Saopštenje Kremlja o telefonskom razgovoru Vladimira Putina s američkim predsednikom Donaldom Trampom (Trump) pojavilo se 18. marta na njegovom sajtu u 20.15. po moskovskom vremenu. Putin je, kako se navodi u saopštenju, pristao na predlog SAD o prekidu vatre kojim bi se na 30 dana obustavili ruski napadi na energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Međutim, i pre nego što je razgovor završen, ruski dronovi su bili u vazduhu.
U roku od nekoliko minuta posle završetka razgovora, ukrajinske energetske i druge mete su gađane u napadima koji su trajali satima. Dve bolnice – tehnički zaštićene po međunarodnom pravu – teško su oštećene. Ukrajina je pogodila kompleks naftovoda na jugu Rusije.
Dan kasnije, 19. marta, Tramp i Volodimir Zelenski održali su telefonski razgovor i ukrajinski predsednik je rekao da prihvata predloženi prekid vatre. Međutim, Zelenski je rekao novinarima da će "sve nastaviti da leti".
"Ako Rusi definitivno ne budu napadali naše objekte, nećemo ni mi njihove", rekao je Zelenski.
A jesu: Rusija je lansirala više od 170 dronova na Ukrajinu rano 20. marta. Ukrajina je koristila dronove velikog dometa za napad na vazdušnu bazu u kojoj su smešteni ruski bombarderi dugog dometa i navodno je upotrebila novu raketu dugog dometa da pogodi i rafineriju.
Možda je još rano da se sudi, ali što se tiče prekida vatre, ono svakako ne izgleda ovako. I osim ako ruski i američki "tehnički timovi", koji treba da se sastanu u Saudijskoj Arabiji sledeće nedelje, ne budu mogli da se dogovore o konkretnim koracima za "implementaciju i proširenje" sporazuma, verovatno će i to biti kratkog veka.
"Ni Rusija ni Ukrajina, u ovoj fazi, nemaju nikakve podsticaje da smanje intenzitet ili obim svojih operacija", rekla je za RSE Marija Engkvist (Maria Engqvist), zamenica šefa programa za studije Rusije i Evroazije u Švedskoj agenciji za odbrambena istraživanja.
Nikolas Gvosdev, profesor nacionalne bezbednost na američkom Koledžu za mornaričko ratovanje u Njuportu na Roud Ajlendu, rekao je da su napadi koji su usledili posle razgovora direktno povezani.
"Sa Putinove strane, to je da pokaže da Rusija koristi dominaciju eskalacije i da može da nastavi da napada kada i gde izabere", rekao je Gvosdev za RSE. "Sa strane Zelenskog, to treba da pokaže da uprkos tome što je Tramp rekao da Ukrajina 'nema karte', da u stvari još uvek ima karte, još uvek ima kapaciteta… i da Ukrajina ni u kom slučaju nije na konopcima".
Dik Berlijn (Dick), penzionisani general holandskih vazdušnih snaga koji bio najviši vojni oficir Holandije, rekao je da Putin nije "pokazao nikakve znake da zaista želi prekid vatre".
"Mislim da je razlog zašto je pristao da ne napada energetsku infrastrukturu zato što mu to šteti", rekao je Berlijn za RSE. "Većina energetske infrastrukture u Ukrajini je već uništena, ali gađanje (ruske) energetike i infrastrukture, posebno nafte, šteti (Rusiji)."
'Prilično u raskoraku sa stvarnošću'
Od kraja 2022. Rusija napada ukrajinsku energetsku industriju, koristeći balističke i krstareće rakete, kao i dronove dugog dometa, za gađanje elektrana, prenosnih objekata i trafostanica.
Sa svrhom da iscrpi ukrajinsko civilno stanovništvo, to je strategija koja se često pripisuje bivšem glavnom komandantu ruske invazije, generalu Sergeju Surovikinu, koga su ruski mediji ponekada zvali general Armagedon.
