Haško suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je iskazom Dragomira Miloševića, osuđenog zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Milošević je u Den Haag stigao iz Estonije gdje služi 29 godina zatvora zbog snajperskih i artiljerijskih napada na sarajevske civile.
Nakon što je Karadžiću potvrdio teze obrane – da civili nisu namjerno gađani u Sarajevu, tužiteljstvo je Miloševića suočilo tijekom unakrsnog ispitivanja - sa zločinima njegovih snaga navedenim u optužnici.
Snajperski napad na ženu obučenu u civilnu odjeću, kao i gađanje ljudi koji su joj pokušavali pomoći, ispaljivanje granata na građane koji su satima čekali u redu za vodu samo su neki od spomenutih incidenata 1994. godine iz optužnice protiv Karadžića.
Tužiteljstvo je pri tom navelo primjere gađanja Sarajlija za koje je sigurno da je bilo namjerno, no general VRS-a Milošević – nije se s tim složio.
„Vi pokušavate iznuditi od mene odgovore. Prvo ja za ove radnje ne znam. Ne znam. Nije mi poznato“, poricao je Milošević.
Osim namjernog otvaranja vatre na civile, Milošević je poricao i kako je cilj njegovog Sarajevsko – romanijskog korpusa bio – natjerati sarajevsku vladu na podjelu glavnog grada, neselektivnim i žestokim napadima. Prema Karadžićevom svjedoku, pokušaja podjele Sarajeva – nikad nije bilo.
„Jel' podrazumijeva ogromne žrtve i na jednoj i na drugoj strani. Ja pitanje podjele odbacujem i pokušaj bilo kakvog ulaska u Sarajevo. Odbacujem u toj mjeri da je to (o tome - nap.aut.) za mene bespredmetno pričati“, odbacivao je Milošević tvrdnje tužiteljstva o opsadi kao sredstvu političkog pritiska.
Nakon što je tužiteljica Caroline Edgerton pokazala naređenja Sarajevsko-romanijskom korpusu - da osigura podjelu Sarajeva, uslijedila je žustra rasprava u sudnici u koju se uključio i optuženi Karadžić. Pri tom je priznao kako je podjela glavnog grada bio politički cilj bosanskih Srba, ali i pokušao objasniti – da se nikad nije pretočio u ratni plan.
„Gdje to piše da su to ratni planovi? Ako se pitanje alterira i promjeni, da podrazumijeva nešto što ne stoji – onda je svjedok u teškom položaju. Da je to bio ratni cilj onda bi vojska (VRS) to znala.To je politički, strateški cilj. Neka nam se pokaže – gdje piše da je to ratni, strateški cilj“, uzrujano je optuženi pokušao pokazati navodnu razliku.
Tužiteljica Edgertone je tijekom unakrsnog ispitivanja nastavila izvoditi primjere artiljerijskih napada VRS-a na Sarajevo - kada je sve ukazivalo na veliku vjerovatnost smrtnog stradavanja civila. Poput osobnog naređenja generala Miloševića (iz travnja 1995. godine) o korištenju 4 do 6 avio bombi (od 500 kg) velike razorne moći na stambeno područje Hrasnice.
Tijekom višednevnog iskaza generala Miloševića, Karadžić se trudio prebaciti odgovornost za sarajevsku opsadu, sa sebe kao civilnog predstavnika vlasti – na vojnog zapovjednika Vojske Republike Srpske, Ratka Mladića.
Svoju tezu obrane – kako je vojna pitanja prepuštao generalima, Karadžić će pokušati plasirati i tijekom iskaza Radislava Krstića, koji izdržava 35-godišnju kaznu zatvora zbog srebreničkog genocida.
Krstićev iskaz najavljen je također za ovaj tjedan, kao i svjedočenje bivšeg pripadnika tajne policije bosanskohercegovačke vlade Edina Garaplije te kontroverznog američkog povjesničara srpskog porijekla Srđe Trifkovića.
