Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da bi sporazum između Kijeva i pobunjenika mogao da bude postignut do petka, i da su njegovi i pogledi ukrajinskog predsjednika Petro Porošenka o političkom rješenju za ukrajinsku krizu “veoma bliski”.
Istovremeno, američki predsjednik Barack Obama je izjavio u Tallinu:
"Nije moguće postići dogovor o obustavi sukoba na istoku Ukrajine sve dok Rusija šalje svoje trupe kao pomoć separatistima."
Kako je rekao američki predsjednik, borbe na istoku Ukrajine su "ruska agresija" i "Rusija mora priznati da je strana u konfliktu i preduzeti iskrene korake" za deeskalaciju krize.
NATO mora pomoći jačanje ukrajinske vojske, smatra Obama.
Putin je novinarima u mongolskom glavnom gradu Ulan Batoru, potvrdio da je razgovarao s Porošenkom.
Naši pogledi o putevima razješenja konflikta, meni se čini, su veoma bliski."
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk odbacio je prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina za uspostavljanje mira u Ukrajini, rekavši da je to pokušaj da se “prevari Zapad uoči samita NATO” i izbjegnu nove sankcije protiv Moskve.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je da se nada da će mirovni proces početi u petak u Minsku i pozvao političare da podrže pregovore.
“Narod Ukrajine u potpunosti je posvećen miru, dok političari žele da se igraju rata”, dodao je Porošenko.
Prethodno je iz ureda ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka je saopćeno da je postignut dogovor o stalnom prekidu vatra na istoku Ukrajine, što je Putinov ured nakon toga demantirao, jer, kako je Putinov glasnogovornik istaknuo, „Rusija nije dio ukrajinskog konflikta“.
Stanje u Ukrajini i zabrinutost baltičkih država zbog ruskih akcija bile su teme susreta Obame i baltičkih lidera u Talinu.
Obama je izrazio solidarnost s baltičkim zemljama članicama NATO-a tokom posjete Estoniji, gdje se susreo sa predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom i liderima Latvije i Litvanije, bivšim sovjetskim državama koje su pristupile NATO-u prije deset godina.
Illves je nakon razgovora s američkim kolegom ponovio da se u Ukrajini radi o ruskoj agresiji:
“Rusija mora priznati svoju ulogu u konfliktu i poduzeti korake kako bi došlo do deeskalcije sukoba“, rekao je Illves.
Obamin posjet baltičkim zemljama uoči samita NATO-a znak je potpore Washingtona i vojnog saveza regionu koji se plaši Putinovih namjera koje je lako iščitati iz ukrajinskog primjera.
Američki predsjednik je potvrdio ostvarenje inicijative čvršćim vezama sa istokom Evrope koju je iznio tokom posjeta Varšavi u martu.
“Danas mogu potvrditi da će ta inicijativa značiti dodatne zračne jedinice i borbene avione za vježbe koje će se održavati u sjevernobaltičkom regionu. Dogovorili da je idealna lokacija baza Amari, ovdje u Estoniji”, rekao je Obama.
Kriza u Ukrajina bez dvojbe će dominirati na summitu NATO-a koji slijedi u Walesu 4. i 5 septembra. Očekuje se odluka o uvođenju brzih interventnih snaga koje bi bile stacionirane u članicama Alijanse uz granicu s Rusijom.
Evropska unija najavila je snažnije sankcije protiv Rusije za 5. septembra, ako Moskva ne prestane podržavati separatiste na istoku Ukrajine. Rusija sve negira, iako postoje dokazi o prisutnosti ruskih vojnika na ukrajinskom teritoriju.
Nove sankcije će proširiti zabranu ruskim bankama da posuđuju kapital na evropskom financijskom tržištu u ime ruskih državnih tvrtki. Pojačati će se zabrana prodaje energetske i druge tehnologije kako za vojnu tako i civilnu upotrebu.
Razmatra se mogućnost da se na listi nepoželjnih pojedinaca nađe i ruski ministar obrane Sergej Šojgu, ali i moguće je ograničenje sportske i kulturne suradnje.
Moskovske igre sa primirjem, pa njegovim negiranjem, uz primjedbu da Moskva nema veza sa konliktom u Ukrajini, sastancima, telefonskim razgovorima, prijetnjama, pa negiranjem tih prijetnji, su potezi koja Moskva koristi od početka sukoba u Ukrajini u kojem je od aprila poginulo više od 2.600 ljudi.
