Piše: Aleksandar Palikot
Ogromni prozori kancelarije Jevhena Jevtušenka iz sovjetskog doba gledaju na najveću nuklearnu elektranu u Evropi. Njeni okrugli rashladni tornjevi stoje manje od 10 kilometara dalje, preko širokog dijela rijeke Dnjepar koja je sada gotovo suha nakon katastrofalnog probijanja brane nizvodno, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Jevtušenko, čovjek čvrstog izgleda, bujne brade, blage razdraženosti i s pištoljem za pojasom, koji je na čelu Vojne uprave Nikopoljskog okruga, dao je svoju procjenu šansi za nuklearnu katastrofu. "Mislim da je to vrlo vjerovatno", rekao je za RSE 3. jula.
Jevtušenko je ponovio alarmantna upozorenja ukrajinskih zvaničnika o situaciji oko nuklearne elektrane Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom od početka marta 2022., nedugo nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo veliku invaziju na Ukrajinu 24. februara.
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe, Kirilo Budanov, je 23. juna tvrdio je da je Rusija postavila eksploziv u četiri od šest proizvodnih blokova elektrane i u sistem hlađenja. Ne pružajući dokaze, rekao je da je ruski plan za njihovo detoniranje bio "izrađen i odobren" i da je jedini element koji nedostaje bila naredba da se to učini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je 1. jula rekao da postoji "ozbiljna prijetnja jer je Rusija tehnički spremna da izazove lokalnu eksploziju na stanici", što bi moglo dovesti do oslobađanja radijacije. Rekao je da je "situacija vrlo opasna".
Generalštab ukrajinske vojske saopštio je kasno 4. jula da su ranije tog dana "predmeti koji liče na eksplozivne naprave postavljeni na spoljne krovove trećeg i četvrtog bloka" elektrane. Njihova detonacija ne bi oštetila reaktore, navodi se u saopštenju, ali sugeriše da bi Rusija mogla da ih raznese, a zatim tvrditi da ih Ukrajinci su blokovi pogođeni ukrajinskom paljbom.
Ruski zvaničnici pojačali su napetost tvrdnjama bez dokaza da izjave Ukrajine upućuju na to da se Kijev sprema da izazove katastrofu u elektrani i za to okrivi Moskvu.
"Ovo nije reality show, već najava katastrofe", rekao je Jevtušenko, čiji amblem ukrajinske vojne obavještajne službe visi na zidu iznad kancelarijskog stola. On je dodao da je "reakcija međunarodne zajednice iznenađujuće slaba".
Elektranu Zaporožja kontroliše ruska državna kompanija Rosatom, ali njom upravlja ukrajinsko osoblje, a od septembra 2022. djelimično imaju pristup stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), tijela UN-a za nuklearni nadzor.
Nakon inspekcije 30. juna, šef IAEA-e Rafael Grosi (Grossi) rekao je da stručnjaci nisu pronašli dokaze o navodnom eksplozivu koji je nedavno postavljen u postrojenju, ali je dodao da im je "i dalje potreban dodatni pristup kako bi izvršili dalje takve provjere na lokaciji", uključujući dijelove turbinskih hala i rashladni sistem.
Zabrinutost zbog namjerne katastrofe u elektrani, ili nesreće izazvane razmjenom vatre, nadvija se već mjesecima. Ali strahovi su se pojačali nakon probijanja brane Kahovka nizvodno na Dnjepru 6. juna, što je ispraznilo većinu vode iz akumulacionog jezera Kahovka - dugog, širokog dijela rijeke na kojem se nalaze elektrana i grad koji je opslužuje, Enerhodar.
Kijev je za probijanje okrivio Rusiju, koja je dugo kontrolisala sada uništenu branu, a sada je optužena za stvaranje ekološke katastrofe u južnoj Ukrajini, plavljenje gradova, uništavanje poljoprivrednog zemljišta, ubijanje stanovnika duž rijeke i ostavljanje do 700.000 ljudi u regionu bez pristupa čistoj vodi.
'Nema gdje da se ode'
Jedna od njih, Viktoria Kutova, došla je na mjesto za distribuciju vode u Nikopolju s pladnjem punim velikih praznih flaša 3. jula, sparnog ponedjeljka. Kao i otprilike polovina od 100.000 stanovnika prije invazije, ona je ostala kod kuće uprkos sve lošijim uslovima života.
"Postoji osjećaj da bi čovjek želio pobjeći, ali nema gdje da se ode", kaže Kutova.
Mjesec dana ranije je, kako je rekla, otputovala u Poljsku kako bi se sastala s kumom svoje kćerke, koja je tamo doletjela iz Izraela - ali nakon sedmicu dana vratila se i nastavila da radi u obdaništu i kao volonterka u zajednici.
Kutova je rekla da će otići iz Nikopolja samo u slučaju nuklearne katastrofe, upitavši: "Kome trebamo bilo gdje drugdje?"
S porastom temperature iznad 30 stepeni Celzijusa, ljudi koji su u redu za vodu pokušavaju da ostanu dobro raspoloženi - stanovnici Nikopolja prozvani su nepobjedivim zbog svoje izdržljivosti tokom više od godinu dana napada i tragedija, kolektivnih i pojedinačnih - ali širom grada vidljivi su znakovi apatije i očaja.
