Tri dana nakon što je uhapšen, a dan poslije određivanja jednomjesečnog pritvora, Bakir Dautbašić, generalni sekretar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine dobio je "zeleno svjetlo" Centralne izborne komisije (CIK) da može postati ministar u Vijeću ministara BiH, kao kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića.
Odluka je donesena jednoglasno, a kako navodi portparolka CIK-a Maksida Pirić, izvršene su provjere propisane zakonom.
"To jeste da li je gospodin Dautbašić registrirani birač, da li eventualno ima neku zabranu obavljanja javne dužnosti, da li ima neku nespojivu dužnost u odnosu na eventualno imenovanu na poziciju ministra. U tom slučaju, izdali smo potvrdu da što se toga tiče, nema smetnji da gospodin Dautbašić bude kandidat i, eventualno, imenovan za ministra u Vijeću ministara BiH", navodi Pirić.
I dok Centralna izborna komisija potvrđuje da Dautbašić ispunjava kriterije da postane ministar, iz Suda i Tužilaštva BiH su izdali zajedničko saopštenje za javnost u kojem osuđuju, kako navode, pokušaje grubog političkog pritiska na njihov rad.
Ove dvije pravosudne institucije poručuju da će djelovati nezavisno i u skladu sa najvišim pravosudnim standardima.
"Sud i Tužilaštvo BiH neće dozvoliti da nezadovoljni pojedinci, koristeći se moćnim medijskim sredstvima, dovode u pitanje nepristrasan i nezavisan rad ovih institucija koje su nepokolebljive u namjeri da procesuiraju sve koji su svojim radnjama došli u sukob sa zakonom. Tu niti može, niti će biti, bilo kakvih izuzetaka. Svi koji pošteno rade i žive od svog rada, nemaju nijedan razlog za strah od Suda i Tužilaštva BiH. Oni drugi, koji su se na bilo koji način ogriješili o zakon, svakako imaju razlog za zabrinutost", navodi se u saopštenju Suda i Tužilaštva BiH.
Koliko je Bosna i Hercegovina zemlja apsurda, a bh. društvo bez sistema vrijednosti, ilustruje ovaj posljednji slučaj u kojem, u roku od četiri dana, državni službenik može biti uhapšen, otići u pritvor, ali i biti podoban za ministra.
"Osoba prema kojoj se preduzimaju određene mjere, konkretno u slučaju mjere pritvora, bilo bi logično da odustane od same kandidature ili da odustane neko ko ju je predložio. Međutim, u političkom životu Bosne i Hercegovine to apsolutno ne postoji", komentariše Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla.
Nigdje u svijetu, vjerovatno, se ne može desiti ni da pojedini ministri ili predsjednici države obnašaju funkciju, a da se protiv njih vodi sudski spor.
Upravo se to dešavalo na bh. političkoj sceni godinama unazad.
Bez trunke nelagode, političari su uzimali plate ne mareći za sudove, a jedino kada je neko ustupio mjesto drugom je bilo kada je visoki predstavnik smijenio Dragana Čovića sa mjesta člana Predsjedništva BiH, jer se protiv njega vodio sudski spor za organizovani kriminal.
Kako navodi profesor banjalučkog univerziteta, Ivan Šijaković, ništa od pobrojanog ne treba da iznenađuje, ako se u obzir uzme činjenica da su poslije rata u političke partije ulazili ljudi sumnjive prošlosti.
"Koji su se bili opredelili i za kriminalne radnje, korupciju, koji su imali mnoštvo drugog nemoralnog ponašanja u samom ratu i posle rata. Jednostavno, oni su ili kao finansijeri ili kao ljudi koji su beskrupulozni, dakle, koji ne prezaju ni od čega, krenuli u politiku jer im je politika bila način da svoje stečene pozicije zaštite ili na onaj isti način kako su se ponašali tokom rata i posle rata kao ratni i posleratni profiteri, isti taj princip primene i u politici", navodi Šijaković.
Zbog toga što su u Bosni i Hercegovini urušene temeljne vrijednosti, sve nemoguće, dobija dimenziju mogućeg.
Kako navodi sociolog Jusuf Žiga, sve dok se ne stvori ambijent u kojem će se znati šta može, a šta ne, ništa se bitnije neće promijeniti.
"Mi vazda govorimo o tome kako imamo dobre državne dužnosnike ili loše političare, a narod nam je dobar. Dakle, birači su dobri koji ih legtimiraju, a oni nisu dobri i obrnuto. Sve dok svaki čovjek pojedinačno sam sebe biva spremnim valorizirati, to je jedan generalni stav koji se mora hitno promijeniti u ukupnom mentalnom sklopu društva", kaže Žiga.
No, kako promijeniti mentalni sklop onima koji se zaklinju u demokratiju i zakone, ali ih krše na svakom koraku.
Ili još gore, kakvi su to zakoni u kojima jedna agencija uhapsi, a onda treba izdati potvrdu za osobu koju je uhapsila da zadovoljava kriterije za ministra.
Upravo se to može dogoditi u slučaju Dautbašić, jer Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) treba izvršiti dodatne provjere koje se odnose na istinitost informacija izborne komisije.
Dakle, ukoliko se utvrdi da nema nepravilnosti, Bakir Dautbašić bi mogao postati ministar, iako će narednih mjesec dana provesti u pritvoru.