Na Univerzitetu u Tuzli započeo je 15. Međunarodni ljetni univerzitet. Ove godine očekuje se oko 300 studenata iz zemalja okruženja. U Tuzlu će doći i stotine studenata iz cijelog svijeta kako bi stekli nova znanja i praksu u oblastima energetike, ekonomije, prava, sporta i prirodnih nauka. Poseban značaj je, kako kažu učesnici i organizatori, to što je Ljetni univerzitet svojim sadržajem svake godine odgovorio onim naučnim oblastima koje su moderne u svijetu.
Ljetni univerzitet je već 15 godina spona koju Univerzitet u Tuzli njeguje s univerzitetima iz cijelog svijeta. Tijekom 15 godina na Univerzitet u Tuzli dolazili su eminentni predavači iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Švedske, Turske i zemalja regije. Studenti su imali priliku svih ovih godina tijekom Ljetnog univerziteta biti dio svjetskog obrazovnog sustava.
„Mi smo svake godine nastojali da osmislimo Ljetni univrezitet koncepcijski da odgovara onome što je trenutno moderno u svijetu. Sama činjenica da je BiH na određen način izolovana zemlja, da se teško putuje, da se nema ni sredstava, a posebno i ova vizna ograničenja koja stoje pred našim željama da se putuje, je na ovakav način premošćena. I studenti i nastavnici, odnosno profesori imaju priliku da se susretnu s onim što im u njihovoj perspektivi u svakodnevnom radu treba. A danas sve ima određen vrijednosti, ali poznanstvo sa ljudima to je nešto što je neprocjenjivo“, kaže direktor Ljetnog univerziteta prof dr. Mirsad Đonlagić.
Sa otvaranja 15. Međunarodnog ljetnog univerzitetaU Tuzlu ovih dana borave znanstvenici iz oblasti jezika, energetike, sporta, prava, ekonomije i umjetnosti. Znanstvenici ne sudjeluju samo kako bi predavali, već kako bi uz studente, također, stekli neka nova znanja i iskustva od profesore iz EU. Profesor s Akademije za gledališče - radio, film i televiziju iz Ljubljane Žarko Prinčić.
„Mogu da kažem da sam jako zadovoljan odnosom studenata prema radu - interes je stvarno veliki, tako da za sada stvarno jako dobro ide, jako prijatno je raditi tu. Ja bih samo želio da se čak više toga uvrsti, napravi i organizuje. Ako bi se još malo više otvorilo prema vani, mislim da bi došlo više do suradnji i da bi to bilo još bolje. Što više ima različitih pogleda na stvari i da studenti probaju različite načine, to jedno ne isključuje drugog, naravno, ali bolje je za razvoj jednog budućeg ili već sadašanjeg umjetnika“, ocjenjuje Prinčić.
Od 1996. godine pa do danas broj studenata svake godine se povećava, a ove godine stiglo ih je oko 300.
„Meni kao mladoj osobi koja želi da napreduje dalje, ovo je idealna prilika da možemo pokazati ono što mi radimo na fakultetu i da možemo steći neka nova poznanstva. Moraću biti realna i reći da oni idu daleko ispred nas. Ovoj zemlji treba mlada pamet, mladi ljudi koji će raditi na poboljšanju ove države, politike u državi itd“, kaže studentica Izudinka Kapetanović.
Emina Fejzić diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike. Tijekom studija znala je koliko se na Ljetnom univerzitetu toga može novoga saznati i prepisati iz zemalja u okruženju. Nakon završenog studija ponovno bira biti sudionicom Ljetnog univerziteta.
Emina Fejzić„Ovo je mogućnost da se čuje za novitete, da se vidi koliko je struka napredovala, šta se radi u našoj bližoj i široj okolini, a isto tako da se steknu neka poznanstva i veze sa ljudima oko nas iz branše. Ovim putem mi pozivamo studente da se aktivnije uključe u ovakve organizacije, simpozije, seminare, da steknu iskustva koja im, možda, fale u toku do diplomskog studija, a svakako čuju nešto novo“, kaže Emina Fejzić.
