Ukrajinska vlada kaže da nastavlja napore da završi evakuaciju svojih boraca iz čeličane Azovstal, posljednjeg uporišta u južnom gradu Mariupolju, nakon što je oko 260 vojnika, od kojih su neki ranjeni, uspjelo da izađe iz prostranog kompleksa.
Zamjenica premijera Iryna Vereshchuk rekla je 17. maja da Ukrajina radi na "daljim fazama" evakuacije boraca, napisavši u postu na Telegramu da će "ako Bog da sve biti u redu".
Više detalja o operaciji nije dala.
Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je da su 264 ukrajinska borca -- uključujući 53 koja su "teško ranjena" -- prevezena iz elektrane 16. maja i odvedena na teritoriju pod kontrolom Rusije i da su u toku napori da se evakuiraju oni koji su još unutra.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je 256 ukrajinskih boraca "položilo oružje i predalo se", uključujući 51 teško ranjenog.
Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Malyar rekla je da su 53 teško ranjena vojnika prebačena u bolnicu u Novoazovsku, dok je još 211 evakuisano kroz humanitarni koridor u grad Olenivka. Oba područja su pod kontrolom separatista koje podržava Kremlj.
Višemjesečno rusko bombardovanje pretvorilo je Mariupolj u ruševine i ubilo hiljade civila prije nego što je Ukrajina ustupila kontrolu nad strateškom lukom u Azovskom moru, gdje su stotine vojnika i civila nedeljama bile skrivene u podzemnim bunkerima u velikom industrijskom kompleksu Azovstal.
"Garnizon 'Mariupolj' je ispunio svoju borbenu misiju", navodi se u saopštenju Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga od 17. maja.
"Vrhovna vojna komanda naredila je komandantima jedinica stacioniranih na Azovstalu da spasu živote ljudstva... Branioci Mariupolja su heroji našeg vremena", dodaje se u saopštenju.
U svom noćnom video obraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kasno 16. maja da su ukrajinski vojni i obavještajni pregovarači, kao i Crveni križ i Ujedinjeni narodi orkestrirali evakuaciju.
"Ukrajini su potrebni živi heroji", rekao je Zelenski.
Međutim, upozorio je da ukrajinski borci možda neće biti odmah oslobođeni, dodajući da će pregovori o njihovom oslobađanju zahtijevati "delikatnost i vrijeme".
U Moskvi je portparol Kremlja Dmitrij Peskov 17. maja rekao da će se prema ukrajinskim borcima koji se "predaju" postupati "u skladu sa međunarodnim standardima" i da je to garantovao ruski predsjednik Vladimir Putin.
Rusko Ministarstvo odbrane ranije je objavilo dogovor da ranjenici napuste čeličanu na liječenje u gradu koji drže separatisti, dok je Kijev rekao da će ukrajinski borci biti razmijenjeni za zarobljene ruske vojnike.
Međutim, ruska novinska agencija TASS citirala je predsjednika Državne dume Vjačeslava Volodina kako je ukrajinske borce nazvao "nacističkim zločincima" koje ne bi trebalo razmjenjivati.
Drugi poslanik, Leonid Slucki, rekao je da, iako Rusija ima moratorij na smrtnu kaznu, treba "pažljivo razmisliti" o smrtnoj kazni za borce Azova.
Ukrajinski vojni vrh saopštio je da su branioci Azovstala prisilili Moskvu da stacionira oko 20.000 vojnika u Mariupolju, sprečavajući ih da brzo zauzmu druge dijelove zemlje.
Dok je evakuacija posljednjih ukrajinskih branilaca Mariupolja označila poraz Ukrajine, rusko bombardiranje pretvorilo je luku s predratnim stanovništvom od oko 400.000 u ruševine i učinilo je neupotrebljivom.
Britanska vojna obavještajna služba navela je u svom dnevnom biltenu 17. maja da je rastuće oslanjanje Rusije na neselektivno artiljerijsko bombardiranje u sukobu izdalo ograničen kapacitet za preciznu identifikaciju ciljeva i "nespremnost da rizikuje letenje borbenim avionima rutinski izvan svojih linija fronta".
U biltenu objavljenom na Tviteru se navodi da je u drugom operativnom pozorištu, oblasti Černihiv sjeverno od Kijeva, ruska teška upotreba artiljerije uništila ili oštetila oko 3.500 zgrada tokom njenog neuspjelog napredovanja prema glavnom gradu Ukrajine.
Oko 80 posto štete pričinjeno je stambenim zgradama, navodi britanski bilten, upozoravajući da će Rusija vjerovatno nastaviti da se uvelike oslanja na masovno artiljerijsko bombardiranje u svom pokušaju da povrati zamah u istočnoj Ukrajini.
Ukrajinska vojska je saopštila da Rusija "nastavlja svoju ofanzivu" na istoku zemlje, dodajući da je "neprijatelj svoje glavne napore usmjerio na Donjeck" na istoku.
Britanska vojna obavještajna služba navela je u svom dnevnom biltenu 17. maja da je rastuće oslanjanje Rusije na neselektivno artiljerijsko bombardiranje u sukobu izdalo ograničen kapacitet za preciznu identifikaciju ciljeva i "nespremnost da rizikuje letenje borbenim avionima rutinski izvan svojih linija fronta".
U biltenu objavljenom na Tviteru se navodi da je u drugom operativnom pozorištu, oblasti Černihiv sjeverno od Kijeva, ruska teška upotreba artiljerije uništila ili oštetila oko 3.500 zgrada tokom njenog neuspjelog napredovanja prema glavnom gradu Ukrajine.
Oko 80 posto štete pričinjeno je stambenim zgradama, navodi britanski bilten, upozoravajući da će Rusija vjerovatno nastaviti da se uvelike oslanja na masovno artiljerijsko bombardiranje u svom pokušaju da povrati zamah u istočnoj Ukrajini.
Ukrajinska vojska je saopštila da Rusija "nastavlja svoju ofanzivu" na istoku zemlje, dodajući da je "neprijatelj svoje glavne napore usmjerio na Donjeck" na istoku.
Neimenovani zapadni vojni izvor, kojeg citira BBC, rekao je da se vjeruje da Putin i njegov vojni načelnik generalštaba, general Valerij Gerasimov, direktno intervenišu u ruskoj ofanzivi na istoku Ukrajine i donose odluke koje inače donose više nižih oficira.
U međuvremenu, Švedska je 17. maja potpisala formalni zahtjev za pridruživanje NATO-u, dan nakon što je Štokholm rekao da će tražiti članstvo u 30-članom zapadnom vojnom savezu zbog sigurnosnih zabrinutosti izazvanih invazijom Rusije na Ukrajinu.
Taj potez uslijedio je dan nakon što je Finska također objavila da želi da se pridruži alijansi.
Uz izvještavanje Rojters, AFP, AP, dpa, BBC i TASS
