Piše: Maria Horban i Maryana Sych
Sjećanja na rat u Ukrajini za Tetjanu Koševu su počeli sa zvukom eksplozija i sirenama za vazdušnu uzbunu kada su borci Hamasa upali u Aškelom, izraelski grad u koji se preselila u julu 2022. kako bi pobjegla istrajnom ruskom bombardovanju njenog rodnog grada Harkiva, na istoku Ukrajine.
Aškelon, udaljen sedam kilometara od Pojasa Gaze, bio je glavna meta invazije na Izrael koju je izvršio Hamas 7. oktobra.
Zajedno sa svoje troje djece, Koševa se isprva sklonila od napada na Aškelon u hodniku njene stambene zgrade, čitajući na telefonu da su "teroristi ušli u grad, da ubijaju ljude", rekla je. Porodica je konačno prešla u sklonište prije nego što su ih dobrovoljci idućeg dana odvezli u sat vremena udaljen napušteni stan pored Tel Aviva.
"Ovo je kao deja vu. Ovo sam već vidjela, već sam prošla ovo iskustvo", rekla je Koševa.
"Sjedila sam u podrumu u mom gradu", rekla je o Harkivu. "Tražila sam kola, volontere (za pomoć), odlazila sam. I, ponovo, bila je ista stvar. Ponovo, djeca. Ponovo, pakovanje torbi za 30 minuta. Sve se ponavljalo."
Ukrajinci koji su pobjegli u Izrael nakon ruske invazije na njihovuzemlju u februaru 2022. sada su se našli kako se prilagođavaju novom ratu. Neko napuštaju zemlju, raseljeni po drugi put u 20 mjeseci, dok drugi odlučno ostaju.
U gradu na sjeveru Izraela, Haifa, Katerija Sančenko rodom iz Kijeva, koja je napustila Ukrajinu nakon što je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022., preselila se u sklonište 7. oktobra.
"Sve me podsjeća na Ukrajinu kada je počeo veliki rat", rekla je navodeći neprestane TV prenose sa stručnjacima, vladinim glasnogovornicima i zvaničnicima ministarstva odbrane.
"Koliko možeš da izdržiš? Šta nije uredu sa ovim svijetom? Zašto, za dvije godine za redom u mom životu prolazim kroz rat po drugi put?", pitala je ona.
Osamnaest ukrajinskih državljana i Izraelu ubio je Hamas u naapadu 7. oktobra, dok je jedna osoba nestala, prema navodima iz ukrajinske ambasade.
Nejasno je koliko izbjeglica iz rata u Ukrajini se nalazi u Izraelu.
Oko 15.000 ukrajinskoh državljana je registrovano u ukrajinskoj ambasadi, ali ukrajinski ambasador Jevhen Kornijčuk je rekao da ta brojka "ništa ne znači" jer samo odražava broj onih koji su željeli da se registruju.
Takođe, može uključivati Ukrajince čiji dolazak u Izrael nije povezan sa agresijom Rusije na Ukrajinu.
"Generalno, broj naših državljana u Izraelu je ludnica", rekao je Korničuk. On procjenjuje da "oko pola miliona" članova zajednice koja govori ruski jezik u Izraelu dolazi iz Ukrajine.
Ambasadi jako nedostaje finansiranje i ograničena je u pružanju pomoći kod evakuacija, rekao je Korničuk, dodajući da neće prevoziti ukrajinske državljane nazad u Ukrajinu.
"Nemamo gdje da evakuišemo ljude u Ukrajini", izjavio je. "Nećemo transportovati ljude iz jednog rata u drugi. Naš glavni cilj je da izvedemo što je moguće više ljudi u kratkom vremenskom periodu."
Do 22. oktobra, četiri leta za evakuaciju Ukrajinaca napustilo je Izrael u pravcu Rumunije, noseći ukupno 515 ukrajinskih putnika, prema navodima ukrajinske ambasade.
Glasnogovornik rumunskog ministarstva inostranih poslova negirao je za Rumunski servis RSE tvrdnju koja se pojavila na društvenim mrežama da vlada Rumunije plaća ove letove.
Ukrajinska ambasada je rekla kako je ispregovarala nižu cijenu za evakuisane Ukrajince na komercijalnim letovima, između 415 i 450 eura po karti, za šta je rečeno da je "najniža cijena na tržištu".
