Zbog nepoštivanja tenderskih procedura i Zakona o javnim nabavkama, građani Bosne i Hercegovine godišnje izgube oko pola milijarde maraka koje odlaze u privatne džepove - procjena je udruženja Tender. Prošle godine Agenciji za javne nabavke BiH podneseno je gotovo 1.500 žalbi, od čega je za oko 750 slučajeva presuđeno u korist strane koja se žalila na ishod tendera. Kazne su, međutim, izostale.
Namiještanje tendera i kršenje Zakona o javnim nabavkama oblast je u kojoj je Bosna i Hercegovina među vodećim zemljama u Evropi. Potvrđuje to i neslavan skor žalbi podnesenih Agenciji za javne nabavke - u 50 odsto slučajeva nezakonitosti i nepravilnsti u tenderskim procedurama su potvrđene. U udruženju Tender kažu da Zakon o javnim nabavkama ima puno nedostataka, ali ističu da je osnovni problem što se on, zapravo, ne provodi. Kršenje zakona počinje već u samoj pripremi tenderske dokumentacije, kaže sekretar udruženja Tender Igor Vukajlović.
„Stavljaju se neprimjereni kriteriji, kao što je kriterij rok plaćanja od 30 posto, znači ponuda se boduje povoljnije za 30 posto ako je dat duži rok plaćanja, i onda se daju rokovi plaćanja nerealni, od godinu, dvije dana, a poslije se u dogovoru sa ugovornim organima takve javne nabavke plaćaju odmah, ili čak i avanas - kad već prođe ponuđač s kojim je sklopljen dil,“ kaže Vukajlović.
Neprimjereni kriteriji za kvalifikaciju ponuđača često upućuju na to da se tenderi prilagođavaju tačno određenim privrednim subjektima. Vukajlović objašnjava da je najveći obim korupcije, ipak, prilikom plaćanja. Tako je česta praksa u BiH da se aneksima ugovora prvobitna vrijednost posla naknadno višestruko uvećava.
„Mi smo imali najskoriji primjer u Centru za predškolsko, gdje je tim aneksom ugovora dignuta cijena za 360 posto, a za neke robe je dignuta i do hiljadu puta cijena,“ navodi on.
Namiještanje tendera u BiH iz godine u godinu sve je češći slučaj. Prošle godine upućeno je za oko 30 odsto više žalbi nego 2008. Ali cifra od 1.467 prošlogodišnjih žalbi prijeti da bude potučena ove godine. Do sredine ovog mjeseca primljeno je 960 žalbi, kaže predsjednik Komisije za rješavanje žalbi Amir Pilav. On, međutim, ne komentariše da li je uzrok sve većem broju žalbi činjenica da kazne izostaju.
„Izrečena je u prošloj godini jedana novčana kazna u visini od 1.000 KM, s obzirom da zakon predviđa da se može izreći maksimalno novčana kazna do 4.000 KM,“ kaže Pilav.
Primeri potpunog izostanka kontrole
Srđan BlagovčaninAli zakon takođe predviđa mogućnost da kada ponuđač koji nije prošao na tenderu dokaže da je tender namješten - može zatražiti naknadu štete u visini iznosa pripreme ponude ili 10 odsto ponuđene cijene. Kancelarija za žalbe, međutim, nije donijela nijedno takvo rješenje. U organizaciji Transparency International BiH kažu da su uočili probleme u radu Komisije za žalbe, koja treba da kontroliše provođenje Zakona o javnim nabavkama. Izvršni direktor Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin navodi primjere apsurda i potpunog izostanka kontrole u oblasti javnih nabavki.
„Kao što je situacija bila sa izgradnjim zgrade SIPE gdje je firma koja je dobila tender da gradi tu zgradu praktično bila predmetom istrage SIPE u tom periodu,“ rekao je Blagovčanin.
Kontrola kompanija prije izlaska na tendere - uobičajena je praksa u svijetu, ističe Blagovčanin i objašnjava da postoje tzv. crne liste firmi koje su kršile zakone i koje su na taj način obilježene, te ne mogu da učestvuju na tenderima. U Bosni i Hercegovini, s druge strane, postoji lista favorizovanih kompanija.
„I imamo situaciju da u svakoj oblasti nekoliko kompanija koje su bliske vlastima u pravilu dobijaju sve poslove kada je u pitanju sklapanje javnih nabavki,“ zaključuje Srđan Blagovčanin.
