Tri međunarodne i dvije unutrašnje putničke željezničke linije u BiH su ukinute. Željeznice FBiH tvrde kako ne mogu više finansirati održavanje putničkog saobraćaja, te da ove linije donose konstantne gubitke. Vlada FBiH šuti, dok su građani ogorčeni. Prije rata su vozovi prevozili i do 13 miliona putnika, a danas su željezničke stanice uglavnom puste.
Željeznička linija Sarajevo - Budimpešta ukinuta je 9. decembra. Prema novom redu vožnje, Željeznica Federacije BiH za 2012./2013. godinu, osim linije Sarajevo - Budimpešta, ukida se i linija za Beograd, te noćni voz za Zagreb. Mnogi građani BiH koji se trenutno nalaze u Budimpešti ostali su zatečeni ovom odlukom i sada ne znaju kako da se vrate u Sarajevo. Za povratnu kartu platili su više od 50 eura, a sada ne mogu da se vrate kući. Jedan od njih je Enes. Domaćim bh medijima poslao je poruku elektronskom poštom u kojoj stoji:
"Trojica prijatelja i ja kupili smo 13. 11. povratne karte Sarajevo - Budimpešta -Sarajevo, odakle smo imali let za Bangkok. Karte važe do 13. decembra, a sada se nalazimo u situaciji da se ne možemo vratiti kući. Kakva je ovo država? Kakva je ovo politika? Prodaju povratne karte do zadnjeg dana bez upozorenja i ostave te u Budimpešti na cjedilu?”
Enesov brat, koji je u BiH, kontaktirao je Željeznice FBiH i dobio, kako navodi naš sagovornik, drzak odgovor:
“Povratka novca niti nadoknade troškova nema. Tužite vladu. Ne možemo vam pomoći, niti imamo načina da vas prebacimo do Sarajeva.”
Ukidanjem jedine željezničke putničke linije na području Unsko-sanskog kantona građani su ogorčeni.
Od 1. decembra 2012. godine ukinuti su putnički vozovi na relaciji Bihać - Bosanski Novi i Tuzla - Brčko. Glasnogovornica Željeznica FBiH Senka Račić o razlozima ukidanja kaže:
„Razlog ukidanja tih linija u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju jeste nemogućnost Željeznica Federacije da i dalje snose izuzetno visoke troškove koje su proizvodile te linije.“
Nesufinansiranje ovog saobraćaja od strane kantonalne vlade, tvrde u Željeznicama FBiH, uzrok je gubitaka i moralo je dovesti do gašenja putničke linije Bihać -Bosanski Novi. Premijer ovog kantona Hamdija Lipovača kaže kako kantonalna vlada ne bježi od obaveza, ali smatra da su posrijedi ipak političke igre:
„Mislim da je ovo politička odluka koja je reflektirana sa federalnog nivoa, a to je da su parlamentarna većina na čelu sa SDP-om i federalni premijer zatražili ostavku gospodina Osmanagića i on je htio da se na takav način osveti SDP-ovim kantonima, između ostalih prvo Unsko-sanskom kantonu.“
Za finansiranje infrastrukture Vlada FBiH izdvaja oko 10 miliona eura, a po zakonima i ugovoru trebala bi izdvajati oko 30 miliona eura. Generalni direktor Željeznica FBiH Nedžad Osmanagić ističe da kompanije posluje s gubicima iz godine u godinu upravo zahvaljujući nemaru države:
„Država je dužna po zakonu da finansira svoju infrastruktrur, a to su i željeznice, a ona to ne radi. Ona to danas radi sa jednom šestinom od ukupnog prihoda koji željeznice ostvare.“
Daleke 1910. godine Direkcija bh. zemaljskih željeznica raspolagala je sa nešto više od hiljadu kilometra uskotračne željezničke mreže. Ni stoljeće od toga BiH se nije mnogo odmakla. Danas ima 1.030 kilometara pruge, a željezničke stanice su uglavnom puste.
Novinarka Rubina Čengić smatra kako je ukidanje postojećih putničkih linija ekonomski neopravdano:
„Koliko je znam, preduslov je da nađeš dodatni izvor zarade, a ne da ukidaš i onaj koji postoji. Mislim da sanacija stanja u željezničkim preduzećima u BiH neće uspjeti ako se bude zasnivala na ukidanju linija.“
Ranije su bosanskohercegovačke željeznice godišnje prevozile blizu 350.000 tona robe. Trinaest miliona prevezenih putnika bio je prosjek prijeratnih godina. Fakat je i da je 25 posto tranzitnog saobraćaja kroz BiH išlo prugom. Danas tranzitni saobraćaj gotovo i ne postoji. Iako bi prevoz roba željeznicama bio jeftiniji, kamionski saobraćaj ipak je zastupljeniji. Rubina Čengić smatra kako je to još jedan od pokazatelja loših poteza bh. vlasti:
„Ako do kraja banalizujemo stvari, onda možemo zaključiti da kamionsku lobi uništava željeznicu, ali to više nije do kamionskog lobija, nego je do naših vlasti koje nisu u stanju da zaštite željeznicu, koja je državno dobro, koja je državno preduzeće.“
Kako pomoći Željeznicama Federacije, te odakle namaći neophodna sredstva još uvijek se ne zna. Opet, sva rješenja, doduše kratkoročna, ovise od kredita MMF-a.
