Uloga medija u izvještavanju o terorizmu i terorističkim napadima od izuzetne je važnosti i novinari bi se morali edukovati kako bi na najbolji način javnost informisali o ovim temama, zaključeno je na konferenciji u Konjicu u organizaciji OSCE-a, na kojoj novinari, urednici i eksperti iz oblasti terorizma razgovaraju o najboljim načinima kako mediji mogu izvještavati o ovom problemu.
Uloga medija u borbi protiv nasilnog ekstremizma je ključna, smatraju eksperti. Senzacionalističko i neprovjereno izvještavanje pogoduje ekstremističkim grupama, jer je njihov cilj upravo poslati poruku koja će stići do što većeg broja ljudi.
Islamski teolog Muhamed Jusić kaže da ovakvim grupama odgovara i generalizacija ovog problema.
"Naravno, oni izvode tako brutalne napade, to su uvijek napadi koji treba da skrenu pažnju. Njima to, naravno, odgovara, kao što im odgovara i generalizacija tog fenomena – onima koji takve napade kada ih počine muslimani poistovjećuju s islamom čine uslugu, jer oni upravo žele da se prikažu kao borci za islam ili kao neko ko štiti muslimanske interese. U tom smislu je odgovornost medija – da biraju riječi, da razumiju fenomen i da ga predstave onakvim kakvim on jeste. To je zla ideologija koja nema ni vjeru ni naciju i koja ima svoje ideološke i političke ciljeve koje pokušava da ostvari jednim brutalnim načinom djelovanja, uzdajući se u sve slabosti savremenog društva, u naš strah, u našu želju za senzacijom i u tu ulogu koju će svjesno ili ne mediji odigrati“, ocijenio je Jusić.
Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović smatra da je riječ o kompleksnoj materiji, koja bi od redakcije i od novinara zahtijevala posebnu edukaciju.
"Naravno, današnji karakter medija u kom ste danas prisiljeni da pratite zasjedanje Skupštine, sutra vas netko pošalje da pratite nešto drugo, preksutra nešto treće, ne dopušta vam fizički da posvetite vrijeme na proučavanje nečeg tako ozbiljnog kao što je radikalizacija i nasilje, i na kraju terorizam“, konstatovao je Azinović.
Mediji često, bez provjere, priču predisponiraju kao terorizam ili teroristički akt, upozorava profesor Vjekoslav Vuković iz Visoke škole CEPS.
"Nekad taj senzacionalizam podiže s jedne strane tenziju i automatizmom vrši pritisak na pravosudne institucije, tobože – 'joj, šta ako ne kažem da je terorizam, šta će se kasnije dešavati'. Moramo pustiti da pravosuđe radi svoj posao, dakle, neovisno, ali, naravno da ta objektivnost informiranja mora biti prisutna i kod medija. Da bi mediji znali šta se tog trenutka desilo, sigurnosne agencije su te koje moraju dati adekvatnu informaciju o tom trenutku“, smatra Vuković.
Profesionalizam i odgovorno ponašanje medija i novinara mogu spriječiti ovakve probleme, kaže bivši ombudsmen za medije Mehmed Halilović.
"Odlika dobrog novinarstva je i u tome da priječi, onemogući veću štetu od one koja je već napravljena nekim ispadom ili terorističkim aktom. Prema tome, od novinara se traži maksimalna odgovornost. Nije baš tako jednostavno davati recepte. To zavisi sve od slučaja do slučaja“, napominje Halilović.
Poseban problem predstavlja činjenica da je internet potpuno zakonski neregulisan u Bosni i Hercegovini. To je i platforma kroz koju se širi jezik mržnje, ali i regrutuju potencijalni pripadnici terorističkih skupina.
Strategija za borbu protiv terorizma koju je usvojila Bosna i Hercegovina trebala bi uključiti i medije, koji bi zajednički s ostalima radili na sprječavanju svih oblika ekstremizama.
"Mislim da moramo zajedno, sa vama medijima, da pronađemo najbolji način u izvještavanju o takvim djelima – o tome da vodimo računa o senzacionalizmu, o kvalifikovanju određenih djela za koje još nismo to utvrdili. Naravno, svi moramo uzeti ozbiljno, i javne ličnosti, odgovorne osobe, koje takođe određenim izjavama mogu doprinijeti da pojedina izvještavanja odu u tom pravcu da ne znamo o čemu se tačno radi, jer nismo utvrdili sve činjenice“, kaže Emir Povlakić iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK BiH).
