Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi 30-dnevno primirje koje je Kijev potpisao na pregovorima u Saudijskoj Arabiji uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država(SAD) moglo da se iskoristi kao nacrt za širi sporazum i da je sada odluka Rusije da li će se uključiti u mirovni proces ili ne.
"Sada je na Rusiji šta je sljedeće", rekao je on na konferenciji za novinare 12. marta, "da li želi da nastavi svoju agresiju na Ukrajinu ili ne".
Ukrajinski lider je pozdravio razgovore koji su doveli do prijedloga o prekidu vatre i rekao da je to potrebno za ocrtavanje daljnjih koraka koji potom mogu postići dugogodišnji mirovni sporazum uz sigurnosne garancije za Ukrajinu za okončanje trogodišnjeg rata.
Zelenski je poručio Ukrajincima da se pripreme za, kako je rekao, "snažan informacioni pritisak" i rekao da će "Rusija učiniti sve da se Ukrajina i Sjedinjene Države posvađaju".
Moskva je do sada odbijala da komentariše specifičnosti prijedloga o 30-dnevnom prekidu vatre, a nejasno je da li se ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio na sporazum.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će Moskva sačekati dok od Vašingtona ne dobije detaljnije informacije, a američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Vašington danas "imati kontakt sa Rusima".
Američki predsjednik Donald Trump također je rekao da će razgovarati s Putinom u narednim danima kako bi osigurao njegovu posvećenost, dok je Sergej Nariškin, direktor ruske Spoljno obavještajne službe, također kasno 11. marta imao telefonski razgovor sa direktorom CIA-e Johnom Ratcliffeom, javila je agencija Interfax.
Rubio je rekao novinarima 12. marta u svojim prvim komentarima nakon završetka pregovora u Džedi da se Sjedinjene Države nadaju pozitivnom odgovoru Rusije na sporazum o prekidu vatre i "snažno pozivaju Ruse da prekinu sva neprijateljstva".
Konstantin Kosačov, uticajni ruski zakonodavac koji vodi odbor za međunarodne poslove u gornjem domu ruskog parlamenta, rekao je u postu na Telegramu da će svaki dogovor koji Moskva prihvati biti pod njenim vlastitim uslovima i da se "pravi sporazumi još uvijek pišu" na ratištu u Ukrajini.
"Rusija napreduje (na ratištu) i zbog toga će s Rusijom biti drugačije", rekao je Kosačev. "Svaki sporazum -- uz svo razumijevanje potrebe za kompromisom -- (biće) pod našim uslovima, a ne pod američkim."
"I to nije hvalisanje, već razumijevanje da se pravi sporazumi i dalje pišu tamo, na prvoj liniji fronta. Što bi i Vašington trebao razumjeti."
Ugovor o mineralima
Vašington i Kijev bi već ove sedmice mogli potpisati okvirni sporazum o podjeli prihoda ostvarenih od ukrajinskih mineralnih resursa.
Trump i Zelenski namjeravali su da potpišu sporazum tokom sastanka u Ovalnom uredu 28. februara. Međutim, njih dvojica su ušli u žestoku, javnu raspravu oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu i sastanak je iznenada završio bez ikakvog dogovora.
Rubio je također upozorio da "dogovor o mineralima ne bi tumačio kao garanciju bezbjednosti", misleći na predloženi sporazum SAD-a s Kijevom o kritičnim mineralnim resursima Ukrajine koji ostaje nepotpisan nakon burne razmjene riječi u Bijeloj kući između Trumpa i Zelenskog.
Ali on je dodao da "ako Sjedinjene Države imaju sopstveni ekonomski interes koji stvara prihode za naš narod, kao i za narod Ukrajine, mi bismo imali interes da ih zaštitimo ako bi bili osporeni ili ugroženi".
Komentari su uslijedili nakon što su Rusija i Ukrajina razmijenile vazdušne napade preko noći samo nekoliko sati nakon što je Kijev pristao da prihvati prijedlog o prekidu vatre.
Dva ruska raketna udara pogodila su 12. marta centralni ukrajinski grad Krivij Rih, pri čemu je jedna osoba poginula, dok su u odvojenom napadu poginula četiri člana posade teretnog broda u blizini lučkog grada Odese na jugu zemlje.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegovi sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći 12. marta oborili šest bespilotnih letjelica, jednu iznad ukrajinskog Krima anektiranog od Rusije i pet iznad Crnog mora. Telegram kanal Krimski Veter izvijestio je o glasnim eksplozijama i sirenama za vazdušnju uzbunu iznad krimskih gradova i u blizini ruskih vojnih lokacija.
Rusija je u međuvremenu saopštila da su njene snage dodatno ojačale svoju zapadnu regiju Kursk jer žele protjerati ukrajinske snage koje su okupirale dio ruske teritorije od prošlog avgusta.
Sjedinjene Države najavile su nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji da će odmah prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i vratiti vojnu pomoć Ukrajini, što bi moglo biti poticaj ukrajinskim snagama.
Ukrajinski položaji na bojnom polju bili su pod velikim pritiskom, posebno u ruskoj regiji Kursk, gdje su moskovske snage pokrenule napad kako bi istjerale kijevske trupe, koje su pokušavale zadržati dio zemlje kao adut u pregovaranju.
Nepotvrđeni izvještaji pokazuju da je Ukrajina počela povlačiti jedinice jer ruski zvaničnici tvrde da su njihove trupe zauzele više naselja, uključujući Sudžu, glavno naseljeno središte u dijelu Kurska koji je Ukrajina zauzela.
