U RS nezadovoljni procjenom EU: Štete nisu iste u oba entiteta

Vlasti RS ne slažu se sa procjenama šteta u BiH koje su u srijedu u Sarajevu iznijeli predstavnici EU. Smatraju da je nemoguće da su entiteti pretrpjeli jednak nivo razaranja i posljedica. Analitičari, pak, tvrde da među entitetima vlada tihi rat oko toga ko je pretrpio veću štetu, a razlog su sredstva pomoći - onih do sada prikupljenih i onih od donatorske konferencije za BiH koja tek treba da se održi.

Predstavnici vlasti u epublici Srpskoj ističu kako iznesene procjene o štetama u Bosni i Hercegovini nisu konačne, te da ima određenih nelogičnosti u predstavljenim podacima.

Entitetski ministar finansija otvoreno je rekao da sumnja zbog utvrđenog nivoa šteta u Federaciji, dok je danas entitetska premijerka Željka Cvijanović istakla da će procjene biti konačne tek onda kada Republika Srpska da svoju saglasnost na utvrđeno stanje:

„Moje razumijevanje onoga jučer, a i nakon toga, razgovarajući sa svim onima koji su akteri ovoga procesa, jeste da mi uopšte nemamo konačni dokument, da je moguće da ćemo mi sačekati sedmicu, dvije prije nego što dođemo do konačnog dokumenta, da su neke stvari preppravljane jučer zato što je to moralo tako da bude s obzirom da je riječ o ogromnom broju podataka koji se slivaju, i da se sasvim realno mogu napraviti i određeni problemi i omaške“, navela je Cvijanović.
Na izradi izvještaja zajedno su radili eksperti Evropske unije, UNDP-a i Svjetske banke sa stručnjacima iz BiH.

No ovakav razvoj situacije gdje se dovode u sumnju iznesene procjene, govori da je pitanje šteta potpuno poprimilo političku dimenziju, kaže politički analitičar Almir Terzić:

„Ovog trenutka mi imamo tihi sukob na relaciji dva entiteta u dokazivanju ko je više stradao. Naravno da je to razlog zbog kojeg je konačna verzija odgođena, da se sad pominje neki novi termin od dvije sedmice da bi se, možda, udovoljilo RS-u na neki način, i da će doći do unutrašnje preraspodjele“, ocjenjuje Terzić.

Ekonomista Damir Miljević mišljenja je kako uopšte nema sumnje u objektivnost procjene šteta koju su radili predstavnici međunarodnih institucija.

Reakciju iz Republike Srpske Miljević posmatra kao želju da taj entitet dobije što više za sebe od raspodjele pomoći sa državnog nivoa:
„Ne vidim nijedan osnov ako su metodološki štete utvrđene na dobar način, a vjerovatno jesu - onda se zna i teritorijalno kako izgledaju, bar za onaj dio direktnih šteta, jer ima tu jako puno indirektnih šteta – izgubljena radna mjesta, izgubljena dobit itd. Onda bi se valjda po tom osnovu utvrđivanja šteta trebala napraviti i metodologija raspodjele novca oko šteta, tako da tim kukanjem unaprijed faktički izgleda da ministar Tegeltija pokušava već da obezbijedi alibi kako bi još na neki način pokazao dvije stvari: jedna stvar da je RS opet ’ugrožena’ od strane Federacije, i drugo, da bi Vlada RS mogla nastaviti da kuka kako ne može baš sve da uradi da pomogne stanovništvu“, konstatuje Miljević.

No za ekonomistu Igora Gavrana ni ekonomski, a ni matematički nije logično da su entiteti pretrpjeli maltene identičnu štetu. I to je činjenica koja, po njegovom mišljenju, ide u prilog tome da je politika znatno uplela prste u cijeli proces i napravila novo vrzino kolo:

„Čista logička sumnja – znači ako zanemarimo i ono što znamo ili ne znamo o tome u kojim opštinama i na kojim područjima je šteta nastala, mislim ne djeluje da je ona baš ujednačena. To više djeluje kao neki politički kompromis, nego kao stručna procjena“, kaže Gavran.

Utvrđivanje nastalih šteta je proces koji će trajati mnogo duže, a predstavljeni izvještaj svakako ne može biti konačan, smatra Gavran. On ističe da postoji nekoliko stvari na koje treba obratiti pažnju kako bi se utvrdile stvarne posljedice poplava:

„Možda tržišni potencijal, broj zaposlenih ili generalni gubitak koji nerad generiše je puno veći na jednom mjestu nego na drugom, tako da bih se fokusirao upravo na procjenu kod poljoprivrednih zemljišta i kod proizvodnih kapaciteta, uticaj nezaposlenosti, odnosno koliko dugo će neko tržište biti izgubljeno, koliko dugo će negdje radnici biti bez posla, koliko treba da se negdje ponovo obnovi poljoprivredna proizvodnja hrane – jer te su štete mnogo veće od šteta na samim zgradama ili objektima.“

U srijedu, 18. juna predstavnici Evropske unije saopštili su kako procijenjena šteta od poplava u Bosni i Hercegovini iznosi dvije milijarde eura, na osnovu podataka koje su dostavljeni od entiteta i Brčko Distrikta. Štete u oba bh. entiteta su skoro podjednake, kazao je Ricardo Zapata Marti, koordinator za procjenu potreba za sanacijom u ime Evropske unije:

„Zaključili smo da su potrebne dodatne provjere, odnosno radiće se verifikacija brojki, no mala je vjerovatnoća da će to nešto promijeniti“, rekao je koordinator.