Dostupni linkovi

'Kulturna eksproprijacija': Rusija vrši zapljenu artefakata u okupiranoj Ukrajini


Ruševine drevne bazilike (prednji plan) i katedrale sv. Vladimira (pozadina) vide se u rezervatu Tauričkog Hersonesa u Sevastopolju 2017.
Ruševine drevne bazilike (prednji plan) i katedrale sv. Vladimira (pozadina) vide se u rezervatu Tauričkog Hersonesa u Sevastopolju 2017.

Pišu: Nikolaj Berg i Robert Coalson

Krajem septembra otvorena je nova izložba u muzejskom kompleksu Tauričkog Hersonesa u krimskom gradu Sevastopolju pod ruskom okupacijom posvećena artefaktima pronađenim na nalazištu Kamjana Mohjla iz kamenog doba u okupiranom dijelu ukrajinske regije Zaporožja.

Istovremeno, artefakti iz rezervata Tauričkog Hersonesa trenutno su izloženi u ruskom gradu Novgorodu na izložbi pod nazivom "Vizantijsko zlato".

"Izložba uključuje više od 200 predmeta koji jasno svjedoče o nekadašnjoj veličini crkava Hersonesa i Novgoroda", stoji u muzejskom sažetku izložbe.

Takve izložbe samo su skorašnji primjeri prijenosa neprocjenjivih artefakata koje ruske okupacione snage plijene u različitim dijelovima Ukrajine. Neki artefakti nose se u Rusiju sa teritorija koje su pod kontrolom ruskih snaga. Za ovaj proces ukrajinski stručnjaci kažu da je gotovo nezabilježen slučaj zaplijene kulturnog blaga koji se svodi na ratni zločin, piše radakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Najava za izložbu Vizantijsko zlato
Najava za izložbu Vizantijsko zlato

"Postupci Rusije potpadaju pod definicije 'nezakonitog prijenosa' i 'nezakonitog prisvajanja'", rekao je Denis Jašnij, istraživač u Kijevsko-pečerskoj lavri ili samostanu Pećina.

"Sve nezakonite manipulacije okupatora s kulturnom baštinom Ukrajine, posebno s Tauričkim Hersonesom i Kamjanom Mohjlom, krše ne samo ukrajinski zakon, već i međunarodno pravo", rekao je u februaru za RSE Kimske.Realnosti Boris Babin, profesor međunarodnog prava i bivši ukrajinski predsjednički predstavnik za Krim.

"Posebno (se krše) Ženevska konvencija o nepovredivosti kulturne baštine i norme Haške konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954. godine."

Ruski napori da "transformišu istorijski značaj osvojenih ukrajinskih spomenika" dio su "očite namjere genocida nad ukrajinskim narodom i grubog kršenja UN-ove konvencije o genocidu iz 1948.", rekao je Babin.

Međumuzejska radna grupa

Rusija "namjerno i svrsishodno" izvlašćuje ukrajinsku kulturnu baštinu od okupacije Krima 2014., rekao je ukrajinski kulturni i politički komentator Jevhen Savisko.

"Rusija ne samo da želi Ukrajini nanijeti materijalnu štetu, već i uništiti slojeve kulture u regiji Krima", dodao je. "Ovo je neophodno za ponovno ispisivanje istorije etničkih grupe koje su živjele i koje žive na Krimu."

"A sve se to radi po nalogu najvišeg rukovodstva Ruske Federacije", nastavio je. "Organizacija i koordinacija nezakonite zapljene muzejskih predmeta s Krima poduzeta je barem na nivou ruskog ministarstva kulture i centralnog aparata Federalne službe sigurnosti (FSB)."

Krim i dijelovi južne Ukrajine oko Azovskog mora i rijeke Dnjepar od praistorije su bili okupirani i nalaze se tragovi grčkih, turskih, skitskih, germanskih, rimskih i slavenskih naroda.

"Ovo je jednostavno jedna nevjerovatno zanimljiva teritorija koja je igrala značajnu ulogu u istoriji naroda koji su živjeli na prostoru Ukrajine", rekao je Sergej Nemcev, bivši upravnik arheološkog muzela na državnom univerzitetu u Hersonu. "Kozaci sa Zaporožja samo su posljednja karika u dugom lancu kultura i društava koja su postojala na ovim obalama."

Sergej Nariškin, bliski saradnik predsjednika Vladimira Putina vodi Rusko istorijsko društvo.
Sergej Nariškin, bliski saradnik predsjednika Vladimira Putina vodi Rusko istorijsko društvo.

Ruske napore da manipulišu kulturnom baštinom okupiranih dijelova Ukrajine nadzire Rusko istorijsko društvo (RHS), na čijem čelu je od 2012., bliski saradnik predsjednika Vladimira Putina, Sergej Nariškin koji je šef ruske Vanjske obavještajne službe (SVR) od 2016. godine.

'Ništa zajedničko'

Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., RHS je uspostavio "međumuzejsku radnu grupu" koja se fokusirala na okupirane dijelove ukrajinskih istočnih regija Donjeck i Lugansk s ciljem da "pokaže istorijsku neodvojivu povezanost regije s Rusijom" kroz "jedinstvene materijale iz zbirki muzejskih fondova i arhiva", navodi se u prijavi radne grupe za finansiranje iz Ruskog predsjedničkog fonda kulturnih inicijativa u septembru 2022.

Tokom sastanka s Putinom u Moskvi u novembru 2022., Artjom Rubčenko, predstavnik RHS-a u okupiranom ukrajinskom gradu Lugansku, sažeo je aktivnosti radne grupe.