Kornijčuk je izjavio da je pronašao sponzore sa sjedištem u Izraelu koji mogu riješiti "značajan dio" "problema" ambasade s ovim evakuacijama, očito upućujući na njegovu potragu za "mogućnostima finansiranja" za one koji ne mogu da su priušte da plate let.
Jedna od evakuisanih Oksana Sokolovska koja je otputovala u Rumuniju sa svoje troje djece prvim evakuacionim letom 14. i 15. oktobra, platila je oko 430 eura za kartu, rekla je da je dobila besplatan dvodnevni smještaj u hotelu u Rumuniji, ali je morala da kupuje karte za voz i autobus o svom trošku kako bi se vratila u Ukrajinu.
Ove poteškoće, međutim, nisu smanjile interes.
"Svakog dana, kako se rat zahuktava, sve je više ljudi koji žele [otići], a sve je manje prilika", rekla je Sokolovska.
Koordinator nevladinog Centra za pomoć izbjeglicama u Haifi, koji skrbi za oko 1.650 ukrajinskih, bjeloruskih, ruskih i drugih obitelji, zabrinut je da će rat Izraela i Hamasa pogoršati živote ukrajinskih izbjeglica.
U avgustu je izraelska vlada je najavila da će odobriti 100 miliona šekela (oko 246 miliona dolara) da se pokriju troškovi zdravstvenog osiguranja i drugih troškova za 83.000 Ukrajinskih izbjeglica do kraja 2023., kako je javio izraelski informativni medij Ynet.
Ali novi rat bi mogao da preusmjeri fondove i pažnju.
"U nekim malim gradovima, izbjeglice mogu biti ostavljeni bez ičega", rekla je Tetjana Mihaljenko, jedna od 15 koordinatora u centru. "Sada su svi napori usmjereni na novac i vojsku i ljude na jugu Izraela koji su takođe izgubili sve."
Ukrajinske izbjeglice počele su da dolaze u Centar za pomoć izbjeglicama, rekla je Mihaljenko, nekoliko dana od pokretanja ruske invazije.
Mihaljenko koja je rodom iz Harkiva, emigrirala je u Izrael 2019., ne vjeruje da sve ukrajinske izbjeglice koje dolaze u centar planiraju da napuste Izrael.
"Razumijemo da će se rat u Ukrajini završiti, ali ne znamo ko će se od njih vratiti", rekla je. "Ima ljudi koji nemaju gdje da se vrate u Ukrajini, zato želimo da imaju mjesto na koje mogu da dođu."
Smješten u dvospratnici centar obezbjeđuje kupone za hranu, odjeću i različite kurseve, sarađuje sa ukrajinskom ambasadom, pokušava da osigura da se "ljudi ne izgube" tokom prilagođavanja na Izrael.
"Ne želimo da dijelimo samo hljeb i odjeću", rekla je Mihaljenko.
Više od 70 volontera pakuje donacije u hrani, kao što su slatkiši i povrće, do drugih 20 volontera dostavlja pakete porodicama ili prebacuje starije osobe kod ljekara. Volonteri koji govore hebrejski pomažu kod prevoda i pomaže kod traženja posla i smještaj. Advokati daju besplatne konsultacije.
Za približno 260 Ukrajinaca u Gazi koja je razrušena neprekidnim vazdušnim napadima Izraela i suočava se sa nedovoljnim dostavama hrane, vode i medikamenata, prilagođavanje može biti mnogo teže.
Jedan Ukrajinac je poginuo u Gazi dok je najmanje jedan ranjen, prema navodima ukrajinske ambasade u Izraelu.
Većina Ukrajinaca u Gazi su žene koje su se udale za Palestince, tamo su živjele godinama i imaju djecu koja se potencijalno sa njima mogu evakuisati, rekao je ukrajinski ambasador u Egiptu, MIkola Nehornij.
S obzirom na relativno nizak standard života u Gazi, Ukrajina će "vjerovatno" finansirati čarter letove koji će evakuisati ljude iz Egipta u neku od država koja se graniči sa Ukrajinom, što može biti Mildavija, Rumunija ili Poljska, rekao je ambasador. Takođe će platiti dio troškova transporta evakuisanih preko Egipta na njihove letove, rekao je on.
Ali, iako se granica između Egipta i juga Gaze otvorila 21. oktobra kako bi prošlo 20 kamiona humanitarne pomoći, i dalje ostaje zatvorena za strane državljane i druge pojedince koji se nadaju da će se evakuisati sa palestinske teritorije.
Do 24. oktobra, nije bilo najava o letovima za evakuacije iz Egipta.
Facebook Forum