Nakon što su se nedavno svjetla u klinici za neplodnost Stefana Kmila u Lavovu ugasila, on je požurio da pruži ohrabrenje - rezervoari tečnog azota, koji drže spermu, jajašca i embrione na temperaturi od oko 196 stepena Celzijusovih ispod nule, zaštićeni su od nestanka struje pomoću tri odvojena sistema za proizvodnju električne energije.
To su dobre vijesti za Irinu Artiš i njenog supruga Vasila koji služi u ukrajinskim snagama protivvazdušne odbrane.
Vasil je jedan od preko 600 vojnika koji se bori u ratu protiv Rusije, a čija je sperma pohranjena u klinici.
On se prijavio odmah nakon invazije i bio je na frontu godinu.
Sada je stacioniran u Lavovskoj oblasti, ali je rijetko kod kuće, a par je odlučio da pokuša sa vještačkom oplodnjom u narednih mjesecima, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Irina, 35-godišnja menadžerka, nada se da će dobiti kćerku i već je odabrala ime: Viktorija.
"Vjerujem da će ukrajinska pobjeda doći i da će se sve vratiti na svoje mjesto", rekla je.
U međuvremenu ipak živi blizu kritične infrastrukture i vojnih objekata, a skriva se u podrumu gotovo svaki dan kad se oglasi sirena za vazdušnu uzbunu.
Ovog je proljeća Rusija ponovno intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu , praveći ogromnu štetu.
Zbog napada su česti i nestanci struje čak i u Lavovu, u blizini zapadne granice Ukrajine, koji je preko 1.000 kilometara udaljen od prvih linija fronta na istoku i jugu.
Uprkos udaljenosti, uticaj rata veoma se osjeća u Lavovu, relativno bezbjednom utočištu za raseljene osobe i poslovnom centru te države.
Stanovništvo grada premašilo je milion po prvi put u svojoj istoriji.
To je, prema Kmilovim riječima, takođe "reproduktivna Meka" s nekoliko naprednih klinika koje rade u gradu.
Njegova klinika nudi besplatno zamrzavanje sperme i vještačku oplodnju za vojnike i njihove porodice.
Te su procedure sve traženije kako rat bukti, usred povećane zabrinutosti za porodični život i demografsku budućnost zemlje.
'Ljudi će se vratiti'
Vlada je u aprilu objavila projekt demografske strategije, a ranije je predsjednik Volodimir Zelenski izrazio optimizam u pogledu prevazilaženja izazova.
"Vjerujem da će, kada rat završi, doći do procvata. Siguran sam u ovo: ljudi će se vratiti, vjerovaće u budućnost Ukrajine", rekao je u martu tokom sastanka sa studentima u sjeveroistočnom gradu Sumi.
Ali mnogo prije ruske invazije, stručnjaci su upozoravali na prijeteću demografsku krizu.
Nakon što je desetine hiljada Ukrajinaca ubijeno u ratu a milioni žive u inostranstvu ili pod ruskom okupacijom, negativni trendovi su pogoršani i stanovništvo se smanjuje, kaže za RSE Volodimir Landa, ekonomista iz Centra za ekonomsku strategiju i koautor vladinog demografskog projekta.
Nakon ruske invazije, mnoge klinike za neplodnost u Ukrajini počele su da nude popuste na liječenje neplodnosti za vojnike i njihove partnere.
U novembru 2023. ukrajinski parlament, Vrhovna Rada, usvojio je zakon koji dopušta besplatno prikupljanje i čuvanje reproduktivnih ćelija vojnika.
Ipak, pošto u budžetu za 2024. za tu namnjenu još nisu izdvojena sredstva, očekuje se da će to početi da se radi 2025.
Kmil kaže da se vojnici obično odlučuju da zamrznu svoju spermu kako bi je koristili za vještačku oplodnju svojih žena ili partnerki.
U nekim slučajevima žele da osiguraju mogućnost da postanu očevi u slučaju da ostanu neplodni ili poginu u ratu.
Natalia Fabian, 38-godišnja direktorica banke, upoznala je Dmitra, 42-godišnjeg snajperistu specijalnih snaga na dejting aplikaciji, nedugo nakon ruske invazije.
Sada su u braku i žele djecu, ali se rijetko viđaju.
"Ranjen je u Soledaru, mjestu žestokih borbi u Donbasu, djelomično je izgubio sluh i pati od post-traumatskog stresnog poremećaja, ali se vratio u vojsku", rekla je Natalija, dodajući da "stres ne pomaže reprodukciji".
'Neki dio njega će živjeti'
Kmil navodi da do deset odsto teških rana uzrokuje neplodnost kod vojnika.
Problemu doprinose stres, napetost, hipotermija i loša prehrana, rekao je.
Natalija i Dmitro rijetko kad otvoreno razgovaraju o mogućnosti da on bude ubijen, ali to je jedan od razloga zašto su odlučili da zamrznu njegovu spermu. Ponekad se šale o njenoj trudnoći nakon njegove smrti.
