Kako bi pokazao da nije odgovoran za rat u Bosni i Hercegovini, već hrvatski i bošnjački političari, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izveo je kao svjedoka Čedomira Kljajića, policijskog inspektora iz Sarajeva.
Kljajić, koji je inače podjelom bosanskohercegovačkog MUP-a postao treći čovjek u policiji bosanskih Srba, potvrdio je Karadžiću njegove teze o nelegalnom naoružavanju Hrvata i Bošnjaka. S druge strane, tijekom unakrsnog ispitivanja haško tužiteljstvo ga je podsjetilo – kako su upravo srpski podobni policajci naoružavani dugim cijevima pred rat.
Optuženi Karadžić je samo kratko pročitao izjavu policijskog inspektora Kljajića prema kojoj su bosanski Srbi željeli mirno rješenje i podjelu Bosne i Hercegovine, kao i Ministarstvo unutarnjih poslova prema Lisabonskom sporazumu. Kljajić je u iskazu istaknuo da je Srpska demokratska stranka (SDS) nastala tek nakon formiranja Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), prisjećajući se pri tom ekstremističkih izjava protiv Srba.
„Mislio sam da je bio Šime Đodan, a možda se radilo o Daliboru Brozoviću. Znam da je njegova izjava bila jako zapaljiva, da je došlo vrijeme da se mora stvoriti granica na Drini. Da će ponovno postojati taj zapadni blok gdje nama Srbima po tim principima neće biti mjesta“, naveo je svjedok u iskazu preko video-linka.
S druge strane Kljajića je haško tužiteljstvo podsjetilo na dokumente policije bosanskih Srba koji pokazuju nelegalne aktivnosti naoružavanja podobnih. Tužiteljica Katrina Gustafson je Kljajića suočila s biltenom srpskog MUP-a iz 1992.godine, gdje je to izričito spomenuto u opisu aktivnosti službe pred sam početak rata.
„Prije rata Vi ste bili službenik vrlo visokog nivoa srpske nacionalnosti u MUP-u, tako da pretpostavljam da Vam je bila poznata ova radnja ilegalnog naoružavanja među srpskom policijom. Je li to točno?“, ispitivala je tužiteljica.
„Mislim da tu griješite“, poricao je svjedok govoreći samo o predratnom naoružavanju Bošnjka i navodnom broju od 165.000 dugih cijevi koje su dobili preko granice.
Iako je Kljajić poricao odgovornost SDS-a i njoj lojalnih policijskih kadrova za stvaranje sukoba unutar MUP-a, nakon predočavanja niza zapisnika sa sastanaka u kojima se spominju težnje za izdvajanje srpskog dijela – Kljajić je to ipak djelomično potvrdio.
„Nije to da su samo radili visoki dužnosnici srpske nacionalnosti. Radili su to svi“, izjavio je Kljajić koji je pak u dodatnom ispitivanju Karadžiću izjavio da SDS, kao ni optuženi kao stranački predsjednik – nisu radili pritisak na biranje podobnih kadrova.
Kako bi pokazalo nevjerodostojnost svjedoka tužiteljstvo je podsjetilo Kljajića kako je u zahtjevu za odlaskom u Kanadu naveo niz krivih i nepotpunih podataka, kako bi mu bio odobren. Poput izostavljanja podatka da je 1992.godine bio visoko pozicionirani dužnosnik novo osonovanog MUP-a RS.
Kao idući svjedok s iskazom je počeo general Milomir Savčić, bivši zapovjednik 65. zaštitnog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), koji je ujedno i glavni istražitelj tima obrane optuženog. Nakon kratkog čitanja njegovog iskaza od strane optuženog, Savčiću je haško tužiteljstvo postavilo niz neugodnih pitanja o više od 1000 zarobljenika iz Srebrenice koji su bili u rukama njegovih podređenih, a koji su do 17. srpnja svi poubijani.
„Sada to znam i sada to prihvaćam“, odgovorio je Savčić koji je ustvrdio da tada o tome nije ništa znao.
Njegov iskaz nastaviti će se u srijedu, a nakon njega je najavljeno svjedočenje Franca Kosa, bivšeg pripadnika 10. Diverzantskog odreda koji je osuđen na kaznu od 35 godina zatvora zbog učešća u streljanju oko 1200 zarobljenika na farmi Branjevo kod Zvornika.
