Bivši izraelski predsjednik i premijer Shimon Peres umro je u 93. godini u bolnici u Tel Avivu dvije sedmice nakon što je doživio moždani udar. Dobitnik Nobelove nagrade za mir, zajedno sa palestinskim liderom Yaserom Arafatom i premijerom Izraela Yitzhakom Rabinom.
Peres se u svojih 50 godina bavljenja politikom zalagao za koegzisteniciju između Jevreja i Arapa i dvije države kao načina za rješavanje izraelsko-palestinskog konflikta.
"Sa dubokom tugom danas se opraštamo od našeg oca, devetog predsjednika Izraela, Shimona Peresa. Bio je jedan od očeva nacije države Izarel i u službi našeg naroda i prije nego što smo imali zemlju. Neumorno je radio za Izrael od prvog dana države do posljednjeg dana svog života", riječi su kojima je Chemi Peres obavijestio izraelsku i svjetsku javnost da je preminuo njegov 93-godišnji otac, neumorni borac za mir.
Vanredna sjednica izraelske Vlade sazvana je jutros povodom smrti čovjeka koji je baveći se politikom bio i utemeljivač nacije i obavljao sve važnije državne funkcije u Izraelu. Dva puta je bio premijer, predsjednik, ministar odbrane i vanjskih poslova.
Premijer Benjamin Netanyahu iskazao je duboku žalost zbog njegove smrti u obraćanju naciji i na posebnoj sjednici Vlade sazvanoj povodom smrti jedne od najznačjanijih figura u istoriji Izraela.
"Kao čovjek sa vizijom, njegov je pogled uvijek bio usmjeren ka budućnosti. Kao čovjek koji je vodio računa o bezbjednosti, jačao je snagu Izraela na mnogo načina, neki od njih su i danas ostali nepoznati. Kao čovjek mira, radio je do posljednjeg dana na pomirenju sa našim susjedima za bolju budućnost naše djece", rekao je Netanyahu.
Američki predsjednik Barack Obama koji mu je 2012. uručio medalju Slobode, Peresa je nazvao dragim prijateljem koji je "bio vođen vizijom ljudskog digniteta i napretka, koji je znao da ljudi dobre volje mogu napraviti pomake naprijed".
Peres je bio arhiteka privremenog mirovnog sporazuma a Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO) o kome se pregovaralo u norveškoj prijestonici Oslu po čemu je dobio ime. Sporazum je potpisan u Bijeloj kući septembra 1993. godine, a naredne godine je Peres dobio Nobelovu nagradu za mir koju je podijelio sa tadašnjim izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom i palestinskim liderom Jaserom Arafatom.
Rabina je 1995. ubio izraelski ultranacionalista koji se protivio privremenom sporazumu, nakon čega je Peres preuzeo dužnost premijera.
Tokom svoje višedecnijske političke karijere tri puta je bio premijer, a bio je i šef diplomatije i ministar odbrane. Peres je u politiku zavnično ušao 1959-te kao član ljevičarske partije Mapai iz koje je kasnije proizašla moderna Laburistička stranka.
Peres je i dalje poslije isteka sedmogodišnjeg predsjedničkog mandata 2014. bio aktivan u Centru za mir koje nosi njegovo ime, a promoviše koegzistenciju između Jevreja i Arapa.
Svoje zalaganje za dvije države jednu pored druge, Izrael i Palestinu, ovako obrazložio 2013: "Kako stvari stoje, jedna država za dvije nacije znači produžetak vječnog konflikta između nas. Zato je bolje svako posebno i da živimo u miru jedni pored drugih".
Kritikovao je, međutim, UN kada su 2011. priznale Palestinu kao nezavisnu državu uz ocjenu da je to izvan mirovnog plana.
Mahmud Abas uputio telegram porodici Peres
Palestinski predsjednik Mahmud Abas poslao je danas pismo s izrazima saučešća porodici preminulog bivšeg predsjednika Izraela Shimona Peresa.
