U Tuzli je danas (25. veljače) jednoglasno usvojena rezolucija Gradskog vijeća protiv skladištenja plina u ovom gradu, a koji bi opskrbljivao BiH i zemlje regije. Zbog sve veće krize u svijetu s Rusijom, a kojoj ni BiH nikada nije isplatila ratni dug, pitanje je vremena kada će našoj zemlji biti zavrnuti ventili. Također pred BiH stoji i zahtjev EU da BiH mora imati četveromjesečnu opskrbu plinom. Kompanija BH Gas već dugi niz godina predlaže alternativno rješenje, a to je skladištenje plina u Tuzli u rudunicima soli tetimana Majevici. Naime, BH Gas je do sada dva puta, 1988. i 2001. godine uradio i stručnu studiju o tome da je skladištenja plina najprihvatljivije baš u ovom gradu. No je li Tuzla, čija je zemlja i dalje podložna tonjenju, a danas najiizloženija klizištima u Europi, doista spremna i na skladištenje plina.
Plin u bušotinama rudnika soli na Tetimi bio bi, kada bi se ostvario plan BH Gasa, smješten među osamdeset obiteljskih kuća u tuzlanskom selu Tetima. Odmah uz rudnik je i kuća Ante Šimića. Smatra da bi u dvorištu dobio tempiranu bombu.
„Rizik je veliki. Osamdeset i dvije kuće imaju na Tetimi. Ja se s plinom nikada ne bih složio, a vjerujem ni ljudi ovdje. Vidite li vi da je sav ovaj dio pod klizištima. Treba zabraniti taloženje plina ovdje“, kaže Anto Šimić.
Plinu u Tuzli usprotivilo se jednoglasno i Gradsko vijeće. Za tuzlansko tlo koje je kroz povijest preživjelo tonjenja, brojne rudarske nesreće, zemljotrese, najveći broj klizišta u Europi, izloženo je stalno ekološkoj ugroženosti plin bi bio kao tempirana bomba.
“Nama je jasno da eksperti kažu da je u napuštenim komorama najpovoljnije uskladištiti plin i radioaktivni otpad. Ali mi to ne želimo ovdjeiI ne želimo ispod naših kuća. Žrtve smo velikih obmana i svojevremenih ekspertnih mišljenja. Jedno od ekspertnih mišljenja je bilo da treba vršiti nekontrolirano crpljenje slanice i tada je nastala najveća ekološka katastrofa na području bivše Jugoslavije, nekoliko puta veća nego zemljotres u Skoplju”, kaže gradonačenik Tuzle Jasmin Imamović.
No stručnjaci smatraju - plin ne treba tako dramatično shvaćati. BiH je presiromašna zemlja da bi uopće bila spremna odmah izdvojiti milijune za ovakav projekt. Uz to, rudnik soli u podmajevičkom selu Tetima iz kojeg se crpi slanica morao bi biti zatvoren. Također i Federalni zakon o rudarstvu jasno kaže da napuštene komore nisu predviđene za smještaj plina. Profesor s Rudarskog fakulteta Edin Delić stoga najave o skladištenju plina i ne shvača toliko ozbiljno.
“Mi moramo imati u vidu da se ova zemlja barem deklariše kao demokratska. Ovdje su doneseni zakoni koji podrazumjevaju aktivno učešće javnosti u ekološkim projektima. Ovakva vrsta projekta morala bi itekako uzeti mišljenje lokalne zajednice. Međutim, mi moramo imati u vidu da i ova vrsta organizacije je ekonomski resurs, zapošljava ljude, dakle razvojni resurs. Ova zemlja se mora dogovoriti šta mi želimo da radimo i da li je moguće da Tuzla na kraju živi samo od turizma.”
U BH Gasu skladištenja plina na Tetimi podno Tuzle vide kao jedino rješenje. Almir Bečarević, stručnjak za energetiku u ovoj kompaniji kaže da je za BiH ono neophodno želimo li biti dio energetske zajednice EU
“Federalni parlament je 2009. godine kroz Energetsku strategiju koju je usvojio dao saglasnost da se na području Tetime izgradi skladište. Takvo skladište ne bi bilo ispod domova Tuzle. Također, što se tiče sigurnosnog aspekta, vi imate desetine skladišta prirodnog plina u Evropi. Niti u jednoj nikada se ništa nije desilo. Nego, oni koji su, ja ću slobodno reći zlonamjerni, povezuju sigurnosni aspect, a zanemaruju samo jednu činjenicu. A to je da najsigurnije skladište bilo kakvog energenta je skladište prirodnog gasa.”
Jedan od eksperata koji je radio na studiji skladištenja plina u Tuzli, umirovljeni profesor s Rudarskog fakulteta Božo Tomić za naš program kaže da iskustva u svijetu govore upravo o ovakvom skladištenju plina kakvo se predlaže u Tuzli.
“U svijetu postoji 650 skladišta plina. Najsigurnija su u ležištima soli. Svaka benzinska pumpa je veća potencijalna opasnost za Tuzlu nego ovo skladište plina.”
Profesor s Rudarskog fakulteta Edin Delić upozorava da je plinsko skladištenje izvučeno pitanje koje u ovom gradu datira već godinama te da se Tuzla danas suočava s daleko opasnijim ekološkim zagađenjima koji svakodnevno ugrožavaju živote građana Tuzle, a nitko se protiv njih ovako rezolutno ne bori.
“Dakle, mi u situaciji kada nas ugrožavaju divlje deponije smeća, industrijske emisije, kada se zimi trujemo sumpor – dioksidom koji je toliko opasan da akutno ugrožava djecu i mlade, mi pričamo o skladištu plina. Ako biste mene pitali, mene puno više ugrožava sumpor-dioksid u zraku I smog nego ovo skladište i kada bi bilo uopće izgrađeno. Mislim da je ovo više tema političke provinijencije nego stručne.”
Osamdesetih godina pri projektiranju rudnika Tetima ostavljena je mogućnost za skladištenja plina, rečeno je u rudniku Soli u Tuzli, ali i kada bi se krenulo s projektom skladištenja plina na Tetimi takav projekt bilo bi realno ostvariti tek za pedeset godina.
