U Tuzli se održava 7. Konferencija o Eeuropskoj povelji o zaštiti ljudskih prava, a ovaj grad izabran je za domaćina kao simbol mira, tolerancije i suživota.
U sklopu Konferencije koja se održava u petak i subotu bit će prezentovana i potpisana Tuzlanska deklaracija. Također će u Tuzli biti obilježena desetogodišnjica potpisivanja Europske povelje za očuvanje ljudskih prava u gradovima.
Na sedmoj konferenciji gradova povelje o ljudskim pravima prisustvuje veliki broj zvaničnika iz cijele Europe. Povelja o ljudskim pravima ima za cilj uključiti gradove u rješavanje problema s kojima se građani susreću, posebice u zaštiti ljudskih prava.
Gradonačelnik Sant Denisa gdje je povelja prvi puta potpisana Didier Pailard kaže da je Tuzla primjer grada u kojem je izražena upravo ta činjenica poštivanja drugog i drugačijeg. Tuzla je, smatra Pailard, izabrana kao grad simbol gdje su i u najtežim vremenima poštivana ljudska prava.
„Teme o kojima razgovaramo su teme vezane za pitanje nediskriminacije i netolerancije. To su ključni problemi s kojima se često susrećemo i koje gradovi moraju tretirati. U Francuskoj ima jako puno problema u tim područjima. Posljednji događaji su vezani za protjerivanje Roma gdje je Francuska pokazala jedan netolerantan stav i svijet je prema nama upirao prste upozoravajući na naš netolerantan odnos prema toj ljudskoj kategoriji“, kaže Pailard.
Guernica, Srebrenica i Vukovar
Prije dvanaest godina Povelja o ljudskim pravima je idejno krenula iz Barcelone i nakon 12 godina može se reći da su gradovi spremni prihvatiti povelju, ali da su ljudska prava još uvijek veoma krhka tematika.
Rosa Bada, predstavnica Barcelone kaže da nas danas na kršenje ljudskih prava posebice opominju Guernica, Srebrenica i Vukovar.
Željko Sabo, Tuzla, 8. listopada 2010„Koliko god da radimo na suživotu i toleranciji, na pomirenju ovi gradovi su upozorenje da povjerenje nije dovoljno i da se uvijek može dogoditi nešto loše. Ne smijemo misliti da samo zato što smo nešto potpisali samim time imamo i nešto što garantira da je sve uredu. Građani trebaju biti svjesni toga da i sami moraju sudjelovati i zahtjevati da društvo napreduje“, kaže Bada.
Načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović smatra da gradovi trebaju imati prednosti u odnosu na države u raspodjeli sredstava.
„Mi se želimo umrežiti sa svim eurospkim gradovima i zajednički rješavati određene probleme. Problem nekih gradova i građana jeste centralizacija koja onemogučava da zadovoljite sve potrebe svojih građana. Naš problem u Tuzli je taj što kao grad ostvarujemo svega 8 posto iz PDV- a, dok je u Italiji to 35 posto. Mi hoćemo ujednačavanje standarda, više prava za naše građane kroz raspodjelu javnog prihoda. Želimo biti u mreži europskih gradova jer smo zajedno jači“, smatra Imamović.
Grad gdje je do početka 90.- ih vladao suživot i tolerancija je Vukovar. Vrlo brzo to je postao grad gdje su na najgori mogući način prekršena osnovna ljudska prava – prava na život. Ubijeno je na tisuće civila i Vukovar se na kraju drugog desetljeća od rata ponovno dići time što nosi simbol grada u kojem vladaju suživot, mir i tolerancija.
„Danas u Vukovaru nitko ne može zabilježiti bilo koji incident. Proces mirne reintegracije je najuspješniji proces mira u svijetu koji je netko započeo. Svi oni koji su započeli vjerujem da nisu vjerovali u uspješnost takvog procesa. Danas je Vukovar primjer kako se mirnim putem može rat završiti. Jedan od projekata koji će Vukovar uskoro imati je Centar za mir i toleranciju“, kaže gradonačelnik Vukovara Željko Sabo.
