Haško tužiteljstvo pobunilo se protiv formiranja sudske komisije koja bi trebala provjeriti, na zahtjev bivšeg predsjednika Radovana Karadžića– je li bivša glavna tužiteljica Carla del Ponte počinila prijestup nepoštivanja suda, objavljivanjem imena svjedoka s povjerljivog podneska bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
„Nema razloga vjerovati da je gospođa Del Ponte nepoštivala sud. Ako komisija dođe do suprotnog mišljenja i odluči pokrenuti istragu, ona mora biti vođena i protiv optuženog, njegovog pravnog savjetnika i njegove obrane, zbog javnog upućivanja zahtjeva i diplomatske depeše“, istaknuo je u odgovoru na formiranje komisije haški tužitelj Alan Tieger.
Podsjetimo, Karadžić je svoj nedavni zahtjev za procesuiranje Del Ponte utemeljio na objavama WikiLeaks-a koji je objavio niz povjerljivih depeša, diplomatske korespodencije, između važnih dužnosnika suda s veleposlanicima i dužnosnicima vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Prema njima, Del Ponte je objavila američkim dužnosnicima 2004.godine povjerljivu listu svjedoka obrane bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, a Karadžić je izrazio strah da se takva praksa nastavila i do danas. Odnosno da visoki dužnosnici suda mogu dobiti uvid i proslijediti njegovu listu povjerljivih svjedoka koju mora predati 18.listopada ove godine, ukoliko se nešto takvo ne zabrani.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron, koji se i sam spominje u objavljenim diplomatskim depešama od strane WikiLeaksa – kao čovjek naklonjen promicanju stavova američke politike kroz međunarodno pravosuđe, odobrio je Karadžićev zahtjev i naložio formiranje komisije.
U svojoj reakciji i protivljenju tome tužitelj Tieger je ustvrdio da Del Ponte nije nepoštivala sud jer nije objavila podatke zaštićene sudskom odlukom, već podatke iz povjerljivog podneska Miloševića – u čemu postoji „razlika koju optuženi želi zamagliti“.
Osim toga Tieger je naglasio - da ako sudska komisija odluči drugačije i dođe do procesuiranja Del Ponte za nepoštivanje suda, ono treba uključivati i Karadžića koji se u Hagu brani sam od optužbi za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
„Optuženi se žalio na objavu povjerljivog materijala od strane gospođe Del Ponte odabranoj grupi dužnosnika koji su imali očigledni i pravni interes za materijal, a optuženi je sam namjerno raširio taj isti materijal širokoj javnosti“, zaključio je pravnu argumentaciju Tieger napadajući potez Karadžića koji je rezultirao prvim pokretanjem istrage protiv glavnog haškog tužitelja u povijesti rada Haškog suda.
Ukoliko se Del Ponte proglasi krivom može je se kazniti s kaznom zatvora do sedam godina i/ili novčanom do 100.000 eura.
„Nema razloga vjerovati da je gospođa Del Ponte nepoštivala sud. Ako komisija dođe do suprotnog mišljenja i odluči pokrenuti istragu, ona mora biti vođena i protiv optuženog, njegovog pravnog savjetnika i njegove obrane, zbog javnog upućivanja zahtjeva i diplomatske depeše“, istaknuo je u odgovoru na formiranje komisije haški tužitelj Alan Tieger.
Podsjetimo, Karadžić je svoj nedavni zahtjev za procesuiranje Del Ponte utemeljio na objavama WikiLeaks-a koji je objavio niz povjerljivih depeša, diplomatske korespodencije, između važnih dužnosnika suda s veleposlanicima i dužnosnicima vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Prema njima, Del Ponte je objavila američkim dužnosnicima 2004.godine povjerljivu listu svjedoka obrane bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, a Karadžić je izrazio strah da se takva praksa nastavila i do danas. Odnosno da visoki dužnosnici suda mogu dobiti uvid i proslijediti njegovu listu povjerljivih svjedoka koju mora predati 18.listopada ove godine, ukoliko se nešto takvo ne zabrani.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron, koji se i sam spominje u objavljenim diplomatskim depešama od strane WikiLeaksa – kao čovjek naklonjen promicanju stavova američke politike kroz međunarodno pravosuđe, odobrio je Karadžićev zahtjev i naložio formiranje komisije.
U svojoj reakciji i protivljenju tome tužitelj Tieger je ustvrdio da Del Ponte nije nepoštivala sud jer nije objavila podatke zaštićene sudskom odlukom, već podatke iz povjerljivog podneska Miloševića – u čemu postoji „razlika koju optuženi želi zamagliti“.
Osim toga Tieger je naglasio - da ako sudska komisija odluči drugačije i dođe do procesuiranja Del Ponte za nepoštivanje suda, ono treba uključivati i Karadžića koji se u Hagu brani sam od optužbi za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
„Optuženi se žalio na objavu povjerljivog materijala od strane gospođe Del Ponte odabranoj grupi dužnosnika koji su imali očigledni i pravni interes za materijal, a optuženi je sam namjerno raširio taj isti materijal širokoj javnosti“, zaključio je pravnu argumentaciju Tieger napadajući potez Karadžića koji je rezultirao prvim pokretanjem istrage protiv glavnog haškog tužitelja u povijesti rada Haškog suda.
Ukoliko se Del Ponte proglasi krivom može je se kazniti s kaznom zatvora do sedam godina i/ili novčanom do 100.000 eura.
