Za Dan pobjede, 9. maja, praznik koji slavi ulogu Sovjetskog Saveza u porazu nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, na sportskom centru udaljenog naselja na poluostrvu Kamčatka okačen je transparent sa natpisom: "Pobijedili smo tada, pobijedićemo i sada."
Crno-narandžasta Georgijevska lenta u obliku latiničnog slova Z, simbola podrške predsjedniku Vladimiru Putinu i ratu protiv Ukrajine bila je jedan od rijetkih podsjetnika na neprestani sukob koji se vodi više od 7.000 kilometara na zapadu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
"Da li mnogo ljudi iz Zaporožja učestvuje u specijalnoj vojnoj operaciji? Samo nekoliko dobrovoljaca... Ljudi ovdje ne vole 'patriote', jer 50 posto stanovništva čine Ukrajinci", priča lokalni stanovnik, koristeći obavezni eufemizam Kremlja za rat.
Udaljeno ribarsko naselje sa oko 650 stanovnika, zajedno s obližnjim selom
Ozernovskoje, gotovo je ravnomjerno podijeljeno između etničkih Rusa i potomaka Ukrajinaca koji su dovedeni da rade u fabrikama za preradu ribe početkom 20. vijeka.
Ti doseljenici su uglavnom bili iz južnih oblasti Zaporožja i Hersona, koje su među pet regija Ukrajine koje je Moskva neosnovano proglasila svojima i u kojima se vode najžešće borbe u ratu. Oni su nazvali Zaporožje po svom rodnom kraju.
'Naravno, boli'
Tokom gotovo 850 dana od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, stanovnici tih sela nisu izvodili nijedan od pro-ratnih rituala koji su preplavili ostatak države.
Nisu imenovali nijednu zgradu po "herojima Donjecka" niti su prikupljali novac za kupovinu dronova ili organizovali đake da stoje u obliku slova Z. Njihove škole i pošte nisu ukrašene šovinističkim plakatima.
Emotivni nemiri izazvani sukobom, međutim, ključaju ispod površine, uprkos tvrdnjama Putina i njegovih pristalica da su Rusi i Ukrajinci "bratski narodi" ili, kako Putin lažno tvrdi, "jedan narod".
- Kratke karijere i nasilne smrti vodećih proruskih separatista u Ukrajini
- Rusija izvozi ukrajinsko žito kao svoje
"Kako lokalni Ukrajinci reaguju na rat? Uglavnom je sve mirno. Fokusiraju se na ribolov i rade kao što su oduvijek radili. Ranije ove godine, bila je jedna situacija kada je policija privela neke žene zbog uzvika 'Slava Ukrajini' [u jednoj od fabrika za preradu ribe]", navodi etnička Ruskinja iz Zaporožja za RSE.
Njena ukrajinska komšinica osjeća se slično kao i ona.
"Mnogi ljudi u Zaporožju imaju rođake koji žive u Ukrajini", rekla je.
"Rat se vodi, ali moramo ovdje da živimo. Naš život je sada u Rusiji. Želimo da živimo bez sukoba, jer borba među nama neće ništa promijeniti".
"Naravno, boli kada čujemo za bombardovanje Harkiva, Odese, Zaporožja i ostalih mjesta", dodala je. "Ali što sada možemo da učinimo?"
RSE je mogao da potvrdi smrt samo dvojice muškaraca iz Zaporožja u ratu u Ukrajini – Dmitrija Kima i Ivana Poberezhnikova. Treći muškarac, Ruslan Gromov, vodi se kao nestao, iako lokalci vjeruju da je poginuo.
- Elektronski pozivi za regrutaciju onemogućavaju izbegavanje vojske u Rusiji
- U Rusiji skoro pola miliona novih vojnika za godinu dana, kaže Putin
"Ruslan je radio [u fabrici za preradu ribe]", rekla je jedna žena koja ga poznaje.
"Išli smo zajedno na planinarenje. Dobar je momak, zgodan. Nadamo se da je živ, ali kažu da je cijeli njegov puk uništen. Njegova dokumenta i telefoni su predani njegovom mlađem bratu. Rekli su da je poginuo, ali to nije dokumentovano. Niko zapravo ne zna. Dobrovoljno je otišao, kao i Dimka (Dmitrij) Kim. Htjeli su da zarade nešto novca".
'Kao pustinjaci na pustom ostrvu'
Fabrika za preradu ribe br. 55 oglašava stalna radna mjesta, nudeći beneficije uključujući smještaj u domu i sigurnost od vojne mobilizacije.
Plata je 45.000 rubalja (522 dolara) mjesečno, manje od jedne petine onoga što mogu očekivati oni koji potpišu vojne ugovore.
"U sovjetsko vrijeme, takođe su nudili izuzeće od vojne službe", rekao je jedan muškarac iz Ozernovskog.
"Ja osobno nisam služio. Jedna godina ovdje se računala kao dvije [u vojsci]".
U sovjetsko vrijeme, mladi radnici su dolazili u regiju da započnu karijeru u ribarskom sektoru.
"Sada je, naravno, situacija drugačija", rekao je muškarac.
"Oni koji dolaze su oni koji nemaju gdje drugo otići".
Fabrika za preradu ribe u Ozernovskom zapalila se 8. juna,
Radnici su uspjeli da se evakuišu i ugase plamen prije nego što su vatrogasci stigli.
"Život je ovdje težak", dodao je muškarac.
"Zimske oluje tokom cijele zime i ništa oko nas osim vulkana i brda. Nemamo gdje da odemo. 'Pravi svijet' je daleko".
Čak i dolazak do regionalne prijestolnice, Petropavlovsk-Kamčatskog, oko 150 kilometara sjeveroistočno, iziskuje ogromne napore.
Da bi se vozilo, potrebno je preći brojne riječne prijelaze koji se plaćaju, rekao je jedan lokalni stanovnik, koji plaća ukupno 13.000 rubalja (150 dolara) za jedan automobil. Za lokalne stanovnike, putovanje do prijestolnice helikopterom košta nešto više od 10.000 rubalja u jednom smjeru.
"Dolazak na kopno je vrlo težak", rekao je drugi lokalac.
"Nedavno smo platili 180.000 [2.700 dolara] za avionske karte za troje. Živimo kao pustinjaci na pustom otoku".
U međuvremenu, daleki rat u Ukrajini se nastavlja.
"Naš zadatak je samo da preživimo ovaj užas", rekla je etnička Ukrajinka iz Zaporožja.
"Što će se dogoditi kada se momci vrate iz specijalne vojne operacije? Ako su preživjeli, neka tako bude. To je njihova sudbina. Ali nećemo ih dočekati s dobrodošlicom".
Facebook Forum