Da je u Bosni i Hercegovini sve moguće, pokazuje i primjer koji se desio u utorak.
Bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal Čaušević petnaest minuta prije isteka je uplatio kaznu od tri hiljade eura po izgubljenoj tužbi koju je podnio Mehmedalija Osmić, predsjednik Sindikata te državne institucije, pa Čauševiću policija nije zaplijenila imovinu.
Možda tu ništa čudno ne bi bilo da u trenutku kada Osmić daje izjavu novinarima, sa leđa prilazi Kemal Čaušević i stavlja mu „magareće uši“.
„To da je on na slobodi, da bez plate tih preko pet hiljada maraka koje duguje po osnovu sudske presude, da se slobodno kreće ulicom i da priđe čovjeku koji daje izjavu i stavi mu rogove, je takvo ismijavanje države i sistema. Ako ovaj događaj nije konačno poruka pravosuđu, onda više ne znam šta treba da se desi da shvate da treba odgovornije i hitrije da rade svoj posao“, poručuje Rubina Čengić, novinarka magazina „Start“.
Isti taj Kemal Čaušević brani se sa slobode u postupku kojeg protiv njega vodi država. Uhapšen je polovinom juna prošle godine, a tereti se, zajedno sa još 54 osobe, za organizovani kriminal, pranje novca, te carinske i porezne utaje. Prilikom hapšenja je izjavio:
„Ja samo mogu kazati da je ovo jedan od najsretnijih trenutaka u mom životu."
To da je sretan što ga hapse i njegovo jučerašnje ponašanje, znače samo jedno-izrugivanje državi i njenim građanima. On je čovjek koji je za sedam godina na mjestu direktora Uprave za indirektno oporezivanje sebi priskrbio imovinu tešku milione, a vlasnik je 11 nekretnina u centru Sarajeva.
Za nelegalne radnje znalo se odavno, a državna Agencija za istrage i zaštitu još 2011. podnijela je prijavu protiv njega. Predsjednik Sindikata UIO Mehmedalija Osmić, kojem je Čaušević juče stavio rogove, godinama je upozoravao na kriminal.
„Kemala Čauševića je proizvela politika BiH. Kemal Čaušević je dvije godine dolazio na posao bez dokumenta, bez ičega, nezakonito - niko nije reagovao. Svi su koristili njegove usluge. Krali su ovaj narod BiH", tvrdi Osmić.
Nakon tri mjeseca u zatvoru, Čaušević je pušten da se brani sa slobode. Mnogi su spekulisali kako se radi o nagodbi sa Tužilaštvom BiH koje je to i predložilo. Čauševićev advokat Asim Crnalić, u septembru prošle godine, o tome je rekao:
„ O tome ja ne mogu govoriti, jer nagodba još uvijek nikakva nije potpisana“, naveo je Crnalić.
Kakvu poruku je bh pravosuđe poslalo javnosti Čauševićevim puštanjem na slobodu, pitali smo profesora mostarskog Sveučilišta Slavu Kukića.
„ To drugim riječima znači da će to, odmah poslije njega, omogućiti i prvim velikim ribama, kada dođe do njihovog hapšenja, a koji danas upravljaju ovom zemljom, ukoliko oni prije toga ne uspiju svojim naumima, da takvo pravosuđe koje imamo, razmontiraju i dovedu apsolutno pod svoju kontrolu“, naglašava Kukić.
Profesor Esad Bajtal dodaje:
„Ova zemlja spada u desetak najjadnijih zemalja u svijetu zahvaljujući Čauševiću i njemu sličnima koji su je doveli do ruba propasti. Danas, umjesto da odgovaraju po zakonu, kako bi odgovarali svugdje u svijetu, nađu se u poziciji i daje im se prilika da se izruguju svima nama“, kaže Bajtal.
Kemal Čaušević, nažalost, nije usamljen primjer. Brojni visoko pozicionirani dužnosnici u Bosni i Hercegovinu su završavali na sudskim klupama zbog organizovanog kriminala i korupcije, a rijetki su koji su za to i kažnjeni. Zbog toga se nameće i pitanje- da li se kriminal u BiH isplati?.
„To što mi imamo na sonu pokazuje da imamo zemlju, ali nemamo države, jer da imamo državu onda, ne samo što bi se to smatralo nemoralnim, ne bi isplatilo ni iz zakonske perspektive“, zaključuje Kukić.