"Čine ga vodeći stručnjaci, muzejski radnici iz vodećih muzeja Ruske Federacije i univerzitetski instruktori", rekao je Rubčenko. "Ova grupa radi od aprila i u njoj je sudjelovalo oko 20 ljudi. Tokom putovanja po područjima gdje su se dogodili glavni događaji ove godine prikupljeno je više od 4.000 predmeta. Mnogi od njih već se proučavaju, a na temelju tih zbirki već smo otvorili četiri izložbe u velikim ruskim muzejima."

U komentarima za Interfax u julu 2022., Nariškin je predložio proučavanje drevnih utvrda u istočnoj i južnoj Ukrajini "koje su izgradili Rusi i Mali Rusi za odbranu svoje zajedničke domovine, naše Rusije".

"Mali Rusi" je anahron i uvredljiv izraz za Ukrajince.

Svi predmeti otkriveni tokom istraživanja, rekao je Nariškin, moraju biti "uvršteni u jedinstveni državni registar kulturne baštine naroda Ruske Federacije".

U novembru 2022. RHS je uspostavio administrativni nadzor muzejskog kompleksa Tauričkog Hersonesa u Sevastopolju, koji dokumentuje starogrčko naselje Krima, nad paleolitikom Kamjana Mohjla u regiji Zaporožja.

"Nijedan istoričar, arheolog ili kulturolog ne bi mogao dati svjesno objašnjenje za takvu kombinaciju", napisala je u januaru ukrajinska arheologinja Evelina Kravčenko. "Sva nalazišta u tim rezervatima... pripadaju potpuno različitim društvenim grupama i nemaju ništa zajedničko ni u istoriji, ni u arheologiji, ni u arhitekturi."

Ukrajinska arheologinja Evelina Kravčenko
Ukrajinska arheologinja Evelina Kravčenko

Umjesto toga, ustvrdila je Kravčenko, potez je vođen željom Rusije da Kamjani Mohjli pripiše "lažno značenje - navodne kolijevke ruskog pravoslavlja".

'Kolosalni' gubici

"Možemo reći da je pošiljka oružja stigla u Ukrajinu", stoji u saopštenju ukrajinskog ministarstva kulture 20. oktobra. Ministarstvo je najavljivalo povratak u Ukrajinu 14 "drevnih oružja od eneolitika do srednjeg vijeka" od strane Sjedinjenih Američkih Država.

Nije odmah bilo jasno jesu li predmeti ukradeni iz muzejskih zbirki ili su ih otkrili pljačkaši koji su koristili detektore metala u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom. Što je praksa koja postaje sve učestalija od katastrofalnog pucanja brane Kahovka u junu i naknadnog isušivanja rezervoara. Samo su Sjedinjene Države zaplijenile više od 20 grupa predmeta opljačkanih u Ukrajini i ilegalno prokrijumčarenih iz zemlje.

"Područje koje je poplavila hidroelektrana bilo je pupčana vrpca Kozaka", rekao je ukrajinski istoričar Oleksandr Alfjorov, govoreći o važnosti lokacija u regiji Zaporožja u ranoj ukrajinskoj istoriji. "Poplavljena područja nisu bila samo srce Zaporožja, nego su bila važna i za Kijevsku Rusiju jer je proširila svoj istorijski raspon."

Sada, kažu ukrajinski istoričari, mnoga prethodno neistražena ili nedovoljno istražena nalazišta ranjiva su na nekontrolisano pljačkanje. Strahuju da bi mnogi predmeti mogli čak završiti tako da ih ljudi, nesvjesni njihovog značaja, pretope u staro željezo.

Katerina Štepa, analitičarka Kijevskog instituta za državne odnose, rekla je da je Ukrajini najlakše povratiti istorijske predmete kada se prokrijumčare u inostranstvo. U junu je holandski Vrhovni sud potvrdio vladinu odluku da se Ukrajini vrati riznica skitskih zlatnih artefakata koji su bili izloženi u Amsterdamu iz muzeja na Krimu kada je Rusija okupirala poluostrvo. Moskva je tražila da se blago pošalje na Krim.

"Predmeti su vraćeni u Ukrajinu, gdje postoji legitimna vlada", rekla je Štepa. "Na temelju ovog slučaja moguće je vratiti i druge ukradene predmete ako se nalaze na teritoriji trećih zemalja."

Analitičar Savisko primijetio je da Moskva rutinski ignoriše odluke međunarodnih sudova, što znači da će povrat stvari odnesenih u Rusiju biti praktično nemoguć.

"A tražiti ukradene stvari na teritoriji tako velike zemlje nije moguće", rekao je. "Osim ako se neki lijepi predmeti ne pojave u uglednim ruskim muzejima."

Predmeti koji su novootkriveni nakon ruske okupacije, pa ih ukrajinski naičnici nisu katalogizirali, vjerovatno nikada neće biti vraćeni ili pravilno proučeni, dodao je Savisko.

"Gubici se mogu opisati samo kao kolosalni", rekao je istoričar Jašnij. "Ali tačno koliki, to niko ne može da kaže."

Putin se 4. novembra 2022. obratio ruskim istoričarima i pravoslavnom sveštenstvu na izložbi Manež u Moskvi na praznik Dana narodnog jedinstva. Ne pružajući dokaze, Putin je ponovio svoju tvrdnju da je Zapad pokušavao okrenuti Ukrajinu protiv Rusije od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

"Ako neko želi da liši državu suvereniteta i pretvori njene građane u vazale", rekao je, "počinje upravo revizijom istorije zemlje kako bi lišili ljude njihovih korijena i osudili ih na besvijest", što je nešto za šta kritičari kažu da sam Putin pokušava da učini Ukrajini.

*Uz izvještavanje Ukrajinskog servisa RSE

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG