Počelo je ujutro 24. februara.

"Denacifikacija, demilitarizacija" Ukrajine, zemlje od 44 miliona stanovnika, u sklopu takozvane specijalne operacije Rusije. Odnosno, započela je ruska invazija na suverenu državu.

Odmah su počela bombardovanja, prijavljene su prve žrtve. Ljudi prestravljeni od rata počeli su da bježe prema granici, a ukrajinski predsjednik izašao je na ulicu i rekao da ostaje da brani zemlju.

U trideset dana Ukrajina je od zemlje koja ide ka evropskom putu postala ruševina sa opkoljenim gradovima, masovnim grobnicama, ubijenim trudnicama.

U trideset dana Ukrajinci i Ukrajinke postali su žrtvama rata kojeg je započeo ruski predsjednik Vladimir Putin.

Mjesec dana rata

Znakovi su bili tu. Hiljade i hiljade vojnika i opreme koje je Rusija gomilala na granici sa Ukrajinom. No, uprkos upozorenjima koja su stizala čak i od generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga koji je rekao da ne vidi da će gomilanje prestati, teško je bilo zamisliti da će Rusija stvarno pokrenuti invaziju. Čak i pored rata koji je već osam godina trajao na istoku Ukrajine, za brojne Ukrajince, pa i samog predsjednika Volodimira Zelenskog, djelovalo je nestvarno.

Samo par dana prije, 19. februara na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, Zelenski će misliti da do rata neće doći.

"Vjerujemo da neće biti rata punih razmjera protiv Ukrajine i da neće biti široke eskalacije sa strane Ruske Federacije. Ako bude, uvest ćemo vanredno stanje", reći će Zelenski.

A onda je Putin priznao otcjepljene regije Donjeck i Lugansk. Potom je najavio "specijalnu vojnu operaciju". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naredit će mobilizaciju. Ujutro 24. februara svijet kakvog smo do sada znali prestat će postojati.

'Svi smo tu'

U strahu od napada Ukrajinci će se početi sklanjati unutar metro stanica. Ovo su neke od prvih slika koje smo vidjeli iz zemlje koja se našla pod invazijom Rusije.

U roku od par sati metro stanice su bile pune.

“Ovdje sam jer mislim da je ovo jedno od rijetkih mjesta u kojima se možete sakriti u Kijevu. Sva druga mjesta su zastrašujuća”, rekao je tada lokalni stanovnik Bogdan Vojtenko.

U isto vrijeme dolaze i prvi izvještaji o napadima. Lokalno rukovodstvo Donjecka saopštava da su ruske snage pogodile bolnicu i da su četiri osobe poginule.

Dok ruske snage napreduju ka Kijevu, predsjednik zemlje Volodimir Zelenski, iako je ranije rekao da je meta broj jedan, objavit će u noći 25. februara video sa svojim najbližim saradnicima u kojem kaže kako svi ostaju u zemlji.

"Svi smo mi tu. Naši vojnici su ovdje. Građani su ovdje i mi smo ovdje. Branimo svoju nezavisnost", reći će između ostalog Zelenski.

Toga dana prve granate već su pale na Kijev.

Rusi su ranije negirali da gađaju civile i tvrdili da su mete vojni objekti. No, granata će pogoditi stambenu zgradu u Kijevu. U glavnom gradu Ukrajine živi tri miliona stanovnika.

U ovom momentu prodavnice su zatvorene, sirene se čuju, a stanovnici su se sakrili u metro stanice.

Ruske snage brzo su opkolile Mariupolj, ključni lučki grad na Azovskom moru. Nestaje struje, tekuće vode, lijekova, hrane je se manje. Ruska bombardovanja su neprestana. Oko četvrtina od 430.000 stanovnika Mariupolja napustila je grad u prvih nekoliko dana.

"Smrt je došla brzo. Gledali smo kako 27. februara doktor pokušava spasiti djevojčicu koja je pogođena gelerima. Umrla je", napisaće kasnije novinari Associated Pressa koji su ušli u Mariupolj sat vremena prije no što je počeo rat i u granatiranom gradu proveli dvije naredne sedmice.

U ratnim sedmicama koje će uslijediti Mariupolj će doživjeti najteže momente: grad će biti stalno granatiran, pomoći neće biti dozvoljen ulazak, a humanitarni koridori kojima će ljudi pokušati da napuste opkoljeni grad, tek će na momente funkcionisati.

"Ništa više nije ostalo", reći će o Mariupolju ukrajinski predsjednik 21. marta u obraćanju talijanskom parlamentu.

Bijeg iz zemlje

Satelitski snimci kompanije Makar Technologies pokazivali su da se konvoj ruskih oklopnih vozila i artiljerije proteže na više od 65 kilometara i da je u krugu od nekoliko kilometara od ukrajinske prijestonice, Kijeva, 27. i 28. februara.

Ukrajinske oružane snage ovo su vidjele kao pokušaj pravljenja okruženja i opsade glavnog grada, nakon čega i pokušaj preuzimanja kontrole nad najvećim gradom u Ukrajini.

Dva dana nakon što je počela invazija, Evropska unija će izbaciti neke ruske banke iz SWIFT sistema, odobrit će do sada nezapamćen paket vojne pomoći i kupovine oružja za Ukrajinu. Također će zabraniti ulaz ruskim avionima u vazdušni prostor Unije, kao i ruske medije Sputnik i Russia Today.

Ukrajinski predsjednik će 28. februara potpisati zahtjev za članstvom u Evropskoj uniji.

U satima nakon što je počela invazija veliki broj Ukrajinaca krenuo je ka granici u strahu od rata. Nasilje je šokiralo Ukrajinu, budući da su i stambene zgrade uništene u ruskim napadima.

