Bezvizni režim država Zapadnog Balkana sa evropskim prostorom ostaje i dalje na snazi, poručeno je u četvrtak iz Luksemburga, gdje su se susreli ministri unutrašnjih poslova EU.
Paralelno s tim, razgovara se o mehanizmu suspenzije bezviznog režima, koji bi bio posljednja mjera i važio bi za sve države sa bijele schengenske liste.
Gotovo u isto vrijeme u sjedištu NATO-a, BiH je pomenuta kao tačka na Balkanu koja izaziva sve veću zabrinutost vojnih članica.
Evropska komisija predočila ministrima unutrašnjih poslova polugodišnji monitoring korištenja bezviznog režima od strane stanovnika Zapadnog Balkana, koji bilježi određene pozitivne trendove u smanjenju lažnih azilanata iz ovog pravca, tačnije sa juga Srbije i iz Makedonije.
Međutim, to nije dovoljno, upozoravali su ministri Njemačke, Švedske, Luksemburga i Belgije, država koje su omiljene destinacije lažnih azilanata.
“Mi smo tražili monitoring, jer izvjesni broj uslova, koji su trebali biti ispunjeni još 2009., još uvijek nije neispunjen. Posebno se to odnosi na Makedoniju. Procenti lažnih azilanata su danas znatno viši od onih kakvi su bili prije ukidanja viza”, kaže državni sekretar Belgije za imigraciju i azil, Melchior Wathelet.
Rasmussen: Lideri moraju provesti reforme u djelo
A lažni azilanti su najčešće Romi i Albanci, čulo se u Evropskoj komisiji, iako nije bilo sugestija da bi Beograd i Skopje trebalo kazniti stavljanjem van snage bezviznog režima. Prema nacrtu mehanizma koji bi tada bio pokrenut, vize bi se ponovo uvele na period od šest do devet mjeseci, a za takvo nešto bi bilo potrebno da se broj zloupotreba bezviznog režima uveća za 50 posto.
Anders Fogh Rasmussen na sastanku NATO-a 9. juna 2011.
„Danas smo o tome dugo diskutovali kada je Komisija, kao što je i obećala, predstavila izvještaj o tome gdje smo sada. Komisija osmatra efekte oslobađanja od viza za države Zapadnog Balkana, kao što to radi i evropska agencija za kontrolu vanjskih granica, Frontex. Ono što je jasno jeste da je bilo određenog progresa načinjenog od strane pojedinih država, ali je jasno i to da je još uvijek mnogo potražitelja azila koji dolazi u EU, posebno iz Makedonije i Srbije. Vrlo malo njih, ispod jedan posto, uspije da i dobije status azilanata. To je problem koji naglašavamo predstavnicima tih država - lično i preko određenih mehanizama. Znam da pokušavaju da poprave stanje, jer je to u velikoj mjeri povezano sa zajednicama Roma koje žive u veoma teškim okolnostima. To znači da njihove životne prilike treba da se poprave, a to ne može biti učinjeno za par dana, ali, u svakom slučaju, treba da vidimo još više opredjeljenja tih zamalja da riješe ove probleme - kampanje informisanja, usmjerenih akcija i slično. Danas nismo diskutovali o eventualnoj suspenziji. Mehanizam suspenzije bezviznog režima jeste bio predmet diskusije, ali odvojene. Taj bi mehanizam, pod veoma striktnim okolnostima i uslovima postavljenim od strane Komisije, tre bao da bude posljednje sredstvo i trebao bi biti uključen u sporazum o bezviznom režimu sa postojećim ali i budućim bezviznim režimima, kako bi se osigurao integritet cijelog sistema i kako bi se sistem unaprijedio. Dakle, danas nije bilo sugestija o suspenziji bezviznog režima, ali je bilo izražavanja zabrinutosti određenih evropskih država i složili smo se da se ovom pitanju vratimo uskoro, i to u vrijeme kada Poljska bude predsjedavala Evropskom unijom”, navela je evropska komesarka za unutrašnje poslove, Cecilia Malmstrom.
U isto vrijeme, na drugom kraju grada, gdje je smješteno sjedište vojnog saveza, pred skup ministara odbrane, a nakon što se susreo sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen pominje Bosnu i Hercegovinu kao izvor zabrinutosti vojnih saveznika.
“Situacija u Bosni i Hercegovini sve više zabrinjava. Od svih političkih lidera u zemlji očekujemo da uzmu konstruktivnu ulogu. Vrijeme je da se postigne sporazum koji će uspostaviti funkcionalne državne institucije. U punoj mjeri podržavamo aspiracije Bosne i Hercegovine da jednog dana postane članica NATO-a. Nastavićemo sa tehničkom pomoći, uključujući i onu za reforme koje su neophodne da bi započeo Akcioni plan za punopravno NATO članstvo. Međutim, lideri u zemlji moraju pokazati političku volju time što će reforme i provesti u djelo“, naglasio je generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen.
