Komisija za vanjske poslove Zastupničkog doma Parlamenta BiH razmatrala je dokument koji je dobila od Parlamenta Ukrajine putem Ambasade Ukrajine u BiH o deportaciji ukrajinske djece u Rusiju.
U dokumentu se upozorava na prisilnu deportaciju "više od 20.000 djece iz Ukrajine u Rusiju", od kako je u februaru 2022. počela ruska invazija na Ukrajinu.
Ovo je potvrdio za Radio Slobodna Evropa (RSE) član Komisije Saša Magazinović. Komisija je, navodi Magazinović, dokument "primila k znanju".
"O pismima se Parlament BiH ne izjašnjava", kazao je Magazinović na upit RSE da li će ova zakonodavna institucija raspravljati o sadržaju dokumenta iz ukrajinskog parlamenta.
Istovremeno, Magazinovićev kolega u Komisiji Safet Kešo za RSE kaže da bi ovaj dokument Ministarstvo vanjskih poslova BiH trebalo dodatno proučiti, pa "tek onda koordinirati prijedlog ili mjeru".
Prethodno je ovaj dokument dostavljen Ministarstvu vanjskih poslova BiH, te se odnosi na "zločine prisilnih deportacija ukrajinske djece koji su počinile Rusija i Bjelorusija".
U aktu, koji je u BiH stigao putem Ambasade Ukrajine, navedeno je da je Rusija "kao okupator počinila zastrašujuće zločine nad ukrajinskog djecom".
U ukrajinskom pismu ističe se, uz ostalo, da je, prema podacima Fonda UN za djecu, od početka ruske agresije na Ukrajinu poginulo više od 500 djece, dok ih je više od 950 povrijeđeno. Također, prema navodima iz ukrajinskog dokumenta, više od 400 smatra se nestalima.
"Gotovo 20.000 djece prisilno je deportovano u Rusiju sa privremeno okupiranih teritorija Ukrajine", navodi se u aktu upućenom BiH. Također, ističe se da više od 1.000 djece nalazi na teritoriji Bjelorusije, ruskog saveznika u ratu protiv Ukrajine.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine, Bosna i Hercegovina nema jedinstven stav o ratu i sankcijama prema Rusiji, jer predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik insistira na neutralnosti.
Bosna i Hercegovina se nekoliko puta pridružila sankcijama Evropske unije (EU) prema Ruskoj Federaciji putem Misije BiH u Bruxellesu, ali one nikada nisu stupile na snagu, jer ih nije odobrilo Vijeće ministara BiH.
Šta se još navodi u dokumentu?
Kako se navodi u dokumentu, djecu s okupiranih ukrajinskih teritorija ruske snage masovno deportuje od 2014. godine. Iz Parlamenta Ukrajine podsjećaju da je deportacija stanovništva zabranjena Ženevskom konvencijom o zaštiti civilnog stanovništva čiji je potpisnik i Rusija.
Nova istraga Sisteme, ruske istraživačke jedinice RSE-a, ustanovila je da su djeca iz Ukrajine poslata u najmanje 88 sirotišta ili sličnih socijalnih ustanova širom Rusije i Krima.
Dopis ukrajinskog parlamenta upućen je parlamentima i vladama stranih zemalja, te međunarodnim organizacijama, od kojih se traži odlučna osuda prisilne deporatacije ukrajinske djece.
Traže i sprječavanje nuklearne katastrofe u Zaporožju
Vlastima BiH iz ukrajinskog Parlamenta dostavljen je i akt u kojima ih obavještava o situaciji u nukleranoj elektrani u Zaporožju.
Elektranu Zaporožja kontrolira ruska državna kompanija Rosatom, ali njom upravlja ukrajinsko osoblje. Od septembra 2022. djelimično imaju pristup stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), tijela UN-a za nuklearni nadzor.
U aktu ukrajinskog parlamenta o elektrani Zaporožje, koji je upućen bh. vlastima 3. jula, navodi se kako se međunarodna zajednica treba suprotstaviti "nuklearnoj ucjeni Rusije".
Upozoreno je i na opasnost od "humanitarne i ekološke katastrofe, ne samo u Ukrajini već i u Evropi".
"Posljedice mogu biti ozbiljnije nego nakon katastrofe u Černobilu i Fukushimi", ističe se u dokumentu upućenom iz ukrajinskog parlamenta.
Upućen je poziv Ujedinjenim nacijama, Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, Evropskoj uniji, zemljama grupe G7, te parlamentima i vladama stranih zemalja da osude okupaciju te elektrane.