U subotu će biti potpisana tuzlanska deklaracija koja će nositi zajedničke zaključke predstavnika gradova u borbi protiv globalne ekonomske krize koja je izazvala i socijalnu krizu čime su ugrožena ljudska prava. Tuzlanska deklaracija nosit će i rješenja predstavnika gradova protiv globalnog zatopljenja.
U sklopu Konferencije koja se održava u petak i subotu bit će prezentovana i potpisana Tuzlanska deklaracija. Također će u Tuzli biti obilježena desetogodišnjica potpisivanja Europske povelje za očuvanje ljudskih prava u gradovima.
Na sedmoj konferenciji gradova povelje o ljudskim pravima prisustvuje veliki broj zvaničnika iz cijele Europe. Povelja o ljudskim pravima ima za cilj uključiti gradove u rješavanje problema s kojima se građani susreću, posebice u zaštiti ljudskih prava.
Gradonačelnik Sant Denisa gdje je povelja prvi puta potpisana Didier Pailard kaže da je Tuzla primjer grada u kojem je izražena upravo ta činjenica poštivanja drugog i drugačijeg. Tuzla je, smatra Pailard, izabrana kao grad simbol gdje su i u najtežim vremenima poštivana ljudska prava.
„Teme o kojima razgovaramo su teme vezane za pitanje nediskriminacije i netolerancije. To su ključni problemi s kojima se često susrećemo i koje gradovi moraju tretirati. U Francuskoj ima jako puno problema u tim područjima. Posljednji događaji su vezani za protjerivanje Roma gdje je Francuska pokazala jedan netolerantan stav i svijet je prema nama upirao prste upozoravajući na naš netolerantan odnos prema toj ljudskoj kategoriji“, kaže Pailard.
Guernica, Srebrenica i Vukovar
Prije dvanaest godina Povelja o ljudskim pravima je idejno krenula iz Barcelone i nakon 12 godina može se reći da su gradovi spremni prihvatiti povelju, ali da su ljudska prava još uvijek veoma krhka tematika.
Rosa Bada, predstavnica Barcelone kaže da nas danas na kršenje ljudskih prava posebice opominju Guernica, Srebrenica i Vukovar.
Načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović smatra da gradovi trebaju imati prednosti u odnosu na države u raspodjeli sredstava.
„Mi se želimo umrežiti sa svim eurospkim gradovima i zajednički rješavati određene probleme. Problem nekih gradova i građana jeste centralizacija koja onemogučava da zadovoljite sve potrebe svojih građana. Naš problem u Tuzli je taj što kao grad ostvarujemo svega 8 posto iz PDV- a, dok je u Italiji to 35 posto. Mi hoćemo ujednačavanje standarda, više prava za naše građane kroz raspodjelu javnog prihoda. Želimo biti u mreži europskih gradova jer smo zajedno jači“, smatra Imamović.
Grad gdje je do početka 90.- ih vladao suživot i tolerancija je Vukovar. Vrlo brzo to je postao grad gdje su na najgori mogući način prekršena osnovna ljudska prava – prava na život. Ubijeno je na tisuće civila i Vukovar se na kraju drugog desetljeća od rata ponovno dići time što nosi simbol grada u kojem vladaju suživot, mir i tolerancija.
„Danas u Vukovaru nitko ne može zabilježiti bilo koji incident. Proces mirne reintegracije je najuspješniji proces mira u svijetu koji je netko započeo. Svi oni koji su započeli vjerujem da nisu vjerovali u uspješnost takvog procesa. Danas je Vukovar primjer kako se mirnim putem može rat završiti. Jedan od projekata koji će Vukovar uskoro imati je Centar za mir i toleranciju“, kaže gradonačelnik Vukovara Željko Sabo.
U subotu će biti potpisana tuzlanska deklaracija koja će nositi zajedničke zaključke predstavnika gradova u borbi protiv globalne ekonomske krize koja je izazvala i socijalnu krizu čime su ugrožena ljudska prava. Tuzlanska deklaracija nosit će i rješenja predstavnika gradova protiv globalnog zatopljenja.