Anton, 12-godišnji dječak sa sasušenim krastama od rana na licu i rukama, točio je vodu u šest flaša od pet litara. Došao je sam i nije znao gdje su mu školski drugovi, rekao je plašljivim, tužnim glasom. U posljednjih mjesec dana svakodnevno skuplja vodu na istom mjestu. "Veoma je teško", rekao je.
Halina Blahodina, bakteriologinja iz vodoprivrednog preduzeća Nikopolj, koja nadgleda lokacije za prikupljanje vode, rekla je da su stanovnici grada umorni i žive dan po dan. Obaviješteni su o planu evakuacije u slučaju curenja radijacije, rekla je, dodajući da se prate najave nadležnih.
"Jod držim u novčaniku blizu srca od prošlog novembra", rekla je i dodala: "Samo se nadam da ćemo imati internet vezu."
Posljednjih sedmica neke zajednice u blizini nuklearne elektrane, uključujući Nikopolj, održale su vanredne vježbe kako bi se pripremile za katastrofu koja bi mogla proširiti radioaktivni oblak na cijelo područje.
Ukrajinske oružane snage radile su na planovima za reagovanje na katastrofe s tamošnjom kompanijom za nuklearnu energiju Enerhoatom. Sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Oleksij Danilov rekao je 3. jula da se Ukrajina priprema za "svaki scenarij".
Jevtušenko je rekao da postoji plan evakuacije Nikopolja. Ali sa 160.000 ljudi koji će potencijalno biti evakuisani iz okruga, on predviđa "paniku i element haosa" u slučaju katastrofe - i brine se da bi ruske snage mogle nastaviti s granatiranjem tokom evakuacije civila.
Ruske trupe stacionirane s druge strane Dnjepra pucaju iz artiljerije na Nikopolj gotovo svaki dan. Vlasti su u nedjelju navečer (2. jula) saopštile da je ruska paljba zahvatila Nikopolj i obližnji grad Marhanec, ranivši jednog civila i oštetivši nekoliko zgrada i vozila.
U tim napadima Olga Oniščuk, 59-godišnja stanovnica Nikopolja, izgubila je porodičnu kuću koju je naslijedila od svoje majke. Živi u novijoj kući nekoliko metara dalje i, kako kaže, imala je sreće što je ostala živa.
"Zimus nismo imali struje, sada nemamo vode, spavamo u hodniku i skrivamo se u podrumu", rekla je. "Nadam se da će se ovo uskoro završiti, ali šta će ostati ovdje kad se završi?", rekla je.
Prema Jevtušenku, od početka invazije u februaru 2022., najmanje 50 civila u okrugu Nikopolj je ubijeno a 233 ranjeno artiljerijskim djelovanjem. Oko 2.000 privatnih zgrada i 900 stambenih blokova je uništeno ili oštećeno, rekao je.
'Vjetar nema saveznika'
Jevtušenko tvrdi da umjesto razgovora o tome šta treba uraditi u slučaju nuklearne katastrofe, međunarodna zajednica treba razgovarati o tome kako vratiti sigurnost.
"Ovdje trebamo stvoriti demilitarizovanu zonu", rekao je Jevtušenko, ukazujući na mogućnost da bi ruske snage mogle krenuti preko korita rijeke Dnjepar kada ono potpuno presuši.
Moguć je i suprotan scenarij napredovanja ukrajinske vojske preko rijeke u sklopu operacija na južnom frontu: osiguranje nuklearne elektrane koju su okupirali Rusi bio bi značajan napredak u kontraofanzivi koju je Ukrajina pokrenula prošlog mjeseca.
Strah od prvog scenarija široko je rasprostranjen među stanovnicima Nikopolja, koje golema vodena masa više ne dijeli od ruskih trupa koje su okupirale nuklearnu elektranu. Mjesec dana nakon probijanja brane nizvodno, akumulaciono jezero Kahovka je skoro prazno, a nivo vode i dalje opada.
Roman Padolkin i Jurij Obuhov, dvojica sredovječnih muškaraca koji igraju šah u hladu na terasi lokalnog bara, kažu da je svaki scenarij moguć. Ljudi u baru, većinom stariji i vidno umorni, ukočeno su zurili u zelene zidove i vodili samo kratke razgovore.
Padolkin, rodom iz Hersona, u blizini delte Dnjepra na jugozapadu, preselio se da živi u Nikopolj pošto mu je stan uništen u ruskom vazdušnom napadu nakon što su ukrajinske snage oslobodile grad prošle jeseni.
“Ne znam gdje da pobjegnem ni za šta da se uhvatim”, rekao je. "Putinova najveća pobjeda je to što nisam mogao tri sedmica oprati suđe niti pustiti vodu u toaletu u svom stanu."
Obuhov je rekao kako se nada da se katastrofa neće dogoditi, nagovještavajući da bi Rusija mogla biti oprezna s izazivanjem curenja radijacije jer "vjetar nema ni neprijatelje ni saveznike".
Prema riječima stručnjaka, prevladavajući vjetrovi u tom području pušu prema jugoistoku, što znači da bi bilo kakvo curenje radijacije iz elektrane moglo da se kreće direktno preko položaja ruskih trupa i u ruski grad Rostov-na-Donu.
"Međutim, probijanje brane ostavilo je Krim bez vode i poplavilo obje obale", dodao je Padolkin nakon nekog vremena, govoreći o razornim posljedicama koje je poplava Dnjepra imala na područja južne Ukrajine koja su pod ruskom okupacijom.
"To nije partija šaha, to je čisto ludilo", rekao je.
Facebook Forum