On je Peresa nazvao partnerom u postizanju "mira hrabrih" s pokojnim palestinskim liderom Jaserom Arafatom i izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom.
Abas je rekao da je Peres "ulagao stalne napore da postigne pravedan mir od sporazuma Oslo da konačnih momenata u svom životu".
Suprotno Abasu, palestinska ekstremistička organizacija Hamas izrazila je radost zbog Peresove smrti.
Rezervisani intelektualac
Peres je rođen je 1923. u Višenjevu u Poljskoj a u Palestinu se preselio 1932. godine, za bitanskog mandata na toj teritoriji, gdje počinje svoju priču o modernom Izarelu.
Odrastao je u Tel Avivu i pohađao srednju poljoprivrednu školu, a u jednom kibucu je radio kao farmer i pastir. Kao predsjednik Izraela prije tri godine za CNN je, posjećujući jednu mljekarsku farmu, ispričao:
"Radio sam sa kravama u mom kibucu i bio popularan kao dobar mljekar."
Dok je bio u SAD studirao je u New Yorku i na Harvardu.
Tokom rata za nezavisnost Izrela 1948, bio je odgovoran za obezbjeđivanje oružja za izraelsku armiju. Jedno vrijeme je kratko bio u mornarici i pomogao uspostavljanje avio-industrije u zemlji.
Dok je bio odbrambeni zvaničnik kasnih 50-tih i ranih 60-tih godina, Peres je bio osnivač izraelskog nuklearnog reaktora u Dimoni, koji je do danas obavijen velom tajne. On bi se na to, navodi CNN, često referisao kao na izraelsku "tekstilnu industriju".
Za CNN je 2013. prepričao i događaj od prije 68 godina.
"Kada su UN glasale, većina članova je glasala za formiranje dvije države, jevrejske države i arapske države, narod Izraela je bio oduševljen. Cijela država je igrala i pjevala. I sjećam se da je Ben Gurion stojao sa strane gledajući ljude kako igraju i pjevaju, i onda je rekao: 'Sada pjevaju i igraju a sjutra će biti krvoproliće' ", sjećao se Peres.
"Nema kutka ove zemlje da ga nije dotakao. Gdje god da ide širom svijeta ljudi ga slušaju", rekao je jednom o njemu predsjednik Cionističke unije Isaac Herzog.
No nikada nije dobio ljubav javnosti u zemlji.
Mnogi Izraelci su ga smatrali rezervisanim intelektualcem koji je nosio odjelo a ne uniformu.
"Nikada nije dobio ljubav javnost za kojom je čeznuo. Nikad nije bio prihvaćen od naroda Izraela kao naš lider", kaže Ethan Dor Shav istraživač iz Šalem centra u Jerusalimu.
Kao deveti predsjednik Izraela obratio se Turskom parlamentu 2007. i tako postao prvi izraelski predsjednik koji je govorio u zakonodvanom domu zemlje sa dominatnim mulimanskim stanovništvom.
Iako ga je to koštalo mnogih političkih poraza, Shimon Peres nikada nije prestao da vjeruje u mir.
"Mir košta", rekao je Peres 2015. godine, na 20-godišnjicu smrti Yitzhaka Rabina dodajući: "Jedna stvar ipak košta više – to je rat".
Shimon Peres će biti sahranjen u petak na izraelskom nacionalnom groblju u Jerusalimu. Očekuje se da će njegovoj sahrani prisustvovati veliki broj svjetskih političkih i vjerskih lidera uključujući američkog predsjednika Baracka Obamu, Hillary i Billa Clintona, kanadskoj premijera Justina Trudeaua, princa Charlesa i dr.
Iako je bilo najavljeno, sahrani neće prisustvati papa Franjo sa kojim je imao vrlo dobre odnose, buduću da tog dana već ima zakazane posjete Gruziji i Azerbjedžanu, saopšteno je iz Vatikana.
Facebook Forum