Željeznička linija Sarajevo - Budimpešta ukinuta je 9. decembra. Prema novom redu vožnje, Željeznica Federacije BiH za 2012./2013. godinu, osim linije Sarajevo - Budimpešta, ukida se i linija za Beograd, te noćni voz za Zagreb. Mnogi građani BiH koji se trenutno nalaze u Budimpešti ostali su zatečeni ovom odlukom i sada ne znaju kako da se vrate u Sarajevo. Za povratnu kartu platili su više od 50 eura, a sada ne mogu da se vrate kući. Jedan od njih je Enes. Domaćim bh medijima poslao je poruku elektronskom poštom u kojoj stoji:
"Trojica prijatelja i ja kupili smo 13. 11. povratne karte Sarajevo - Budimpešta -Sarajevo, odakle smo imali let za Bangkok. Karte važe do 13. decembra, a sada se nalazimo u situaciji da se ne možemo vratiti kući. Kakva je ovo država? Kakva je ovo politika? Prodaju povratne karte do zadnjeg dana bez upozorenja i ostave te u Budimpešti na cjedilu?”
Enesov brat, koji je u BiH, kontaktirao je Željeznice FBiH i dobio, kako navodi naš sagovornik, drzak odgovor:
“Povratka novca niti nadoknade troškova nema. Tužite vladu. Ne možemo vam pomoći, niti imamo načina da vas prebacimo do Sarajeva.”
Ukidanjem jedine željezničke putničke linije na području Unsko-sanskog kantona građani su ogorčeni.
Od 1. decembra 2012. godine ukinuti su putnički vozovi na relaciji Bihać - Bosanski Novi i Tuzla - Brčko. Glasnogovornica Željeznica FBiH Senka Račić o razlozima ukidanja kaže:
„Razlog ukidanja tih linija u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju jeste nemogućnost Željeznica Federacije da i dalje snose izuzetno visoke troškove koje su proizvodile te linije.“
Nesufinansiranje ovog saobraćaja od strane kantonalne vlade, tvrde u Željeznicama FBiH, uzrok je gubitaka i moralo je dovesti do gašenja putničke linije Bihać -Bosanski Novi. Premijer ovog kantona Hamdija Lipovača kaže kako kantonalna vlada ne bježi od obaveza, ali smatra da su posrijedi ipak političke igre:
„Mislim da je ovo politička odluka koja je reflektirana sa federalnog nivoa, a to je da su parlamentarna većina na čelu sa SDP-om i federalni premijer zatražili ostavku gospodina Osmanagića i on je htio da se na takav način osveti SDP-ovim kantonima, između ostalih prvo Unsko-sanskom kantonu.“
Za finansiranje infrastrukture Vlada FBiH izdvaja oko 10 miliona eura, a po zakonima i ugovoru trebala bi izdvajati oko 30 miliona eura. Generalni direktor Željeznica FBiH Nedžad Osmanagić ističe da kompanije posluje s gubicima iz godine u godinu upravo zahvaljujući nemaru države:
„Država je dužna po zakonu da finansira svoju infrastruktrur, a to su i željeznice, a ona to ne radi. Ona to danas radi sa jednom šestinom od ukupnog prihoda koji željeznice ostvare.“
Daleke 1910. godine Direkcija bh. zemaljskih željeznica raspolagala je sa nešto više od hiljadu kilometra uskotračne željezničke mreže. Ni stoljeće od toga BiH se nije mnogo odmakla. Danas ima 1.030 kilometara pruge, a željezničke stanice su uglavnom puste.
Novinarka Rubina Čengić smatra kako je ukidanje postojećih putničkih linija ekonomski neopravdano:
„Koliko je znam, preduslov je da nađeš dodatni izvor zarade, a ne da ukidaš i onaj koji postoji. Mislim da sanacija stanja u željezničkim preduzećima u BiH neće uspjeti ako se bude zasnivala na ukidanju linija.“
Ranije su bosanskohercegovačke željeznice godišnje prevozile blizu 350.000 tona robe. Trinaest miliona prevezenih putnika bio je prosjek prijeratnih godina. Fakat je i da je 25 posto tranzitnog saobraćaja kroz BiH išlo prugom. Danas tranzitni saobraćaj gotovo i ne postoji. Iako bi prevoz roba željeznicama bio jeftiniji, kamionski saobraćaj ipak je zastupljeniji. Rubina Čengić smatra kako je to još jedan od pokazatelja loših poteza bh. vlasti:
„Ako do kraja banalizujemo stvari, onda možemo zaključiti da kamionsku lobi uništava željeznicu, ali to više nije do kamionskog lobija, nego je do naših vlasti koje nisu u stanju da zaštite željeznicu, koja je državno dobro, koja je državno preduzeće.“
Kako pomoći Željeznicama Federacije, te odakle namaći neophodna sredstva još uvijek se ne zna. Opet, sva rješenja, doduše kratkoročna, ovise od kredita MMF-a.
