"Imam 13 godina. Rođena sam u Beogradu. Školu sam pohađala do V razreda. Bila sam vrlo dobar učenik. Imam četiri brata i jednu sestru. Ja sam najstarija. Otac me je u 12. godini udao za komšijinog sina. Za mene je uzeo novac."
Ovu priču, svjedokinja trgovine ljudima, ispričala je Međunarodnom forumu solidarnosti "Emmaus", jednoj od dvije organizacije koja u Bosni i Hercegovini (BiH) vodi brigu o žrtvama trgovine ljudima.
Kaže kako je sa "mužem" i njegovom porodicom živjela oko godinu dana.
Svjedoči da ju je muž tukao, a njegovi roditelji i rodbina vrijeđali.
'Tetka mi je pomogla da pobjegnem od muža. Odvela me kući. Zauzvrat me tjerala da prosim po semaforima u Novom Beogradu.'
"Tjerali su me da prosim po ulici. Moja tetka mi je pomogla da pobjegnem od muža. Odvela me kući i rekla da mogu živjeti kod nje. Međutim, zauzvrat me tjerala da prosim po semaforima u Novom Beogradu", priča svjedokinja trgovine ljudima.
"Jednom prilikom kada sam htjela da pređem ulicu, udarilo me je auto. Pomislila sam da sanjam. Po mene je došla hitna pomoć, te su me odveli u bolnicu, gdje su me zadržali 24 sata. Iz bolnice su me vratili tetki koja je došla po mene. Zbog pažnje policije, tetka me više nije tjerala da prosim u Beogradu. Rekla mi je da idemo u Sarajevo i da ćemo tamo plesti korpe od pruća i prodavati, te tako zaraditi novac koji nam je potreban za kiriju. Rekla je da će me tako i muž prestati uznemiravati i da ću lakše zaboraviti kako mi je bilo kod njega", ispričala je ova djevojčica, nekadašnja štićenica "Emmausa".
U Sarajevo je stigla u junu. Nakon toga sa tetkom je otišla u Visoko, gradić 30 kilometara udaljen od bh. prijestolnice. Tu je, kako kaže, živjela u šatoru četiri mjeseca i prosila.
'Na ulici sam bila šest dana, sama. U tom selu sam upoznala jednu gospođu. Ona me je odvukla do autobuske stanice. Šef autobuske je zvao policiju i odveli su me u policiju.'
"Jednog dana mi je rekla da idem prositi u susjedno selo, odakle će me ona pokupiti sutradan. Vjerovala sam joj, ipak bila mi je tetka. Ona nije došla. Na ulici sam bila šest dana, sama. U tom selu sam upoznala jednu gospođu, imena joj se ne sjećam. Ona me je odvukla do autobuske stanice u Istočnom Sarajevu. Šef autobuske je zvao policiju i oni su me odveli u policijsku stanicu. Tamo sam bila tri dana. U policiji su mi rekli da ću kući, ali su me odveli u sklonište. Ne znam šta želim dalje, najprije završiti školu", ispričala je djevojčica.
Skoro 300 žrtava trgovine ljudima
Prema podacima Međunarodnog foruma solidarnosti "Emmaus", ova organizacija je od 1999. godine pomogla u 289 slučajeva žrtava trgovine ljudima. Od tog broja, njih stotinu su državljani BiH, a 189 strani državljani. Čak 87 lica su bila maloljetna.
Razmjere problema trgovine ljudima u BiH, skoro je nemoguće utvrditi, kaže Amela Efendić iz Međunarodnog foruma solidarnosti "Emmaus".
"Veoma često se dešava u BiH da imate trgovinu ljudima u svrhu prisilnog prosjačenja, eksploatacije rada djeteta, to su vrlo česti slučajevi, prisilno ugovorenih brakova i tome slično, gdje se pravi rekvalifikacija tog krivičnog djela. Vrlo često sudovi kažu tom rekvalifikacijom da to nije krivično djelo trgovine ljudima nego da je, recimo, zanemarivanje roditeljskog staranja. I onda se taj slučaj spušta na opštinske sudove, gdje se za zanemarivanje roditeljskog staranja izriče roditeljima samo novčana kazna", objašnjava Efendić.
BiH mogla bi se suočiti sa padom na listi 'Trafficking in Persons'
Međunarodne organizacije od BiH traže da se energično provode istrage, krivično gone i izriču osuđujuće presude protiv počinitelja djela trgovine ljudima, kao i saučesnika među službenim osobama, odnosno da se izriču kazne koje odražavaju težinu učinjenog djela.