Kljajić, koji je inače podjelom bosanskohercegovačkog MUP-a postao treći čovjek u policiji bosanskih Srba, potvrdio je Karadžiću njegove teze o nelegalnom naoružavanju Hrvata i Bošnjaka. S druge strane, tijekom unakrsnog ispitivanja haško tužiteljstvo ga je podsjetilo – kako su upravo srpski podobni policajci naoružavani dugim cijevima pred rat.
Optuženi Karadžić je samo kratko pročitao izjavu policijskog inspektora Kljajića prema kojoj su bosanski Srbi željeli mirno rješenje i podjelu Bosne i Hercegovine, kao i Ministarstvo unutarnjih poslova prema Lisabonskom sporazumu. Kljajić je u iskazu istaknuo da je Srpska demokratska stranka (SDS) nastala tek nakon formiranja Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), prisjećajući se pri tom ekstremističkih izjava protiv Srba.
„Mislio sam da je bio Šime Đodan, a možda se radilo o Daliboru Brozoviću. Znam da je njegova izjava bila jako zapaljiva, da je došlo vrijeme da se mora stvoriti granica na Drini. Da će ponovno postojati taj zapadni blok gdje nama Srbima po tim principima neće biti mjesta“, naveo je svjedok u iskazu preko video-linka.
S druge strane Kljajića je haško tužiteljstvo podsjetilo na dokumente policije bosanskih Srba koji pokazuju nelegalne aktivnosti naoružavanja podobnih. Tužiteljica Katrina Gustafson je Kljajića suočila s biltenom srpskog MUP-a iz 1992.godine, gdje je to izričito spomenuto u opisu aktivnosti službe pred sam početak rata.
„Prije rata Vi ste bili službenik vrlo visokog nivoa srpske nacionalnosti u MUP-u, tako da pretpostavljam da Vam je bila poznata ova radnja ilegalnog naoružavanja među srpskom policijom. Je li to točno?“, ispitivala je tužiteljica.
„Mislim da tu griješite“, poricao je svjedok govoreći samo o predratnom naoružavanju Bošnjka i navodnom broju od 165.000 dugih cijevi koje su dobili preko granice.
Iako je Kljajić poricao odgovornost SDS-a i njoj lojalnih policijskih kadrova za stvaranje sukoba unutar MUP-a, nakon predočavanja niza zapisnika sa sastanaka u kojima se spominju težnje za izdvajanje srpskog dijela – Kljajić je to ipak djelomično potvrdio.
„Nije to da su samo radili visoki dužnosnici srpske nacionalnosti. Radili su to svi“, izjavio je Kljajić koji je pak u dodatnom ispitivanju Karadžiću izjavio da SDS, kao ni optuženi kao stranački predsjednik – nisu radili pritisak na biranje podobnih kadrova.
Kako bi pokazalo nevjerodostojnost svjedoka tužiteljstvo je podsjetilo Kljajića kako je u zahtjevu za odlaskom u Kanadu naveo niz krivih i nepotpunih podataka, kako bi mu bio odobren. Poput izostavljanja podatka da je 1992.godine bio visoko pozicionirani dužnosnik novo osonovanog MUP-a RS.
Kao idući svjedok s iskazom je počeo general Milomir Savčić, bivši zapovjednik 65. zaštitnog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), koji je ujedno i glavni istražitelj tima obrane optuženog. Nakon kratkog čitanja njegovog iskaza od strane optuženog, Savčiću je haško tužiteljstvo postavilo niz neugodnih pitanja o više od 1000 zarobljenika iz Srebrenice koji su bili u rukama njegovih podređenih, a koji su do 17. srpnja svi poubijani.
„Sada to znam i sada to prihvaćam“, odgovorio je Savčić koji je ustvrdio da tada o tome nije ništa znao.
Njegov iskaz nastaviti će se u srijedu, a nakon njega je najavljeno svjedočenje Franca Kosa, bivšeg pripadnika 10. Diverzantskog odreda koji je osuđen na kaznu od 35 godina zatvora zbog učešća u streljanju oko 1200 zarobljenika na farmi Branjevo kod Zvornika.
