Ruske snage intenzivirale su napade na istočnu ukrajinsku regiju Lugansk, a Moskva je, kako se čini, trenutno fokusirana da osigura svoje položaje u Donbasu i južnoj obali, piše stranica Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Ruska invazija na Ukrajinu ulazi u četvrti mjesec, a predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da će nadolazeći period biti oštar, posebno u Donbasu, na istoku zemlje.
Zelenski je na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu poručio da je Rusija izvela gotovo 1.500 raketnih i više od 3.000 zračnih napada na Ukrajinu u prva tri mjeseca rata.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba opisao je situaciju u Donbasu kao "najveću ofanzivu na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata".
"Ruska ofanziva u Donbasu je nemilosrdna", napisao je Kuleba na Twitteru, ističući da je neophodna pomoć u naoružanju.
Britanska obavještajna služba objavila je 24. maja da Rusi nastoje opkoliti Severodonjeck, grad s oko sto hiljada stanovnika na obalama rijeke Siverskyi Donets, ali da također napade usmjeravaju na Lysychansk i Rubyzhne u istom području.
U izvještaju se navodi da su ruske snage postigle određene uspjehe na tom području, ali da je ukrajinski otpor jak. Upozoreno je da bi rusko zauzimanje Severodonjecka dovelo do toga da cijela regija Lugansk padne pod rusku okupaciju.
Guverner Luganska Serhiy Hayday izjavio je da su Rusi osnažili svoje trupe sa oko 12.500 vojnika koji su pokušavali zauzeti Lugansk.
Hayday je 24. maja objavio da je Severodonjeck pretrpio veliku štetu od ruskog bombardiranja, te da su najmanje četiri osobe poginule u granatiranju nebodera u tom gradu.
Ukrajinski predsjednik optužio je ruske snage da su organizirale "masakr" u Donbasu. U video obraćanju u ponedjeljak navečer, Zelenski je kazao da "niko nije uništio Donbas koliko to trenutno čini ruska vojska.
Zelenski je ranije poručio da je Kijev spreman za razmjenu zarobljenika s Rusijom, te je pozvao saveznike da nastave pritisak na Moskvu.
"Razmjena ljudi danas je humanitarno pitanje i politička odluka koja ovisi o podršci mnogih država. Zaista je važno da svijet ne moli Rusiju, bez obzira na okolnosti ili da joj čini ustupke", kazao je.
Kako je naveo, pritisak na Rusiju je moguć kroz poslovne veze, zatvaranje poduzeća, te embargo na rusku naftu.
"Kroz stvarne prijetnje sankcijama, onemogućavanje poslovanja, možemo aktivno intenzivirati razmjenu naših ljudi za ruske vojnike", kazao je Zelenski.
Mnoge od 27 država članica Evropske unije (EU) uvelike ovise o ruskoj nafti i plinu, što je potaknulo kritike iz Kijeva da Unija nije poduzela dovoljno brze korake da uvede embargo.
No, Njemačka je poručila da će se EU vjerojatno dogovoriti o embargu na uvoz ruske nafte "u roku od nekoliko dana", unatoč protivljenju Mađarske, koja ostaje pri zahtjevu za ulaganjem u energiju prije nego što pristane na te sankcije.
Rusija isporučuje 40 posto prirodnog plina EU i "pokriva" 27 posto uvoza nafte, za što godišnje prima oko 400 milijardi eura.
Izvori: Reuters, AFP, AP, dpa, CNN, BBC