U posljednjem izvještaju "Trafficking in Persons" (TIP) kojeg je objavio State Department, navodi se kako snage za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini imaju manjak kapaciteta i znanja, te nastavljaju istrage o trgovini ljudima "kao manjim prekršajima", dok sudije "izriču minimalne kazne i nalaze nerazumne olakšavajuće okolnosti za smanjenje kazne".
Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti sa padom na listi TIP Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za praćenje borbe protiv trgovine ljudima.
To bi za posljedicu moglo imati potpuno ukidanje nehumanitarne, netrgovinske pomoći Vlade SAD-a Bosni i Hercegovini - uključujući vojnu pomoć i pomoć USAID-a, kazali su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Uredu za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH.
"Ukoliko Strategija Bosne i Hercegovine za borbu protiv trgovine ljudima ne bude učinkovito implementirana, BiH će pasti na nivo tri, što će je uvrstiti među zemlje koje ulažu najmanje u zaustavljanje trgovine ljudima", navode u pisanom odgovoru iz Ambasade SAD u BiH.
Strategija BiH za borbu protiv trgovine ljudima se odnosi na zaštitu žrtava i vladavinu prava. Također, govori i o institucijama čije funkcionisanje treba da osigura zaštitu i pravdu za žrtve, te hapšenje i procesuiranje onih koji su uključeni u zločin trgovine ljudima.
Zemlje za koje je utvrđeno da su zemlje porijekla, tranzita ili odredišta za najmanje dvije žrtve teških oblika trgovine ljudima su uključene u Izvještaj o trgovini ljudima, koji Vlada SAD objavljuje svake godine.
Države rangirane na nivou jedan su one za koje se procijeni da u potpunosti postupaju u skladu sa standardima za eliminaciju teških oblika trgovine ljudima. Zemlja za koju se procijeni da ne postupa u potpunosti u skladu sa minimalnim standardima, ali čini značajne napore kako bi se pridržavala tih minimalnih standarda, rangirana je na nivo dva.
Između nivoa dba i nivoa tri je takozvana "nadzorna lista" na kojoj se BiH nalazi već tri godine za redom.
Nivo tri zauzimaju države za koje se procijeni da ne postupaju u potpunosti u skladu sa minimalnim standardima, niti čini napore kako bi djelovale u skladu sa tim standardima.
Prvo upozorenje Bosni i Hercegovini, da može pasti na nivo 3 stiglo je u februaru ove godine kada je objavljen izvještaj za 2019. godinu. Do novog izvještaja ostalo je još nepuna četiri mjeseca.
Ukoliko se ozbiljnije ne pozabavi ovim pitanjem i nastavi padati na listi "Trafficking in Persons" (TIP), zemlja bi mogla ostati bez finansijske podrške SAD, potvrdila je još u februaru ove godine za RSE zamjenica glavnog administratora Agencije američke vlade za međunarodni razvoj (USAID) Bonnie Glick.
U Ambasadi SAD kažu kako je BiH već napravila određene pozitivne pomake u pravom smjeru revitalizacijom Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i poduzimanjem koraka na osiguranju financijske pomoći žrtvama, te da je Predsjedništvo BiH napravilo važan korak pokazujući jedinstvo i vodstvo kada je u pitanju implementacija državne Strategije.
"Ali, potrebno je učiniti mnogo više. Vijeće ministara BiH mora regulisati pravni status i odobriti prošireno članstvo za Udarnu grupu za borbu protiv trgovine ljudima; BiH mora unaprijediti obuku za policiju, tužitelje i suce; i, u konačnici, pokazati porast broja krivičnih gonjenja i presuda u slučajevima koji se odnose na trgovinu ljudima", navode u odgovoru za RSE iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH.
Mali broj krivičnih gonjenja počinilaca
Prema izvještaju nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima u BiH, u 2019. godini identifikovana je 61 potencijalna žrtva trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije, navođenja na prostituciju, prosjačenja, stupanja u prisilni brak, iskorištavanja djece radi pornografije.
U tom izvještaju se navodi da su tužilaštva na svim nivoima u BiH, u 2019. godini, podigla 19 optužnica kojima je obuhvaćeno 30 osoba. Naređeno je provođenje istraga protiv 48 lica.
"Nismo bili zadovoljni, niti možemo biti zadovoljni razultatima, kada se govori o krivičnom gonjenju trgovaca ljudima. Tu rezultati nisu bili baš za pohvalu i to je nešto na čemu radimo u posljednje vrijeme", kaže za RSE nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i član Udarne grupe, Samir Rizvo.