Suočena s tim napadima, Ukrajina se mučila da održi upaljena svetla i grejanje, ali je uspela da prođe kroz to lokalnom dovitljivošću i velikom zapadnom podrškom.
Istovremeno, Ukrajina je ojačala domaću industriju dronova koje je sve više koristila za napade na rusku energetsku infrastrukturu – rafinerija nafte, cevovoda – kao i vojne objekte.
Rusija je takođe zabrinuta zbog ukrajinske domaće krstareće rakete dugog dometa Neptun. Nekoliko dana pre telefonskih razgovora, nova raketa je korišćena za napad na rafineriju nafte na ruskoj obali Crnog mora, rekao je Zelenski.
To daje podsticaj Kremlju da se zalaže za skidanje svojih energetskih objekata s ukrajinske liste meta, rekao je Berlijn.
Obraćajući se novinarima dan posle Putinovog razgovora s Trampom, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putinova naredba odmah sprovedena. On je čak tvrdio da su ruske snage oborile sedam svojih dronova kao pokazatelj dobre volje Rusije.
Vojni stručnjaci, međutim, dovode u sumnju Peskovljevu tvrdnju i ukazuju da su ruski komandanti mogli ranije da obustave napade, kao i da su svakako mogli da izbegnu gađanje bolnica šest sati kasnije.
Uzajamne optužbe stigle su samo nekoliko sati posle napada 20. marta tokom noći.
Putinovo obećanje je "prilično u raskoraku sa stvarnošću", rekao je Zelenski.
"Verujemo da je ovaj prekid vatre, koji je predložio predsednik SAD, već prekršio režim u Kijevu", rekla je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na državnoj televiziji.
Ipak, američki zvaničnici su izrazili optimizam.
"Mislim da smo bliže miru, prekidu vatre nego što smo ikada bili u poslednje tri godine", rekao je za ABC njuz (ABC News) Kit Kelog (Keith Kellogg), glavni izaslanik Bele kuće za Ukrajinu.
'Teorija obustave'
Mimo ogromnog nepoverenja usled trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, postavlja se pitanje da li je postojao dogovor da prekid vatre stupi na snagu odmah ili o čemu su se strane uopšte saglasile.
"Oklevao bih da događaje koji su se desili tokom protekle nedelje nazovem čak i uvertirom u uvertiru u odgovarajuću diskusiju o prekidu vatre", rekao je Engkvist za RSE. "Putanja 'dogovora' bilo koje vrste je trenutno veoma nestabilna. Još uvek može da dođe do mnogo obrta."
U saopštenju Kremlja se navodi da se sporazum odnosi na "energetsku infrastrukturu". Bela kuća je, međutim, saopštila da sporazum pokriva "energiju i infrastrukturu". A Zelenski ima još šire mišljenje šta treba poštedeti.
"Jedan od prvih koraka ka potpunom okončanju rata mogao bi biti okončanje udara na energetsku i drugu civilnu infrastrukturu", naveo je on na Telegramu posle razgovora s Trampom.
"Obe strane su zainteresovane za teoriju obustave", rekao je Gvosdev.
"Ukrajini bi mogla da iskoristi vreme da se obnovi i konsoliduje, Rusija bi tražila ublažavanje sankcija; ali nijedna strana nema predlog o prekidu vatre koji ispunjava te uslove, i obe nisu sigurne koliko daleko bi Tramp išao da pokuša i iznudi pristanak", rekao je on.
"Ako je Putin zaista želeo da bude iskren u svojoj želji da zaustavi rat, mogao je da zaustavi rat danas. Mogao je da zaustavi rat pre tri godine", rekao je Berlijn.
"Putin želi da Ukrajinu vrati u Rusko carstvo. On se ne slaže s činjenicom da je Ukrajina suverena nacija, tako da sve to otežava postizanje mirovnog rešenja koje je prihvatljivo i za Ukrajinu i za Rusiju", rekao je on.