Za kriptovalute sam se zainteresovao 2015., jer mi se njihov koncept učinio zanimljivim, da sam možeš da kontrolišeš novac. Kada sam 2017. nabavio opremu, počeo sam se baviti i rudarenjem Bitcoina (održavanje Bitcoin mreže), koji su tada bili najpopularnija kriptovaluta. Problem se pojavio kada sam počeo da ostvarujem prihode u ovim virtuelnim valutama i želio naplatiti taj svoj rad, kaže Banjalučanin Siniša.
Kriptovalute su digitalni novac, kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene. Postoje samo na internetu i nije ih izdala, niti ih nadzire središnja banka ili država.
„U svijetu postoji čitav niz načina da naplatite svoje kriptovalute, počev od berzi, kripto kartica, do bankomata. Pokušavajući da nađem načine da promijenim kriptovalute u stvarni novac, nailazio sam na gomilu problema, samim tim što živim na području Zapadnog Balkana. Svi spadamo u tu neke sumnjive zemlje. Čim bi čuli odakle ste, rekli bi da ne zadovoljavate uslove za bilo kakvu zamjenu“, kaže Siniša.
BiH ima samo jednu mjenjačnicu kriptovaluta
Prva kripto mjenjačnica u Bosni i Hercegovini je BCX (Balkan Crypto Exchange) sa sjedištem u Banjaluci.
Radi se o prvoj platformi u Bosni i Hercegovini za kupovinu, prodaju, razmjenu, trgovanje, pohranu i upravljanje digitalnom imovinom odnosno kripto valutama.
“Bosna i Hercegovina je godinama bila na sivoj listi vezano za te kripto-aktivnosti. Većina berzi nije dozvoljavala korisnicima iz Bosne i Hercegovine da se registruju na berzama, što je bio i jedan od razloga da otvorimo mjenjačnicu u BiH”, kaže za RSE izvršni direktor BCX-a Boris Majstorović.
Mjenjačnica BCX je osnovana u maju 2018. sa ciljem da omogući stanovnicima BiH i investitorima da na lak i jednostavan način svoju digitalnu imovinu pretvore u konvertibilnu marku i obrnuto.
„Mi funkcionišemo kao bilo koja mjenjačnica novca. Kao u bilo kojoj mjenjačnici, kažete šta želite da zamijenite, na primjer, 1.000 KM u bitcoine ili obrnuto. U dva klika vi to odradite, imate svoj wallet, novčanik, na našoj platformi, tu vam legne taj novac ili bitcoin, i vi onda raspolažete svojim novcem ili bitcoinom kako želite, platiti negdje nešto ili ga zadržate”, kaže Majstorović.
Zamjena preko ove platforme, navodi Siniša, dobro funkcioniše. Sve se može odraditi od kuće, preko interneta.
“Kako to funkcioniše. Otvorite račun u mjenjačnici , odnosno registrujete se, a morate imate i regularan račun u banci. Tamo imate digitalne novčanike na koje uplaćujete te svoje kriptovalute i onda ih možete mijenjati, da li u druge kriptovalute ili u marke. Kao što imate svoj novac na računu u banci, tako i svoje kriptovalute imate u svom ‘digitalnom novčaniku’ na nekoj od internetskih stranica koje pružaju tu uslugu. Ako prodajete, administrator potvrdi da su oni kriptovalutu dobili na svoj račun i daje odobrenje da se to promijeni. Poslije toga vi pošaljete zahtjev za isplatu i oni vam ta sredstva uplate na vaš račun koji ste ranije verificirali. Znači nije neka komplikacija”, objašnjava Siniša.
BiH nema kriptobankomat
U svijetu sve veći interes za kriptovalute povećao je i potrebu za kriptobankomatima ili uličnim mjenjačnicama.
Trenutno ih u svijetu ima gotovo 1.800 u 58 zemalja, a broj se stalno povećava. U zemljama regiona su postavljeni u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu. U Bosni i Hercegovini ih još nema.
BCX ima kriptobankomat koji je prikazan krajem juna na konferenciji „Dani budućnosti“, koja je održana u Banjaluci, ali nije u funkciji.
“To je samo prototip kojeg smo radili za jednog našeg stranog investitora. On je testiran, funkcioniše. Mi smo konkretno radili za jednog investitora iz Holandije, koji je htio da se ovdje napravi takav bankomat, vjerovatno zbog jeftinije radne snage, naših programera i stručnih ljudi. Mi smo to napravili, on je testiran, funkcioniše, ali je predviđen za strano tržište, za evro, ne za marke”, objašnjava Majstorović.
Kako navodi, u skorijoj budućnosti kriptobankomati se neće pojaviti u Bosni i Hercegovini, jer je za kriptovalute još uvijek zainteresovan mali broj ljudi.
“Ulagača u kriptovalute u BiH je neuporedivo manje nego u razvijenim zemljama, ali i mnogo manji je broj onih koji se bave njihovim traženjem (rudara), a održavanje kriptobankomata je skupo”, kaže Majstorović.
Neregulisana oblast
U Bosni i Hercegovini kriptovalute nisu zakonom uređene. Ne funkcionišu kao tipična valuta, već se odnosi regulišu ugovorom između korisnika, a vrijednost određuje ponuda i potražnja. Shodno tome, ta vrsta trgovine odvija se u svojevrsnoj sivoj zoni.
U skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH je konvertibilna marka, zbog čega je nemoguće zamijeniti kriptovalutu za KM.
“Nažalost, zakonski još nije regulisan pojam digitalne imovine u Bosni i Hercegovini. Nema tu neke velike razlike između obične, fizičke imovine i digitalne imovine. Mi se zalažemo da se ovo pitanje riješi i već smo razgovarali sa nekim ministrima na tu temu. Trenutno je u Srbiji jako aktuelno izrada zakona za Box Exchange tehnologiju, tj. digitalnu imovinu. Narodna banka Srbije okupila je cijeli tim, komisiju za hartije od vrijednosti Srbije, ministarstva i još neke institucije, koje upravo rade na tome. Ja vjerujem da bi to, možda, već iduće godine moglo biti usvojeno i u Bosni i Hercegovini“, ističe Majstorović.
Zbog neregulisanog stanja nema ni investitora
Neriješena zakonska regulativa onemoguća je rad nekima od investitora koji su u BiH pokušali da pokrenu posao ‘rudarenja’ uz neke druge softverske poslove, poput austrijske firme FITAK.
Ova fima osnovana je sredinom 2017. godine kao kćerka firme Arkonimo.
Arkonimo je 25. aprila 2018. godine otvorio logistički centar u Derventi, na sjeveru Bosne i Hercegovine, na 3.500 m2 zatvorenog skladišnog prostora vrijedan 4,4 mil maraka (2,2, miliona eura), u okviru kojeg je radio i FITAK.
Međutim, vrlo brzo su odustali od ovog posla. Nismo uspjeli stupiti u kontakt sa predstavnicima FITAK-a da pojasne razloga odlaska iz BiH.
Facebook Forum