Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) tražiće od partnera iz Kine mišljenje o tome hoće li nastaviti sa projektom kreditiranja i izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla nakon što je kineski predsjednik Si Đinping najavio na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija prestanak izgradnje termoelektrana na ugalj u inostranstvu.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH, jednog od bosanskohercegovačkih entiteta.
U Bosni i Hercegovini postoje dva projekta termoelektrana na ugalj u kojima učestvuju kineske kompanije. Jedan od njih je gradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, na sjeveroistoku BiH, a drugi Ugljevik 3 istoimene termoelektrane.
Ugovor o gradnji Bloka 7, snage 450 megavata (MW) sa konzorcijem kineskih državnih kompanija China Gezhouba Group Company i Guandong Electrical Power Design Institute je potpisan 2014. godine.
Blok 7 se finansira kreditom kineske uvozno-izvozne banke (EXIM), a Vlada Federacije BiH (FBiH), jednog od dva entiteta u BiH garantuje za kredit Elektroprivrede BiH, čiji je vlasnik. Garanciju za kredit je u novembru 2019. godine potpisala ministrica finansija FBiH Jelka Miličević. Vrijednost projekta je oko 700 miliona evra.
Zbog ove garancije BiH se nalazi pod sankcijama Energetske zajednice, tijela Evropske unije koje smatra da su davanjem garancije za kredit prekršena pravila o državnoj pomoći.
Sudbina Bloka 7 pred Parlamentom FBiH
I bez najave Si Đinpinga, projekat Blok 7 je trenutno u zastoju, jer kineski konzorcij, koji je bio najbolji ponuđač na međunarodnom tenderu za gradnju bloka, nije u mogućnosti ispuniti ugovorne obaveze u vezi sa ugradnjom kotla, turbine i generatora.
No, i pored toga, nije raskinut ugovor o gradnji, već je zatraženo mišljenje Parlamenta Federacije BiH o nastaloj situaciji.
Predstavnički dom Federacije BiH u protekla tri mjeseca je dva puta odbio da raspravlja o ovom dokumentu, te zatražio novi dokument sa prijedlogom preporuka od Vlade FBiH i EP BiH.
Ministar Džindić ističe kako su potrebna i “određena pravna mišljenja, s obzirom da se radi o ogromnom projektu.
“Tu ne smije niko napraviti grešku u koracima. Koštalo bi to puno.
Elektroprivreda BiH je tražila do 20. oktobra da taj odgovor pošalju i zakazali su u međuvremenu sjednicu Nadzornog odbora. Odluku će, kad pravni tim završi posao, iznijeti na Nadzornom odboru, a onda će je Nadzorni odbor i Uprava uputiti prema Vladi Federacije BiH, a mi prema Parlamentu Federacije BiH”, naveo je Džindić za RSE.
Istovremeno, Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle ocjenjuje kako bi trebalo da se upute preporuke Parlamentu Federacije BiH da se ugovor sa kineskim partnerima raskine, te da se od njih traži povrat novca, jer nisu ispoštovali svoj dio ugovora.
„Ako ti političari stvarno žele pomoći ovoj državi i građanima ove države, onda bi pothitno trebali raskinuti taj ugovor, uozbiljiti se i razgovarati sa Evropskom unijom (EU), kako da nam pomogne u procesu dekarbonizacije“, navodi Žiško za RSE.
Iz Elektroprivrede BiH za RSE navode da je ugovor o gradnji i kreditiranju sa kineskim partnerima važeći.
„JP Elektroprivreda BiH očekuje konačno očitovanje o tome koliko će na projekat Blok 7 uticati nova politika NR Kine u vezi sa izgradnjom termoelektrana“, navodi se u odgovoru EP BiH na upit RSE.
Serdarov u RS nastavlja sa gradnjom TE Ugljevik 3
Drugi projekat, u kome učestvuju kineske kompanije nalazi se u Republici Srpskoj (RS), gdje je u toku priprema za gradnju Termoelektrane Ugljevik 3.