Prije toga Milošević će dovršiti svoj iskaz o zadnjoj godini i pol dana opsade Sarajeva pod njegovim zapovjedništvom, a kojeg nastavlja i u utorak.
Nakon što je Karadžiću potvrdio teze obrane – da civili nisu namjerno gađani u Sarajevu, tužiteljstvo je Miloševića suočilo tijekom unakrsnog ispitivanja - sa zločinima njegovih snaga navedenim u optužnici.
Snajperski napad na ženu obučenu u civilnu odjeću, kao i gađanje ljudi koji su joj pokušavali pomoći, ispaljivanje granata na građane koji su satima čekali u redu za vodu samo su neki od spomenutih incidenata 1994. godine iz optužnice protiv Karadžića.
Tužiteljstvo je pri tom navelo primjere gađanja Sarajlija za koje je sigurno da je bilo namjerno, no general VRS-a Milošević – nije se s tim složio.
„Vi pokušavate iznuditi od mene odgovore. Prvo ja za ove radnje ne znam. Ne znam. Nije mi poznato“, poricao je Milošević.
Osim namjernog otvaranja vatre na civile, Milošević je poricao i kako je cilj njegovog Sarajevsko – romanijskog korpusa bio – natjerati sarajevsku vladu na podjelu glavnog grada, neselektivnim i žestokim napadima. Prema Karadžićevom svjedoku, pokušaja podjele Sarajeva – nikad nije bilo.
„Jel' podrazumijeva ogromne žrtve i na jednoj i na drugoj strani. Ja pitanje podjele odbacujem i pokušaj bilo kakvog ulaska u Sarajevo. Odbacujem u toj mjeri da je to (o tome - nap.aut.) za mene bespredmetno pričati“, odbacivao je Milošević tvrdnje tužiteljstva o opsadi kao sredstvu političkog pritiska.
Nakon što je tužiteljica Caroline Edgerton pokazala naređenja Sarajevsko-romanijskom korpusu - da osigura podjelu Sarajeva, uslijedila je žustra rasprava u sudnici u koju se uključio i optuženi Karadžić. Pri tom je priznao kako je podjela glavnog grada bio politički cilj bosanskih Srba, ali i pokušao objasniti – da se nikad nije pretočio u ratni plan.
„Gdje to piše da su to ratni planovi? Ako se pitanje alterira i promjeni, da podrazumijeva nešto što ne stoji – onda je svjedok u teškom položaju. Da je to bio ratni cilj onda bi vojska (VRS) to znala.To je politički, strateški cilj. Neka nam se pokaže – gdje piše da je to ratni, strateški cilj“, uzrujano je optuženi pokušao pokazati navodnu razliku.
Tužiteljica Edgertone je tijekom unakrsnog ispitivanja nastavila izvoditi primjere artiljerijskih napada VRS-a na Sarajevo - kada je sve ukazivalo na veliku vjerovatnost smrtnog stradavanja civila. Poput osobnog naređenja generala Miloševića (iz travnja 1995. godine) o korištenju 4 do 6 avio bombi (od 500 kg) velike razorne moći na stambeno područje Hrasnice.
Tijekom višednevnog iskaza generala Miloševića, Karadžić se trudio prebaciti odgovornost za sarajevsku opsadu, sa sebe kao civilnog predstavnika vlasti – na vojnog zapovjednika Vojske Republike Srpske, Ratka Mladića.
Svoju tezu obrane – kako je vojna pitanja prepuštao generalima, Karadžić će pokušati plasirati i tijekom iskaza Radislava Krstića, koji izdržava 35-godišnju kaznu zatvora zbog srebreničkog genocida.
Krstićev iskaz najavljen je također za ovaj tjedan, kao i svjedočenje bivšeg pripadnika tajne policije bosanskohercegovačke vlade Edina Garaplije te kontroverznog američkog povjesničara srpskog porijekla Srđe Trifkovića.
Prije toga Milošević će dovršiti svoj iskaz o zadnjoj godini i pol dana opsade Sarajeva pod njegovim zapovjedništvom, a kojeg nastavlja i u utorak.