Pomaka, dakle, nema. Neosnovane su se pokazale glasine da će NATO, na kraju, progledati kroz prste bh. političarima i pustiti zemlju da ove jeseni započne sa Akcionim programom za punopravno članstvo i bez upisa nepokretnosti važnih za odbranu na ime državnog ministarstva, kao što su se, uostalom, do sada pokazale neosnovane i nade da će sporazum o tome biti moguć među domaćim političkim liderima.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Paralelno s tim, razgovara se o mehanizmu suspenzije bezviznog režima, koji bi bio posljednja mjera i važio bi za sve države sa bijele schengenske liste.
Wathelet: Procenti lažnih azilanata su danas znatno viši od onih kakvi su bili prije ukidanja viza.
Evropska komisija predočila ministrima unutrašnjih poslova polugodišnji monitoring korištenja bezviznog režima od strane stanovnika Zapadnog Balkana, koji bilježi određene pozitivne trendove u smanjenju lažnih azilanata iz ovog pravca, tačnije sa juga Srbije i iz Makedonije.
Međutim, to nije dovoljno, upozoravali su ministri Njemačke, Švedske, Luksemburga i Belgije, država koje su omiljene destinacije lažnih azilanata.
“Mi smo tražili monitoring, jer izvjesni broj uslova, koji su trebali biti ispunjeni još 2009., još uvijek nije neispunjen. Posebno se to odnosi na Makedoniju. Procenti lažnih azilanata su danas znatno viši od onih kakvi su bili prije ukidanja viza”, kaže državni sekretar Belgije za imigraciju i azil, Melchior Wathelet.
Rasmussen: Lideri moraju provesti reforme u djelo
A lažni azilanti su najčešće Romi i Albanci, čulo se u Evropskoj komisiji, iako nije bilo sugestija da bi Beograd i Skopje trebalo kazniti stavljanjem van snage bezviznog režima. Prema nacrtu mehanizma koji bi tada bio pokrenut, vize bi se ponovo uvele na period od šest do devet mjeseci, a za takvo nešto bi bilo potrebno da se broj zloupotreba bezviznog režima uveća za 50 posto.
„Danas smo o tome dugo diskutovali kada je Komisija, kao što je i obećala, predstavila izvještaj o tome gdje smo sada. Komisija osmatra efekte oslobađanja od viza za države Zapadnog Balkana, kao što to radi i evropska agencija za kontrolu vanjskih granica, Frontex. Ono što je jasno jeste da je bilo određenog progresa načinjenog od strane pojedinih država, ali je jasno i to da je još uvijek mnogo potražitelja azila koji dolazi u EU, posebno iz Makedonije i Srbije. Vrlo malo njih, ispod jedan posto, uspije da i dobije status azilanata. To je problem koji naglašavamo predstavnicima tih država - lično i preko određenih mehanizama. Znam da pokušavaju da poprave stanje, jer je to u velikoj mjeri povezano sa zajednicama Roma koje žive u veoma teškim okolnostima. To znači da njihove životne prilike treba da se poprave, a to ne može biti učinjeno za par dana, ali, u svakom slučaju, treba da vidimo još više opredjeljenja tih zamalja da riješe ove probleme - kampanje informisanja, usmjerenih akcija i slično. Danas nismo diskutovali o eventualnoj suspenziji. Mehanizam suspenzije bezviznog režima jeste bio predmet diskusije, ali odvojene. Taj bi mehanizam, pod veoma striktnim okolnostima i uslovima postavljenim od strane Komisije, tre bao da bude posljednje sredstvo i trebao bi biti uključen u sporazum o bezviznom režimu sa postojećim ali i budućim bezviznim režimima, kako bi se osigurao integritet cijelog sistema i kako bi se sistem unaprijedio. Dakle, danas nije bilo sugestija o suspenziji bezviznog režima, ali je bilo izražavanja zabrinutosti određenih evropskih država i složili smo se da se ovom pitanju vratimo uskoro, i to u vrijeme kada Poljska bude predsjedavala Evropskom unijom”, navela je evropska komesarka za unutrašnje poslove, Cecilia Malmstrom.
U isto vrijeme, na drugom kraju grada, gdje je smješteno sjedište vojnog saveza, pred skup ministara odbrane, a nakon što se susreo sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen pominje Bosnu i Hercegovinu kao izvor zabrinutosti vojnih saveznika.
“Situacija u Bosni i Hercegovini sve više zabrinjava. Od svih političkih lidera u zemlji očekujemo da uzmu konstruktivnu ulogu. Vrijeme je da se postigne sporazum koji će uspostaviti funkcionalne državne institucije. U punoj mjeri podržavamo aspiracije Bosne i Hercegovine da jednog dana postane članica NATO-a. Nastavićemo sa tehničkom pomoći, uključujući i onu za reforme koje su neophodne da bi započeo Akcioni plan za punopravno NATO članstvo. Međutim, lideri u zemlji moraju pokazati političku volju time što će reforme i provesti u djelo“, naglasio je generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen.
Pomaka, dakle, nema. Neosnovane su se pokazale glasine da će NATO, na kraju, progledati kroz prste bh. političarima i pustiti zemlju da ove jeseni započne sa Akcionim programom za punopravno članstvo i bez upisa nepokretnosti važnih za odbranu na ime državnog ministarstva, kao što su se, uostalom, do sada pokazale neosnovane i nade da će sporazum o tome biti moguć među domaćim političkim liderima.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