Ruski milijarder Rashid Serdarov, vlasnik kompanije Comsar Energy Republika Srpska (RS), potpisao je polovinom ove godine ugovor sa državnom kineskom i poljsko-kineskom kompanijom o strateškom partnerstvu za gradnju nove teremoelektrane i rudnika uglja u Ugljeviku, gradiću na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
U toj kompaniji nisu željeli da komentarišu najave kineskog predsjednika, tvrdeći da one nemaju uticaj na realizaciju projekta.
„Radimo najnormalnije. Najnormalnije nastavljamo naše aktivnosti. Pročitao sam (izjavu Si Đinpinga), ali to su politička pitanja, stvarno ne mogu to da komentarišem. Na naš projekat ne utiče to apsolutno“, rekao je direktor predstavništva Comsar Energy Republika Srpska Siniša Majstorović za RSE.
Rashid Sardarov je vlasnik naftne kompanije "South-Urals industrial Company", kao i izdavačke kuće "Sovershenno Sekretno", u BiH je prisutan od 2011. godine. Odlukom Vijeća ministara BiH 21. novembra 2011. je, kao značajan investitor, dobio bh. državljanstvo.
U okviru njegove kompanije Comsar Energy RS posluju četiri firme koje se bave termoenergijom, hidroenergijom, eksploatacijom krečnjaka, trgovinom električnom energijom i hotelijerstvom. Sve firme su u potpunom ili većinskom vlasništvu offshore kompanije "Comsar Energy" LTD sa Kipra.
Ova firma sa Vladom RS ima potpisane ugovore o koncesijama za izgradnju i korištenje termoelektrane Ugljevik 3 i obližnjeg rudnika koji bi snabdijevao buduću termoelektranu. Kompanija Comsar Hydro, ima koncesiju za gradnju hidroelektrane Mrsovo, na rijeci Lim kod Rudog, na istoku BiH.
Vlada RS bi trebala obustaviti gradnju Ugljevika 3
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke mišljenja je da bi, dok se čeka sljedeći korak Kine, Vlada RS trebala biti ta koja će obustaviti gradnju Ugljevika 3, jer je Comsar-u dodijelila koncesiju za njenu gradnju.
„Bio bi najrealniji scenarij da Vlada RS sama, zbog prekršenih planova i sporazuma o koncesijama, na što bezbolniji način prekine saradnju s obzirom da su se mnogi uslovi promijenili, projekat je aktuelan zadnjih 15 godina“, kaže Ibraković za RSE.
Iz Vlade RS ne žele da komentarišu najave iz Kine o mogućem obustavljanju gradnje termoelektrana na ugalj.
Vlada RS je početkom godine produžila koncesiju kompaniji Comsar Energy za izgradnju i rad Ugljevika 3 sa 30 na 44 godine, uprkos činjenici da je u više navrata povrijeđen ugovor o koncesiji, jer nisu pribavljene dozvole ili započeti pripremni radovi.
Prethodno je Vlada RS dozvolila ovoj kompaniji da udvostruči kapacitet termoelektrane Ugljevik na 700 megavata, suprotno Strategiji energetskog razvoja RS.
Projekti u koje je od 2013. godine najavljivana investicija u vrijednosti oko milijardu konvertibilnih maraka (oko 500 miliona eura) do danas nisu realizovani, iako su prema prvobitnom planu i termoelektrana i hidroelektrana već trebale biti puštene u pogon. U međuvremenu je poništena i ekološka dozvola.
BiH ima alternativu za termoelektrane
Predstavnici ekoloških pokreta u BiH mišljenja su da je Si Đinpigova izjava uvod pred ono što bi se trebalo dešavati na međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama početkom novembra u Glazgovu, u Škotskoj. Tu se očekuju neke od ključnih odluka i u vezi sa spaljivanjem fosilnih goriva, odnosno dekarbonizacija društva.
BiH su u januaru 2021. godine uvedene sankcije evropskog kontrolnog tijela Energetske zajednice. Sankcije su uvedene upravo zbog ocjene tog tijela da se gradnjom termoelektrana u BiH vodi politika suprotna planu EU o dekarbonizaciji Starog kontinenta.
