Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović, bivši premijer Duško Marković i niz poslanika u crnogorskom parlamentu osudili su najnovije zadržavanje i dugotrajan pretres poslanika Amera Smailovića i Danila Šaranovića na graničnom prelazu u Srbiji.
Detaljni pretresi srpske granične policije dijela poslanika crnogorskog parlamenta počeli su nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici 17. juna prošle godine.
“Za ukupne prijateljske i dobrosusjedske odnose Crne Gore i Srbije nije dobro da se ovakve stvari dešavaju, posebno što se radi o događajima koji se ponavljaju”, navela je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović na Twitteru.
Ona je dodala da, kao predsjednica Skupštine, ima obavezu da stane u zaštitu poslanika i brani njihov integritet, te pravo da slobodno i bez problema putuju u svaku državu.
Poslanik opozicionih Demokrata Danilo Šaranović je na svom Facebooku objavio fotografije preteresa na granici Srbije dok je sa porodicom u prisustvu dvogodišnjeg djeteta doživio, kako je naveo "svojevrsno maltretiranje kao da je šef neke kriminalne grupe."
"Vjerovatno je ovakav primitivizam na koji Crna Gora nije uzvratila recipročnom mjerom ni nakon godinu dana nadajući se da će prestati, najbolja slika iskrenosti u priči o pomirenju, regionalnoj saradnji, regionalnim inicijativama i evropskim vrijednostima", saopštio je Šaranović 20. juna.
Dan ranije je i poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović objavio da je zajedno sa porodicom ponovo zadržavan i pretresan pri ulasku i izlasku iz Srbije.
Smailović navodi da je riječ o praksi koju već godinu dana sprovodi Srbija prema političkim predstavnicima Bošnjaka u Crnoj Gori, ali i ostalim poslanicima.
"Razlog je poznat - Rezolucija o genocidu u Srebrenici koju smo usvojili u Skupštini Crne Gore. Valjda je ovo taj 'Otvoreni Balkan', otkud znam...", napisao je Smailović na svom Facebooku.
Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici je usvojena u Parlamentu Crne Gore juna 2021. godine. Njome se osuđuju izjave i politike koje negiraju genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.
Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su sve političke partije osim stranaka koalicije okupljene oko prosrpskog Demokratskog fronta, pa su na graničnim prelazima u Srbiji zadržavani poslanici Demokratske partije socijalista, SDP-a, manjinskih nacionalnih stranaka, Demokrata i Građanskog pokreta Ura.
S obzirom da su zadržavanja i pretresanja crnogorskih poslanika na srbijanskoj granici počela nakon usvajanja Rezolucije, u političkoj javnosti Crne Gore se ona dovode u vezu sa osudom na koje je usvajanje Rezolucije naišlo u Srbiji.
Samo u prva četiri mjeseca nakon usvajanja Rezolucije šest crnogorskih poslanika je doživjelo neprijatnosti prilikom ulaska u Srbiju.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je ranije da će tražiti zabranu ulaska u Srbiju onima koji su glasali za Rezoluciju.
"Neka svoje porodice, dobro raspoređene po Beogradu, viđaju u Crnoj Gori", saopštio je Vulin 18. juna.
Radio Slobodna Evropa je poslao upit Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije što je razlog zadržavanja crnogoskih poslanika na granici, te kako komentarišu navode da je riječ o reakciji državnih organa te zemlje na usvajanje Rezolucije o Srebrenici u crnogorskom Parlamentu, no odgovor je izostao.
Postupanje srpske granične policije prema poslanicima Šaranoviću i Smailoviću je osudilo više političkih partija, a oglasio se i bivši premijer iz Demokratske partije socijalista Duško Marković.
"Jasno je da se radi o smišljenoj i dugoročnoj akciji pritiska zvanične Srbije na crnogorske političare, a postupci prema poslanicima kao predstavnicima naroda su jasan su signal nepoštovanja Crne Gore i njenih institucija", ocijenio je Marković, uz poziv Vladi da bez odlaganja reaguje.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je u septembru prošle godine uputilo zahtjev zvaničnim institucijama Republike Srbije "da prestanu sa nekorektnim postupanjem prema crnogorskim poslanicima".