Alisa Brkić studnetica je treće godine Akademije dramskih umjetnosti. Za sebe kaže da je potpuni antitalent za pjevanje iako je svjesna koliko bi joj to pomoglo u njezinom daljem glumačkom napredovanju. Kaže da je Ljetni univerzitet prilika da antitalent pretvori u talent. Rijetko se dobiva prilika, smatra Alisa, da pet dana za redom po nekoliko sati studenti uče samo pjevati. Alisa Brkić tu priliku sada želi iskoristiti:
„Mislim da možemo jako puno naučiti, da možemo da se sretnemo sa nekim stvarima sa kojima nikada ne bismo imali priliku da sretnemo. Mislim da je, ipak, malo vremena da sve znanje skupimo. Možemo jako puno da dobijemo. Dolaze ljudi iz Evrope nama. Odlično je, baše je jako zanimljivo. Ja imam problem s tim jer nisam baš neki talenat za pjevanje, ali opuštam se. Zbog atmosfere baš je super, odlično je, puno je dobre energije“, priča Alisa Brkić.
Studenti iz BiH vrlo rijetko imaju priliku otići u druge zemlje po nova iskustva i biti dio razmjene studenata. Glavni kočničar je vizna liberalizacija. Zato su svaki dolazak profesora iz drugih zemalja s posebnim uvažavanjem pozdravili:
„Mi imamo način da dođemo do tog znanja, bez obzira da li odemo u Evropu ili ne. Svakako da bi značilo mnogo kad bismo mi mogli otići.“
„Trebalo bi ovakvih radionica da bude više u toku školovanja.“
Rektor Univerziteta u Tuzli Džemo Tufekčić kaže da je sa Ljetnim univerzitetom Univerzitet u Tuzli postao internacionalan, pa su brojni studenti, upravo zahvaljujući ovoj prilici, danas predavači u nekim od zapadnih zemalja:
„Studenti koji imaju vizni režim i nepravdeno postavljene barijere na ovaj način ukidaju predrasude da im je negdje bolje. Oni i sami vide da je kvalitet visokog obrazovanja na našem univerzitetu nešto čime se mogu ponositi i da nemaju nikakvih predrasuda da kad odu u svijet će biti hendikepirani. Oni su na ovaj način lideri u reformi obrazovanja“, kaže rektor Tufekčić.
Ljetni univerzitet je jedinstven projekt u jugoistočnoj Europi. Već 15 godina ova manifestacija ne samo da dovodi profesore i studente u Tuzlu, već ovom gradu, BiH i njezinom obrazovanju daje iskorak u neku novu, bolju budućnost.
Ljetni univerzitet je već 15 godina spona koju Univerzitet u Tuzli njeguje s univerzitetima iz cijelog svijeta. Tijekom 15 godina na Univerzitet u Tuzli dolazili su eminentni predavači iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Švedske, Turske i zemalja regije. Studenti su imali priliku svih ovih godina tijekom Ljetnog univerziteta biti dio svjetskog obrazovnog sustava.
„Mi smo svake godine nastojali da osmislimo Ljetni univrezitet koncepcijski da odgovara onome što je trenutno moderno u svijetu. Sama činjenica da je BiH na određen način izolovana zemlja, da se teško putuje, da se nema ni sredstava, a posebno i ova vizna ograničenja koja stoje pred našim željama da se putuje, je na ovakav način premošćena. I studenti i nastavnici, odnosno profesori imaju priliku da se susretnu s onim što im u njihovoj perspektivi u svakodnevnom radu treba. A danas sve ima određen vrijednosti, ali poznanstvo sa ljudima to je nešto što je neprocjenjivo“, kaže direktor Ljetnog univerziteta prof dr. Mirsad Đonlagić.
