U Briselu popodne počinje summit Evropske unije na kojem su u fokusu dvije teme: izbjeglička kriza i redefinisanje odnosa sa Britanijom na osnovu predloženog paketa reformi. Britanci se nadaju da će premijer David Cameron uspjeti da postigne dogovor o reformskom paketu koji će otvoriti put za održavanje referenduma o ostanku ili odlasku iz EU.
Pregovori sa Britanijom prvi su na agendi summita u Briselu. Cameron se nada da će predloženi paket reformi EU koji je predhodnih mjeseci detaljno i ponaosob predočio u dvadesetak država bloka, biti prihvaćen. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je rekao BBC da evropski lideri nemaju drugog izbora već da prihvate sporazum na dvodnevnom summitu, iako prizanje i “da još uvjek nema nikakvih garancija da će se to i dogoditi”. Tusk ipak dodaje:
“Ne smijemo ovo izgubiti. Bio bi to poraz i Britanije i Evropske unije, ali i geopolitička pobjeda za one koji nas žele razdvojiti ”, napisao je Tusk u pismu učesnicima summita.
Sa druge strane, Britanija je već dugo bila članica EU sa pola srca, odlukom da ostane u bloku ali ne prihvatajući zajedničku evropsku valutu euro kao ni šengenske granice.
Oni koji prevode kampanju za bitanski izlazak iz EU odbacuju prijedlog reformi kao trivijalan, uz tvrdnju da je jedini način da se dođe do promjena glasanje za izlazak iz evropskog bloka.
Cameron traži promjene koje se tiču evropskih integracija, poslovne kompetitivnosti, restrikcije u socijalnim davanjima i načinu funkcionisanja eurozone i izvan nje.
Ključne tačke predloženog paketa reformi su omogućavanje Brtianiji da odbije temeljni postulat na kojem se zasniva Lisabonski sporazum “o stvaranuju što čvršće Unije” kao i veće ovlasti nacionalnim parlamentima da bi mogli da blokiraju EU legislativu. Eksplicitno prizanje da euro nije jedina valuta EU i garancije da zemlje izvan eurozone neće biti diskiminisane, kao i da zemlje van eurozone moraju učestvovati u paketima spašavanja u eurozoni. Tu su još i restrikcije na socijalna davanja radnicima iz EU koji stižu u Britaniju na četri godine, kao i umanjenje socijalne pomoći za djecu. Traži se u ublažavanje “tereta “ pretjerane regulacije i proširenje jedinstvenog tržišta.
Najuticijanija evropska političaraka kancelerka, Angela Merkel kaže da je većina Cameronovih zahtjeva “opravdana i neophodna” dodajući da je u nacionalnom intersu Njemačke da Britanija ostane u EU.
Obraćajući se Bundestagu u srijedu, Merkel je pozitivno gledala na reformski prijedlog Britanije za EU.
“Njemačka će dati svoj doprinos tako da rezulat bude zadovoljavajući za sve i da dogovor, moguće bude postignut već na ovom summitu. Britanija je saveznik Njemačke u promovisanju konkurentnosti i slobodne trgovin. Evropi je potrebna britanska posvećenost spoljnopolitičkim i sigurnosnim pitanjima da bi širili naše vrijednosti i interese u svijetu“, kaže Merkel.
Tusk pak kaže da se traži “zakonski obavezujući i nepromjenljiv sporazum”.
Ako dogovor bude postignut, Cameron će u petak održati sastanak kabineta u petak veče da bi i oni potvrdili dogovor oko ostanka u EU, iako će njegovim ministrima koji su za izalak iz bloka biti omogućeno da vode kampanju u lično ime na fererendumu.
Cameron bi potom trebalo da objavi datum održavanja referenduma mada i nije obavezan.Procjenjuje se da bi se referendum najranije mogao održati u junu, najkasnije do krja 2017.
U strahu od mogućeg britanskog izlaska, izbjeglička kriza je ipak druga po važnosti tema ovog summita. O tome će se raspravljati na radnoj večeri u četvrtak. O tom pitanju vlada još manje jedinstvo u EU bloku, iako svi prizanju da se sa pibližavanjem proljeća očekuje nova esklacija migrantske krize.
Grčki ministar za migracije Janis Mouzales je u četvrtak za njemačke medije rekao da bi zatvaranje granica na Balkanu samo uzrokovalo još veću krizu u Grčkoj i da neće spriječiti dolazak migranata.
Kako je rekao, EU mora raditi na tome ali i na humanitarnoj krizi sa kojom se zbog ogromnog broja izbjeglica suočavaju Turska, Liban i Jordan.
“To je način na koji možemo prevazići krizu. Zatvranje granica ne pomaže”, kaže Mouzales.
U utorak (16.februar ) je predsjednik Evropskog savjeta, Donald Tusk rekao da Evropa mora poboljšati zaštitu spoljnih granica i da to zahtijava više napora od Grčke ali i veću podršku partnera iz EU .
Ali Mouzales kaže da Grčka štiti svoje granice i ima “najbolje moguće kontrole” na kopnu i na moru. Kako je rekao 700 pripadnika Frontexa, evropske agencije za granice je raspoređeno na grčkim ostrvima ali to je 1.800 manje nego što je Grčka tražila.
Istovremeno je bugarski parlament izglasao u četvrtak odluku da se armiji omogući da pomažu policiji u čuvanju granica da bi se spriječio dolazak izbjeglica koje su već preplavile neke susjedne zemlje.
Bugarska je članica EU ali ne i članica Šengena. Oni su sagradili zid na granici prema Turskoj da bi onemogućili ulazak izbjeglica preko njihove teritorije.
U prošloj godini je u Bugarsku ušlo više od 30.000 migranta, skoro tri puta više nego u 2014.
