno je raspoređeno 48 policijskih službenika. U mirovnim misijama u Liberiji, Sudanu – Južnom Sudanu, Kipru, Istočnom Timoru, Haitiju, od 2000-te godine učestvovalo je 258 bh. policajaca a među njima preko 10 posto žena.
Na pitanje koja je mirovna misija bila najopasnija, pomoćnik ministra sigurnosti BiH Samir Rizvo kaže:
„Sve su one dosta zahtjevne, počevši od klimatskih uslova kojima se moraju naši policajci prilagoditi, pa do onih sigurnosnih okolnosti – imali ste priliku da pratite situaciju u Liberiji, pojavu ebole i opasnosti kojima su se naši policajci bili izložili tom prilikom, ali također možete s vremena na vrijeme čuti i probleme koji se tiču oružanih borbi u južnom Sudanu i izloženost naših policajaca. Međutim, tako se mirovne misije osnivaju i policajci se upućuju tamo gdje je rizično i opasno. Postoji odgovarajući nivo sigurnosti, tako da je to i rizik koji oni dobrovoljno preuzimaju, rizik kojeg smo i mi svjesni i koji se ne može zaobići.“
Mnogo toga treba riješiti prije donošenja odluke o odlasku u krizna žarišta, ističe Ale Šiljedić.
"Čovjek se mora i psihički i fizički pripremiti za boravak u mirovnim misijama, na put u krizna područja i odvajanje od porodice. To je odricanje i situacija u kojoj se moraju založiti svi članovi obitelji, kako bi se taj jedan težak period u životu, preživio što bolje“, kaže Šiljdedić.