„Mogu da kažem da sam jako zadovoljan odnosom studenata prema radu - interes je stvarno veliki, tako da za sada stvarno jako dobro ide, jako prijatno je raditi tu. Ja bih samo želio da se čak više toga uvrsti, napravi i organizuje. Ako bi se još malo više otvorilo prema vani, mislim da bi došlo više do suradnji i da bi to bilo još bolje. Što više ima različitih pogleda na stvari i da studenti probaju različite načine, to jedno ne isključuje drugog, naravno, ali bolje je za razvoj jednog budućeg ili već sadašanjeg umjetnika“, ocjenjuje Prinčić.
Od 1996. godine pa do danas broj studenata svake godine se povećava, a ove godine stiglo ih je oko 300.
„Meni kao mladoj osobi koja želi da napreduje dalje, ovo je idealna prilika da možemo pokazati ono što mi radimo na fakultetu i da možemo steći neka nova poznanstva. Moraću biti realna i reći da oni idu daleko ispred nas. Ovoj zemlji treba mlada pamet, mladi ljudi koji će raditi na poboljšanju ove države, politike u državi itd“, kaže studentica Izudinka Kapetanović.
Emina Fejzić diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike. Tijekom studija znala je koliko se na Ljetnom univerzitetu toga može novoga saznati i prepisati iz zemalja u okruženju. Nakon završenog studija ponovno bira biti sudionicom Ljetnog univerziteta.
Alisa Brkić studnetica je treće godine Akademije dramskih umjetnosti. Za sebe kaže da je potpuni antitalent za pjevanje iako je svjesna koliko bi joj to pomoglo u njezinom daljem glumačkom napredovanju. Kaže da je Ljetni univerzitet prilika da antitalent pretvori u talent. Rijetko se dobiva prilika, smatra Alisa, da pet dana za redom po nekoliko sati studenti uče samo pjevati. Alisa Brkić tu priliku sada želi iskoristiti:
„Mislim da možemo jako puno naučiti, da možemo da se sretnemo sa nekim stvarima sa kojima nikada ne bismo imali priliku da sretnemo. Mislim da je, ipak, malo vremena da sve znanje skupimo. Možemo jako puno da dobijemo. Dolaze ljudi iz Evrope nama. Odlično je, baše je jako zanimljivo. Ja imam problem s tim jer nisam baš neki talenat za pjevanje, ali opuštam se. Zbog atmosfere baš je super, odlično je, puno je dobre energije“, priča Alisa Brkić.
Studenti iz BiH vrlo rijetko imaju priliku otići u druge zemlje po nova iskustva i biti dio razmjene studenata. Glavni kočničar je vizna liberalizacija. Zato su svaki dolazak profesora iz drugih zemalja s posebnim uvažavanjem pozdravili:
„Mi imamo način da dođemo do tog znanja, bez obzira da li odemo u Evropu ili ne. Svakako da bi značilo mnogo kad bismo mi mogli otići.“
„Trebalo bi ovakvih radionica da bude više u toku školovanja.“
Rektor Univerziteta u Tuzli Džemo Tufekčić kaže da je sa Ljetnim univerzitetom Univerzitet u Tuzli postao internacionalan, pa su brojni studenti, upravo zahvaljujući ovoj prilici, danas predavači u nekim od zapadnih zemalja:
„Studenti koji imaju vizni režim i nepravdeno postavljene barijere na ovaj način ukidaju predrasude da im je negdje bolje. Oni i sami vide da je kvalitet visokog obrazovanja na našem univerzitetu nešto čime se mogu ponositi i da nemaju nikakvih predrasuda da kad odu u svijet će biti hendikepirani. Oni su na ovaj način lideri u reformi obrazovanja“, kaže rektor Tufekčić.
Ljetni univerzitet je jedinstven projekt u jugoistočnoj Europi. Već 15 godina ova manifestacija ne samo da dovodi profesore i studente u Tuzlu, već ovom gradu, BiH i njezinom obrazovanju daje iskorak u neku novu, bolju budućnost.
