Apelacioni sud šansa za pravosuđe BiH

U parlamentarnu proceduru bi do marta trebalo da bude upućen prijedlog zakona o osnivanju apelacionog suda BiH, sukladno preporukama Evropske komisije i strukturnalom dijalogu o reformi pravosuđa u BiH.

Inicijativu za osnivanje apelacionog suda BiH kao žalbenog suda na odluke Suda BiH podržala je još 2008. godine radna grupa Ministarstva pravde BiH. Pitanje je ponovno aktualizirano u okviru strukturnog dijaloga o reformi pravosuđa.

U Ministarstvu pravde BiH potvrdili su kako bi se, sukladno preporukama Evropske komisije, nacrt zakona o apelacionom sudu BiH u parlamentarnoj proceduri trebao naći do novog sastanka u okviru strukturnog dijaloga koji bi se, prema riječima sekretara Ministarstva pravde Jusufa Halilagića, trebao održati početkom narednog mjeseca:

„Vi imate strukturalni dijalog na kome donesete odluku da se do sljedećeg strukturalnog dijaloga zakon mora dostaviti u parlamentarnu proceduru. I mi jesmo pripremili zakon. Nadležnost Apelacionog odjeljenja Suda se zna i mi smo to uradili. Identična je nadležnost, nismo mi ništa novo ubacivali“, kaže Halilagić.

Sud BiH je struktuiran tako da žalbe na njegove odluke rješava Apelaciono odjeljenje istog suda. Sudije dijele isti prostor, zajednički donose interne akte i zajednički odlučuju o zahtjevima za izuzeće na opštoj sjednici.

U prijedlogu, koji će biti dostavljen parlamentarcima na razmatranje, apelacioni sud biće odvojena, nezavisna institucija, koja ipak neće imati proširene nadležnosti u odnosu na sudove u entitima.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milorad Novković pozdravlja osnivanje apelacionog suda, dok upozorava kako praksa u svijetu ne poznaje da se u okviru jednog suda odlučuje i u prvostepenom i u žalbenom postupku, što je sada slučaj sa Sudom BiH.

„To nema nigdje u svijetu - apelaciono odjeljenje u istom sudu da budu i prvostepeni i drugostepeni postupak, tada po mojoj procejni nema sud ni unutrašnje ni vanjske nezavisnosti“, navodi Milorad Novković.

Prvo zahtjev iz RS

U ranijim izjavama, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso podvukla je da se protivi osnivanju apelacionog suda bez proširene nadležnosti, odnosno bez odlučivanje u drugom i trećem stepenu po žalbama na odluke entitetskih sudova i predmetima ratnog zločina. Kreso smatara da je potrebno osnivanje novog, vrhovnog suda:

„Smatram da u najmanju ruku mora postojati državni sud, koji ne mora nositi naziv vrhovni sud, koji ima nadležnost da donosi jedinstveno tumačenje državnih zakona. Ovim bismo odmah prevazišli problem u primjeni Krivičnog zakona BiH, s kojim se mi susrećemo u predmetima ratnih zločina, zbog kojeg se BiH trenutno nalazi pred Sudom u Strazburu.“

Iako još nema prijedloga konkretnog rešenja u vezi sa pitanjem apelacionog suda, stav Republike Srpske jeste da Sud BiH ne treba da odlučuje o žalbama na svoje provostepene odluke, ali i da apelacioni sud ne može imati proširene nadležnosti.

Savjetnik ministra pravde RS Nikola Kovačević dodaje kako će ovo pitanje ipak sačekati završetak izjašnjavanja parlamentaraca o zahtjevu iz RS za ukidanjem Suda i Tužilaštva BiH:

„Nije uputno da idu dva zakona istovremeno. Ja vam mogu reći moj stav da ne može jedan sud odlučivati i u prvom i u drugom stepenu. Dakle, mora se tu naći rješenje. Kakvo će to rješenje biti, ostaje da se vidi“, kaže Nikola Kovačević.

Šefik Džaferović, zastupnik SDA u PS BiH, s druge strane podvlači:

„Ako je to nešto što ima ingerencije vrhovnog suda BiH, onda možemo o tome razgovarati. Ali ukoliko je to nešto što će sadašnje, postojeće apelaciono odjeljenje Suda BiH samo izdvojiti u posebnu cjelinu, mislim da je to nepotrebno i da je onda samo bespotrebno trošenje sredstava.“

Prema Dejtonskom sporazumu redovno pravosuđe je u nadležnosti entiteta. Za izmjenu ove nadležnosti potrebna je saglasnost i sporazum entiteta, te politička volja koje u BiH za sada ne postoji, kaže Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda Federacije i član radne grupe državnog Ministarstva pravde.

„Ja sam pristalica teorije kompromisa, dakle daj šta možeš da imaš. Daj nam jedno sudsko tijelo na nivou države koje će funkcionisati na takav način da daje legalitet onima ispod. U Sudu BiH se pojavljuje veliki problem, izgleda da je kod njih dosta trvenja bilo oko toga kako to da sudije istog suda budu malo u prvom stepenu, malo u drugom stepenu. I to je prilično neuobičajeno, van nekih standarda koje se traže o odvojenosti niže i višestepenog suda. Stoje argumenti gospođe Kreso da je to skupo, da je ovako, da je onako, ali skupo je sve“, navodi Amir Jaganjac.

Jaganjac dodaje kako na nivou države treba postojati tijelo koje će predstavljati krovni sud redovnih sudova. Apelacioni sud, kako zaključuje, jeste minimum koji ipak treba prihvatiti.