Na nedavnoj konferenciji u Berlinu, više od 3.000 ljudi iz politike, biznisa i drugih sfera okupilo se kako bi razgovarali o obnovi u Ukrajini. Predsjednik Volodimir Zelenski nadao se da će osigurati milijarde obećanja za obnovu zemlje tokom - a posebno nakon - rata s Rusijom.
U februaru je studija koju su, između ostalih, naručili Kijev i Svjetska banka, pokazala da bi poslijeratna obnova Ukrajine koštala skoro 500 milijardi dolara.
Najveći simbol razaranja koje je na istoku Ukrajine izazvala ruska invazija pokrenuta u februaru 2022. je vjerovatno luka Mariupolj na Azovskom moru. Industrijski grad, koji je prije rata imao više od 400.000 stanovnika, pretrpio je opsežno uništenje nakon višemjesečnih borbi kada su ga ruske snage opkolile u proljeće 2022.
Borba za Mariupolj, deceniju kasnije
Ukrajinski zvaničnici iz ovog grada kažu da će njegova rekonstrukcija trajati 20 godina i koštati milijarde dolara.
Zamjenik gradonačelnika Serhij Orlov rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da gradske vlasti imaju plan posleratne obnove podeljen u nekoliko faza, od kojih prva podrazumijeva 154 projekta ukupne vrednosti oko 800 miliona evra. "Prema našoj računici, biće oko 250.000 ljudi u Mariupolju u roku od godinu dana nakon oslobođenja, a ovo je plan kako oživjeti stambenu, društvenu, kućnu infrastrukturu, transport i privatni biznis", kaže Orlov.
Kasnija faza uključuje urbanističko planiranje, kaže Orlov, ali je teško to učiniti bez da se boravi u gradu.
"Uzimajući u obzir činjenicu da pola Mariupolja ne postoji - i da više neće postojati kao prije - potrebno je imati novu prostornu viziju grada", kaže on. "Teško je to učiniti u potpunosti bez prisutnosti u gradu, ali možemo stvoriti arhitektonsku viziju."
S obzirom na činjenicu da ukrajinske snage nisu mogle povratiti mnogo teritorije od kontraofanzive u jesen 2022. godine, oslobađanje Mariupolja za sada se čini dalekom perspektivom. Ali Orlov kaže da trajanje ruske okupacije ne utiče na viziju rekonstrukcije. On ukazuje na čeličanu Azovstal, gdje su se posljednje trupe odupirale ruskoj opsadi.
"Fabrika Azovstal ima 11 kvadratnih kilometara, 1.100 hektara. Sada je u ruševinama. Okupatori ništa ne rade i neće. Iz ugla praktičnih projekata, ako želimo da izgradimo određene društvene sadržaje, a okupatori su tamo već napravili privatne tamo, to utiče na konkretan projekat, ali ne i na viziju razvoja grada, ne utiče na transformaciju i ovu novu urbanističku viziju", objašnjava Orlov.
Orlov kaže da gradski zvaničnici traže inspiraciju za druge gradove koji su prešli sa ekonomija koje se uglavnom zasnivaju na teškoj industriji u raznovrsnije i inovativnije industrije. On ukazuje na gradove u njemačkoj Rurskoj dolini, istočnoevropske gradove kao što su Ostrava i Košice u Češkoj, a posebno američki grad Pitsburg.
Šta su Rusi izgradili?
Neposredno nakon zauzimanja grada u maju 2022. godine, ruske vlasti su objavile planove za obnovu grada, prije svega stambene. Veliki broj radnika migranata doveden je na gradilišta. Prema Orlovu, Rusi su izgradili 50 visokih stambenih zgrada u Mariupolju -- samo 5 posto od onoga što je uništeno.
"Kada govorimo o razaranju, sigurno znamo da pola grada ne postoji. Zamislimo: u Mariupolju je prije rata bilo 2.200 visokih zgrada; 55 posto stanovnika živjelo je u dijelu sa visokim zgradama", Orlov kaže.
"Njih 50 posto više ne postoji, odnosno 1.100 objekata. Sedam stotina objekata je srušeno čak i sa temeljima - nisu samo uništeni, već potpuno demontirani, jer okupatori kriju ove ratne zločine."
Orlov kaže da će se, kada Mariupolj bude oslobođen, nove zgrade morati pregledati, a one koje su izgrađene nelegalno ili koje ne zadovoljavaju zakonske norme biće srušene.
Šta ljudi žele?
Vadim Bojčenko, gradonačelnik Mariupolja, uvjeren je da su ljudi jedan od najvažnijih faktora u ekonomskom oporavku Mariupolja, a sve dok je grad pod okupacijom mora se učiniti sve da Ukrajinci ostanu u Ukrajini.
"Ljudi su faktor akumulacije ovih resursa u vidu poreza. Ljudi su garant budućeg rasta ili ne privrede", kaže on.
Glavni faktor u povratku ljudi u zemlju je stanovanje, kaže Bojčenko. Izgradnja stanova za Ukrajince takođe je dio odupiranja ruskoj propagandi, smatra on.
"Hoće li ljudi ići u Mariupolj ako tamo izgradimo kvalitetne stanove? Naravno da će ići nakon deokupacije", kaže Bojčenko.
Navodi kako ljudi upadaju u rusku propagandnu zamku, njihove pozive da se vrate i da će okupatorske vlasti tamo brinuti o njima. Ljudi u Mariupolju, međutim, zaključuje on, trebaju dvije stvari: stanovanje i pravdu.