Kao oblast u kojoj je kršenje Zakona o javnim nabavkama duboko ukorijenjeno, on navodi izvođenje građevinskih radova. U udruženju Tender ističu da je nabavka lijekova i medicinske opreme u javnim zdravstvenim ustanovama takođe pod plaštom korupcije.
Izostanak rada kontrolnih organa u toj oblasti daje za pravo jednom aforističaru koji je rekao: “Korupciji ne možemo stati u kraj. Kod nas od nje sve počinje.”
Namiještanje tendera i kršenje Zakona o javnim nabavkama oblast je u kojoj je Bosna i Hercegovina među vodećim zemljama u Evropi. Potvrđuje to i neslavan skor žalbi podnesenih Agenciji za javne nabavke - u 50 odsto slučajeva nezakonitosti i nepravilnsti u tenderskim procedurama su potvrđene. U udruženju Tender kažu da Zakon o javnim nabavkama ima puno nedostataka, ali ističu da je osnovni problem što se on, zapravo, ne provodi. Kršenje zakona počinje već u samoj pripremi tenderske dokumentacije, kaže sekretar udruženja Tender Igor Vukajlović.
„Stavljaju se neprimjereni kriteriji, kao što je kriterij rok plaćanja od 30 posto, znači ponuda se boduje povoljnije za 30 posto ako je dat duži rok plaćanja, i onda se daju rokovi plaćanja nerealni, od godinu, dvije dana, a poslije se u dogovoru sa ugovornim organima takve javne nabavke plaćaju odmah, ili čak i avanas - kad već prođe ponuđač s kojim je sklopljen dil,“ kaže Vukajlović.
Neprimjereni kriteriji za kvalifikaciju ponuđača često upućuju na to da se tenderi prilagođavaju tačno određenim privrednim subjektima. Vukajlović objašnjava da je najveći obim korupcije, ipak, prilikom plaćanja. Tako je česta praksa u BiH da se aneksima ugovora prvobitna vrijednost posla naknadno višestruko uvećava.
„Mi smo imali najskoriji primjer u Centru za predškolsko, gdje je tim aneksom ugovora dignuta cijena za 360 posto, a za neke robe je dignuta i do hiljadu puta cijena,“ navodi on.
Namiještanje tendera u BiH iz godine u godinu sve je češći slučaj. Prošle godine upućeno je za oko 30 odsto više žalbi nego 2008. Ali cifra od 1.467 prošlogodišnjih žalbi prijeti da bude potučena ove godine. Do sredine ovog mjeseca primljeno je 960 žalbi, kaže predsjednik Komisije za rješavanje žalbi Amir Pilav. On, međutim, ne komentariše da li je uzrok sve većem broju žalbi činjenica da kazne izostaju.
„Izrečena je u prošloj godini jedana novčana kazna u visini od 1.000 KM, s obzirom da zakon predviđa da se može izreći maksimalno novčana kazna do 4.000 KM,“ kaže Pilav.
Primeri potpunog izostanka kontrole
„Kao što je situacija bila sa izgradnjim zgrade SIPE gdje je firma koja je dobila tender da gradi tu zgradu praktično bila predmetom istrage SIPE u tom periodu,“ rekao je Blagovčanin.
Kontrola kompanija prije izlaska na tendere - uobičajena je praksa u svijetu, ističe Blagovčanin i objašnjava da postoje tzv. crne liste firmi koje su kršile zakone i koje su na taj način obilježene, te ne mogu da učestvuju na tenderima. U Bosni i Hercegovini, s druge strane, postoji lista favorizovanih kompanija.
„I imamo situaciju da u svakoj oblasti nekoliko kompanija koje su bliske vlastima u pravilu dobijaju sve poslove kada je u pitanju sklapanje javnih nabavki,“ zaključuje Srđan Blagovčanin.
Kao oblast u kojoj je kršenje Zakona o javnim nabavkama duboko ukorijenjeno, on navodi izvođenje građevinskih radova. U udruženju Tender ističu da je nabavka lijekova i medicinske opreme u javnim zdravstvenim ustanovama takođe pod plaštom korupcije.
Izostanak rada kontrolnih organa u toj oblasti daje za pravo jednom aforističaru koji je rekao: “Korupciji ne možemo stati u kraj. Kod nas od nje sve počinje.”