Bosna i Hercegovina je uz izvještaj State Departmenta dobila i akcioni plan, deset preporuka na kojima institucije treba da rade godinu između dva izvještaja.
Napredak po tih deset tačaka će biti ključan kada se bude razmatrao sljedeći izvještaj.
"Mi smo po svih tih deset tačaka već dosta uradili, dosta napretka je ostvareno, a posebno je značajno to što smo u prvoj tački, koja traži da se pojačaju istrage, procesuiranje i suđenja, ostvarili već značajan napredak. U ovom izvještajnom periodu već su izrečene kazne za trgovanje ljudima u pojedinim slučajevima", kaže Rizvo.
OSCE, kao međunarodna organizacija, prati sva suđenja u BiH povezana sa trgovinom ljudima.
"Problem se pojavljuje, jer mnogi slučajevi trgovine ljudima nisu kvalifikovani kao takvi, nego se kvalifikuju kao neka druga krivična djela, prije svega zapuštanje i zanemarivanje djece u slučaju prinudnog prosjačenja, ili navođenja na prostituciju u slučaju trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije", objašnjava Boris Topić iz Misije OSCE-a u BiH.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine je od 2014. do 2019. godine doneseno deset presuda koje se dovode u vezu sa trgovinom ljudima.
"Šest presuda za krivično djelo međunarodno navođenje na prostituciju, jedna presuda za krivično djelo zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu i tri presude za krivično djelo organizovani kriminal iz člana 250. stav 2. u vezi sa krivičnim djelom trgovina ljudima iz člana 186. stav 1 Krivičnog zakona BiH", naveli su u pisanom odgovoru za RSE iz Suda BiH.
Specijalizirana mreža tužilaca bez učešća RS-a
Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima u BiH formirana je 2003. godine. Od tada do danas stvari su se znatno izmijenile. Prije svega, činjenica da je danas tipična žrtva trgovine ljudima domaći državljanin, koji ili koja je iskorištavana u samoj BiH.
"Udarna grupa bi trebala biti reformisana, da oslikava sadašnje stanje, uz činjenicu da je trgovina ljudima kriminalizovana u sva četiri krivična zakona u BiH, te da uključi u njih neke nove, a neke druge isključi", kaže Boris Topić.
Početkom godine počela je uspostava Mreže specijaliziranih tužilaca i istražitelja za borbu protiv trgovine ljudima.
Prema zahtjevu Evropske komisije koja je obrađivala trgovinu ljudima u svom analitičkom izvještaju, odnosno Mišljenju o kandidaturi BiH za članstvo, traženo je da sva tužilaštva u BiH i policijske agencije imenuju specijalizovane tužioce i specijalizovane istražitelje i da se oni, udruže u mrežu specijalizovanih tužilaca i policajaca.
"Oni bi redovnim sastajanjem, uz razne informacije, izgrađivali svoje kapacitete, izjednačavali praksu, definisali standarde u dokazivanju i slične stvari. Taj proces je završen, svi su imenovali specijalizovane tužioce i policajce, do sada smo imali i sastanke te mreže gdje su bili prisutni svi. Jedino imamo problem da Republika Srpska (RS) neće da uzme učešće u toj mreži", kaže Samir Rizvo.
Na pitanje, može li ta činjenica predstavljati problem za naredno rangiranje BiH u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, Boris Topić kaže da misli da ne ukoliko to ostane jedini problem.
"Ali ja ne mogu pretpostaviti kakav će biti stav ljudi koji budu ocjenjivali naš napredak posljednjih godinu dana. Ta ocjena se očekuje u februaru iduće godine", dodaje on.
Boris Topić iz Misije OSCE-a u BiH smatra kako je pravljenje Mreže specijaliziranih tužilaca "obećavajući model".
"Jer bi svaka institucija uključena u borbu protiv trgovine ljudima sa krivično-pravnog aspekta, dakle, tužiteljstva i policijske agencije, imala po svog predstavnika ili više njih u toj neformalnoj mreži, gdje bi oni u suštini razmjenjivali iskustva i odlučivali na koji način pristupiti efikasnijem krivičnom gonjenju osoba koje su počinile krivično djelo trgovine ljudima", objašnjava Topić.
Trgovina ljudima je prema izvještajima State Departmenta najbrže rastući zločin na svijetu koji obuhvata 27 miliona žrtava, od radne do seksualne eksploatacije, a godišnje od njega kriminalne strukture zarade 32 milijarde dolara.
Facebook Forum