Do početka marta Ujedinjene nacije procijenile su da je najmanje milion Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje. Mjesec dana nakon što su počeli prvi napadi taj broj će narasti na skoro pet miliona.

Većina se prvo uputila u Lavov, u zapadnoj Ukrajini, a potom u Poljsku, Slovačku, Rumuniju i brojne druge zemlje koje su otvorile svoje granice za ukrajinske izbjeglice.

Borbe se vode i u Harkivu, drugom najvećem gradu Ukrajine, sa ruskim snagama koje granatiraju i stambene zgrade.

Početkom marta pogođena je zgrada Vijećnice.

Više od 600 zgrada je uništeno reći će kasnije gradonačelnik Harkiva Ihor Terekhov.

"Uništene su škole, vrtići, bolnice, klinike. Ruska vojska stalno (nas) granatira sa zemlje i iz zraka", rekao je.

Uništeni most

Širom zemlje ljudi se susreću sa posljedicama rata. Neki su se mobilizovali na osnovu poziva Zelenskog dobrovoljcima da se priključe obrambenim jedinicama, drugi pokušavaju da izađu iz opkoljenih gradova, bježe od granata i ruskih tenkova.

Svi pokušavaju da prežive.

Irpin je grad koji graniči sa Kijevom na sjeverozapadu. Kroz ovo gusto naseljeno područje, ruske trupe su pokušale da probiju odbranu glavnog grada Ukrajine.

Ruske snage u Irpinu su granatirale i ljude koji su pokušavali da se evakuišu iz grada.

Napad na porodilište

U ruskom vazdušnom napadu biće pogođeno porodilište u Mariupolju. Tri osobe će poginuti, a Rusija će reći da u bolnici nije bilo pacijenata i da su tu bili smješteni "ukrajinski ekstremisti".

Napad, za koji su ukrajinski zvaničnici rekli da je ranjeno najmanje 17 ljudi, izazvao je val međunarodne osude iz Washingtona, Londona i Vatikana, između ostalih.

Trudnica čija je fotografija kako je iznose na nosilima šokirala svijet, preminula je ubrzo nakon napada. Prvo je umrla beba, a potom i ona.

Napadi na opkoljeni Mariupolj su se nastavili, a stanovnici nisu bili u mogućnosti ni sahraniti svoje mrtve zbog stalnog granatiranja. Vlasti su na koncu počeli da prave masovne grobnice za ubijene stanovnike Mariupolja.

Svijet uz Ukrajinu

Dok se Ukrajinci i Ukrajinke suočavaju sa nekim od najtežih trenutaka svoji života, ljudi širom svijeta izašli su na ulice kako bi izrazili svoju solidarnost sa Ukrajinom i tražili prekid rata. Na nekim od protesta, demonstrantima se obratio i ukrajinski predsjednik.

Protesti su održavani i širom Rusije gdje su lokalne vlasti hapsile demonstrante.

30 dana pakla

Od kada je počeo rat u Ukrajini preko 10 miliona ljudi je raseljeno. Mnogi od njih, 4,2 miliona prema procjeni Ujedinjenih naroda napustilo je zemlju. Ostali su raseljeni unutar Ukrajine.

Tačan broj ubijenih nije poznat. Najmanje 902 civila su ubijena, a 1.459 je povređeno u Ukrajini do 19. marta, saopštila je 20. marta Kancelarija UN za ljudska prava.

Smatra se da je stvarni broj poginulih znatno veći pošto UN, koji ima veliki tim za praćenje u zemlji, još nije mogao da primi ili potvrdi izveštaje o žrtvama iz nekoliko teško pogođenih gradova, uključujući Mariupolj.

Lokalne vlasti procjenjuju da je u ovom gradu umrlo najmanje 2.300 osoba.

Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da su ukrajinske zdravstvene ustanove napadnute 64 puta u posljednjih mjesec dana. U tim napadima je, kako navodi WHO, poginulo 15 osoba, a 37 je ozlijeđeno.

Iako je masovna evakuacija Mariupolja pokrenuta Zelenski je rekao da oko 100.000 ostaje u gradu u "neljudskim uvjetima" i pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem.

Oni koji su se izvukli iz Mariupolja opisali su uništeni grad.

"Bombardovali su nas posljednjih 20 dana", rekla je Viktorija Totsen koja je uspjela pobjeći u Poljsku.

"Tokom posljednjih pet dana avioni su nadlijetali svakih pet sekundi i bacali bombe posvuda: na stambene zgrade, vrtiće, umjetničke škole, posvuda."

Sada, mjesec dana nakon početka invazije i usred pregovora o prekidu vatre koji nemaju mnogo napretka, Rusi pojačavaju svoje napade. Ukrajinske obrambene snage uzvraćaju.

U jeku brojnih sankcija uvedenih Moskvi zbog invazije na drugu zemlju, ekonomija Rusije trpi posljedice, kao i brojni oligarsi kojima su uvedene mjere.

Mjesec dana rata Ukrajinci se i dalje opiru invaziji. Vlada zemlje još uvijek stoji, vojska, znatno manja od protivnika, bori se sa ruskim snagama na više frontova. Milioni ljudi su raseljeni, broj poginulih je i dalje nepoznat, a ratu se ne nazire kraj.

U noćnom obraćanju u kojem se osvrnuo i na činjenicu da je 24. marta mjesec dana od kada je počeo rat u Ukrajini, predsjednik Volodimir Zelenski je pozvao stanovnike širom svijeta da izađu na ulice i protestvuju protiv ruske invazije na njegovu zemlju.

"Dođite iz svojih ureda, domova, škola i fakulteta, dođite u ime mira. Svijet mora zaustaviti Rusiju. Mora zaustaviti rat. Već mjesec dana to traje i slama mi srce. Slama srca svih Ukrajinaca", rekao je Zelenski.