"Kaže da će to biti plus jer će dio njega živjeti", rekla je Natalija .
Mogućnost posthumnog začeća dospjela je u središte pažnje kada je specijalistkinja medicinskog prava Olena Babič kritikovala zakon, inicijalno usvojen u novembru, jer ne nalagao uništavanje pohranjenog genetskog materijala u slučaju smrti vojnika.
Javno negodovanje navelo je Vrhovnu Radu da usvoji amandman kojim se sprečava uništavanje polnih ćelija i osigurava finansiranje njihovog zamrzavanja do tri godine nakon smrti vojnika.
Ukrajina je jedna od 12 zemalja u kojima je posmrtna reprodukcija legalna.
Kmil je svoj program opisao kao doprinos "ponovnom rođenju ukrajinske nacije" nasuprot, kako je rekao, "ruskom varvarskom genocidu".
Ipak rekao je da, iako zamrzavanje genetskog materijala i vještačka oplodnja postaju sve popularniji među vojnicima i njihovim partnerima, ta praksa je i dalje previše marginalna da bi imala značajan uticaj na demografiju Ukrajine.
Na demografskom forumu u Kijevu u aprilu, ministarka socijalne politike Oksana Žolnovič rekla je da bi broj stanovnika Ukrajine mogao da padne za do deset miliona do 2050. i da dostigne čak 25,2 miliona.
U prvih 30 godina nezavisnosti, prema procjenama Ujedinjenih nacija, broj stanovnika Ukrajine pao je sa 51,5 miliona na oko 42 miliona.
Do pada je najviše došlo zbog niske stope nataliteta i velike migracije, koji su posljedica privrednih problema nakon raspada Sovjetskog Saveza.
U deceniji ruske agresije protiv Ukrajine, koja je počela 2014. kada je Rusija okupirala Krim i podstakla oružani separatizam u Donbasu a zatim eskalirala invazijom punog opsega 2022. milioni Ukrajinaca su pod okupacijom ili su prisiljeni da pobjegnu.
Uz tu turbulentnu pozadinu, utvrđivanje broja stanovnika Ukrajine težak je zadatak, rekao je Landa.
Posljednji popis stanovništva sproveden je 2001.
Podaci Centra za ekonomsku strategiju pokazuju da od 2024. oko 31 milion Ukrajinaca živi na teritoriji pod kontrolom vlade, uključujući 4,9 miliona zvanično registrovanih interno raseljenih osoba, a oko 4,9 miliona je u inostranstvu.
Prema kijevskom centru za ljudska prava Zmina, najmanje pet miliona Ukrajinaca živi na područjima pod ruskom okupacijom.
Procvat ili pad
Žolnovič je na konferenciji rekao da je samo 187.000 djece rođeno u Ukrajini 2023. a kao razloge je naveo razdvajanje porodica, neizvjesnost oko budućnosti i zabrinutost oko bezbjednosti usred ruske invazije.
To znači da je stopa plodnosti u državi pala na otprilike jedno dijete po ženi.
Prije pandemije koronavirusa 2020. ta stopa je iznosila 1,2 a 2012. godine 1,5.
U svakom slučaju, ispod 2,2 što je stopa koja osigurava da se broj stanovnika ne smanjuje, ali je 2012. još bila blizu prosjeka Evropske unije od 1,6 .
"Naš eventualni poslijeratni 'baby boom' značio bi povratak na evropski prosjek", rekao je Landa u vezi s komentarima Zelenskog.
Ukrajina ima poteškoća u mobilizaciji novih vojnika upravo i zbog demografskih ograničenja.
U aprilu, nakon mjeseci kolebanja, Zelenski je potpisao nepopularan zakon kojim se snižava dob za regrutaciju sa 27 na 25 godina.
Taras Čmut, šef ugledne dobrotvorne fondacije "Vrati se živ" pozvao je na dalje snižavanje dobi na 20 godina, ali je taj scenario malo vjerovatan.
Muškarci mlađi od 30 godina dio su najmalobrojnije generacije u istoriji Ukrajine, i njihovo dodatno uključivanje rezultiralo bi još nižim stopama nataliteta u budućnosti.
Očajna prognoza navela je Serhija Hrivka, poslanika iz vladajuće stranke Sluga naroda, da predloži "porez na nemanje djece" ali je nakon naleta kritika obećao da će povući predlog, koji su kritičari uporedili sa natalitetskom politikom iz sovjetske ere.
Vladina strategija ipak predviđa pružanje veće podrške porodicama, podsticanje povratka izbjeglica i migranata, integraciju interno raseljenih, poboljšanje zdravstvene zaštite i obrazovanja, kao i druge mjere.
"U svakom slučaju, Ukrajina će nakon rata biti još jedna zemlja u kojoj će demografski problemi biti isprepletani sa drugim velikim izazovima", rekao je Landa.
Facebook Forum