Dvadeset dva dana nakon izricanja kazne doživotnog zatvora Radovanu Karadžiću, predstavnici dvanaest udruženja koja okupljaju žrtve rata u Bosni i Hercegovini sastali su se u utorak u Sarajevu, kako bi razmotrili naredne korake, koji bi trebalo, kako kažu, da dovedu do toga da se preispita i ukine nasljeđe koje je ostalo iza Karadžićeve politike.
Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu, izreklo je 20. juna kaznu doživotnog zatvora bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i vrhovnom komandantu Vojske RS-a Radovanu Karadžiću. Danski sudija Vagn Joensen je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.
Implementaciju presude Radovanu Karadžiću udruženja koja okupljaju žrtve rata u Bosni i Hercegovini tražiće, poručili su danas, i od međunarodnih i od domaćih institucija. Oni će, kako su najavili, pokrenuti inicijativu prema domaćim i međunarodnim institucijama radi zaštite pravne istine, prava žrtava i zaustavljanja prakse negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti i veličanja njihovih izvršilaca.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da nakon konačne presude Radovanu Karadžiću ništa više nije isto, te da žrtve u BiH žele ukinuti sve ono što je nastalo na etničkom čišćenju, genocide i istrebljenju.
"Moramo ići korak po korak, moramo vidjeti šta je to realno u današnjim okolnostima i šta mi to možemo uraditi da bi postigli svoj cilj. Naravno da je nama krajnji cilj dovođenje države u red. Dvadeset godina se borimo za svoja prava i upravo zbog neuređenosti države mi ta prava ne možemo ostvariti. I, naravno, brisanje svih tih posljedica tog zločina, uključujući naravno i Republiku Srpsku (RS) i ona je je dio tog sistema koji je nastao", kaže Tahirović.
Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, na konferenciji za novinare nakon sastanka, naveo je da će organizacije koje okupljaju žrtve rata preko Ujedinjenih nacija i ostalih međunarodnih institucija učiniti sve da se preispita nasljeđe Radovana Karadžića.
"Sada bi trebale neke stvari da se promijene. Pod zastavom i grbom Radovana Karadžića učinjen je strašan zločin u BiH i strašan genocid. Ista ta zastava, isti taj grb, iste institucije koje je Karadžić stvorio danas su naslijeđene. Ako ovako ostane stanje, onda je potpuno Karadžić upravo kada je poslao poruku iz Haga prvi dan nakon presude 'Ja sam pobjednik. Pobjednik je RS", dodao je on.
Mešković je kazao i kako će od obrazovnih institucija u BiH tražiti da se u bh. udžbenike uvedu zvanične presude Haškog tribunala, ali i da će insistirati da bošnjački političari, za koje kažu da su inertni kada je u pitanju zaštita žrtava rata, budu konkretniji i da zaštite svoje građane i BiH.
Nura Begović iz Udruženja građana Žene Srebrenice kaže kako će jedna od inicijativa biti i poseban status za Srebrenicu.
"Uputićemo jedno pismo svim institucijama BiH koje su nadležne, da se Srebrenica proglasi distriktom, da bude kao Distrikt Brčko, da ne dođe jednog dana i da ne bude osveta i na one koščice koje su ukopane u memorijalnom centru", navela je Begović.
Mirsad Duratović, predsjednik Saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, navodi da žele da pošalju poruku i domaćim institucijama, ali i međunarodnoj zajednici, da pokreću procedure da se sva nepravda koja je nastala na genocidu, progonu civila i udruženom zločinačkom poduhvatu mora izbrisati.
"Takođe očekujemo od domaćih institucija, ali i međunarodne zajednice da uvaže naše zahtjeve i našu inicijativu i na taj način poslati poruku svim fašistima svijeta da preko genocida, udruženog zločinačkog poduhvata i progona stanovništva, ne mogu nigdje na ovoj našoj planeti praviti državu", kazao je Duratović.
Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece u opkoljenom Sarajevu Fikret Grabovica je podsjetio je da se u pravosnažnoj presudi Karadžiću propustila prilika da se donese presuda za udruženi zločinački poduhvat.
"Ponovo, Srbija je ostala bez odgovornosti i saprala je svoju odgovornost za agresiju na BiH. Presuda kojom je potvrđen genocid u Srebrenici znamo da se u dijelu BiH, u manjem entitetu, permanentno negira i trebalo bi pod hitno da se pokrene inicijativa o donošenju zakona o negiranju genocida, jer je to završna faza genocida i uvod u još veće zločine koji bi se mogli dogoditi", kazao je on.
Kada Hotić iz udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa kazala je da predstavnici ovih udruženja hoće i traže od odgovornih političara, prvenstveno bošnjačkih, da se "po presudama vrate stvari u prvobitno stanje".
Facebook Forum